Analiza riječkog Zdravstvenog odgoja: Sporni dijelovi mogli bi biti uklonjeni, primjena odgođena

Ovih je dana značajnu pažnju javnosti iznova pobudila tema Zdravstvenog odgoja u osnovnim školama.

Nakon eksperimentalne faze tijekom prošle školske godine kad je ovaj program bio zastupljen u šest osnovnih škola u Rijeci, ove bi godine trebao biti ponuđen u svim riječkim osnovnim školama.

Prezentacija kurikuluma i dva priručnika za Zdravstveni odgoj održana je 23. rujna u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, a pored autora, propagatora i recenzenata prisutna je bila i riječka gradonačelnica Iva Rinčić kao i saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin.

Paralelno je Zdravstveni odgoj postao ”vruća” tema i u Zagrebu.

Publicitetu Zdravstvenog odgoja doprinijela je činjenica da su objavljene informacije o pokretanju eksperimentalnog programa Zdravstvenog odgoja i u zagrebačkim osnovnim školama i da je gotovo istodobno, uz sudjelovanje pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, Luke Juroša, upriličena javna prezentacija Karti seksalica.

Ove je karte predstavila udruga Status M, inače redovito financirana od zagrebačke gradske vlasti, a svojim vulgarnim sadržajem izazvale su zgražanje značajnog dijela javnosti.

No vratimo se riječkom kurikulumu Zdravstvenog odgoja koji će poslužiti kao model za kojim će se povesti i Zagreb.

Prema informacijama koje smo dobili od izvora bliskih riječkoj gradskoj vlasti postoji realna mogućnost da će doći do odgode primjene ovog programa dok se on ne uskladi s partnerima u Gradskom vijeću Grada Rijeke, a sporni dijelovi mogli bi biti uklonjeni iz kurikuluma.

Bez obzira na ishod riječkog usuglašavanja, sasvim je sigurno da će vladajuća koalicija Možemo i SDP u Zagrebu kao model uzeti verziju koju je zgotovila SDP-ova bivša riječka vlast. Ova je verzija trenutačno dostupna na stranicama Grada Rijeke.

Proanalizirat ćemo taj program Zdravstvenog odgoja.

Priroda ovog programa podjednako je zanimljiva roditeljima čija će djeca pohađati ovu nastavu kao i onima čija djeca neće slušati Zdravstveni odgoj. Naime, školarci koji će sudjelovati na ovoj nastavi, zasigurno će djeci koja je neće pohađati prenositi njene „najzanimljivije” dijelove.

Zdravstveni odgoj kao seksualni preodgoj

Prošle je godine započeo ovaj bombastično najavljen eksperimentalni program u riječkim osnovnim školama. Program je pokrenula, kako smo već naveli, tadašnja SDP-ova, a njegovu primjenu u svim riječkim osnovnim školama najavila nova, nominalno centristička, gradska vlast okupljena oko nezavisne Ive Rinčić.

Interes roditelja nije bio osobit i eksperimentalnu je nastavu navodno pohodilo desetak posto učenika kojima je ona bila ponuđena.

Nakon godine dana probe, mali Riječani su od listopada trebali imati priliku u svim osnovnim školama educirati se o zdravlju, a osim zdravstvenih tema značajan dio gradiva posvećen je ideološkim temama i spolnom odgoju.

U ovom se tekstu nećemo baviti korisnim temama kojih definitivno u programu ima već ćemo se fokusirati na problematične dijelove koji mogu ostaviti posljedice na razvoj djece.

Roditelji koji namjeravaju svoju djecu upisati na ovaj program moraju biti dobro informirani prije nego odluče svoju djecu izložiti gradivu koje ima sve odlike spolnog i rodnog preodgoja njihove djece, ali u sebi nosi i opasnosti po njihovo psihičko i fizičko zdravlje.

Pa krenimo redom u pregledu spornih sadržaja i njihovoj manjkavosti;

Poticaj na samozadovoljavanje i izostanak gradiva o štetnosti pornografije

U priručniku za 5. i 6. razrede na 70. stranici piše:

”U pubertetu se javlja potreba za promatranjem i dodirivanjem vlastitoga tijela. Osobito raste zanimanje za promatranje i dodirivanje vlastitih spolnih organa. Važno je znati da se radi o prirodnoj aktivnosti koja ne šteti zdravlju i koje se ne treba sramiti”.

Dakle, ponavljamo da se radi se o gradivu namijenjenom za 11-godišnju djecu.

Cijeli tekst priručnika za djecu u 5. i 6. razredu dostupan je na poveznici ovdje, a za 7. i 8. razred ovdje.

Iako ovo gradivo daje stanoviti poticaj za masturbaciju nigdje ne upozorava na štetnost od konzumacije pornografskih sadržaja koja redovito prati ove aktivnosti. U cijelom priručniku pornografija se spominje jedan jedini put i to u rečenici “Spolni odnosi prikazani u pornografskim sadržajima ne prikazuju realne spolne odnose”.

Možemo konstatirati da je uovom kurikulumu Zdravstvenog odgoja zauzet neutralan stav prema pornografiji.

U dijelu programa Zdravstvenog odgoja koji govori o ovisnostima također se ne spominje ovisnost o pornografiji iako je baš ova vrsta ovisnosti uzela primat ispred konzumacije alkohola i marihuane.

A, koliko je ovaj problem zastupljen u ponašanju adolescenata pokazuju nam mnoga znanstvena istraživanja koja potvrđuju da su autori kurikuluma ignoriranjem ove teme učinili ozbiljan propust.

U članku „Uloga roditeljskog nadzora u dinamici uporabe seksualno eksplicitnih materijala među adolescentima” kojeg potpisuju znanstvenici skloni „slobodnom prakticiranju seksualnosti, Goran Koletić,
Ivan Landripet i Aleksandar Štulhofer, nalazimo informaciju da je prosječna dob u kojoj su hrvatski adolescenti izloženi pornografiji 12,5 godina.

Prema njihovom istraživanju 26 % korisnika interneta u dobi od 10 do 16 godina izloženo je eksplicitnom seksualnom sadržaju.

Situacija u europskim zemljama još je mnogo gora. U istraživanju koje su objavili M. A. L. Petta i suradnici u časopisu BMC Public Health saznajemo da je prosječna izloženost adolescenata pornografiji u dobi od 14 do 17 godina iznosila 59 % , a u Njemačkoj, Švedskoj i Poljskoj čak 98,5 %

Kad smo se upoznali s učestalosti konzumiranja ovih sadržaja u dječjoj i adolescentskoj dobi pogledajmo što nam znanstvena istraživanja govore o štetnosti ovakvih praksi.

U radu izraelskih znanstvenika Yaniva Efratija i Mateusza Gole objavljenom u Journal of Behavioral Addictions dokazano je da kompulzivno seksualno ponašanje karakterizira ekstenzivna uporaba pornografije, korištenje plaćenih seksualnih usluga, rizično seksualno ponašanje i intenzivna preokupacija seksom, što često dovodi do oštećenog socijalnog ili profesionalnog funkcioniranja, nevolje i afekta.

Zbog dugotrajne preaktivacije sustava nagrađivanja, odvikavanje od gledanja pornografije rezultira negativnim emocijama poput tjeskobe, razdražljivosti, depresije i ljutnje; sve to može ozbiljno utjecati na kognitivne funkcije, što je potvrdila grupa kineskih znanstvenika predvođena Qichengom Shuom u radu objavljenom u Frontiers in Human Neuroscience.

Objektivizaciju žena kod adolescenata oba spola kao posljedicu gledanja pornografije dokazali su Jochen Peter i Patti M. Valkenburg u svom znanstvenom radu „Izloženost adolescenata seksualiziranom medijskom okruženju i njihovi pojmovi o ženama kao seksualnim objektima” objavljenom u časopisu Sex Roles. Medijski učinak u kojeg spada pornografija utječe čak 70% kao primarni razlog objektivizacije žena u modernom društvu.

Dakle, iako je kurikulum Zdravstvenog odgoja u svom dijelu o spolnom odgoju kreiran mahom od radikalno lijevih i feminističkih krugova, ipak je, kako smo već vidjeli, potpuno zanemarena pornografija, a tako i njen utjecaj na objektivizaciju žena.

Riječki osnovnoškolci tako su ostali lišeni poduke o najčešćem uzroku jednog od lajtmotiva feminističke filozofije u ovom našem modernom vremenu.

Zvuči nevjerojatno da je gledanje pornografije kod adolescenata potpuno zanemareno kad uzmemo sve ove znanstvene činjenice koje smo nabrojili. Ali, to je tek početak nedosljednosti i štetnosti ovog programa.

Pa krenimo dalje u našoj analizi.

Rodni identiteti: nebinarni, višerodni, psorodni…

U 7. i 8. razredu učenici će dopuniti svoje „znanje” i iz priručnika naučiti da „postoje brojni rodni identiteti, neovisni o binarnoj koncepciji muškog i ženskog, zbog čega se rod označava i kao spektar”.

Nastavnicima će tako biti omogućeno da osnovnoškolce upoznaju s različitim rodovima iz tog spektra. Uskoro će subverzivni nastavnici biti u prilici male Riječane i Zagrepčane uputiti da nema ničeg neprirodnog ako se požele identificirati kao non binary (nebinarni), agender (arodni), genderfluid (rodnofluidni), demigender (demirodni), bigender (birodni), trigender (trirodni), pangender (višerodni) itd.

Moguće je da će ih njihove učiteljice i učitelji zdravstvenog odgoja upoznati i s rodovima koji se identificiraju sa životinjama poput catgender (mačkorodni), doggender (psorodni) ili serpentinegender (zmijorodni) ili nekim od mnoštva drugih rodova.

Roditelji koji budu branili svojoj djeci da prilikom izlaska u šetnju stave brnjicu i vežu si povodac oko vrata dok izražavaju svoju psorodnost mogli bi biti prozivani zbog ograničavanja vlastitog djeteta u izražavanju svog roda.

Ako mislite da se ovdje radi o pretjerivanju pogledajte video u nastavku.

Promjena spola

Osobitu opasnost prakticiranja ovakve nastave može predstavljati odluka djeteta da zbog svog osjećaja rodnog identiteta promijeni spol. Još je 2023. dr. Herman Vukušić iznio podatak da više od 500 djece i adolescenata u Hrvatskoj ima dijagnozu ”rodne disforije”.

Pojam „rodne disforije” odnosi na osjećaj nelagode ili patnje koju osoba doživljava zbog nesklada između svog rodnog identiteta i spola dodijeljenog pri rođenju.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, navodno je zbog posljedica „rodne disforije” još 2022. više od 70 hrvatskih tinejdžera bilo u procesu promjene spola. Ovi zahvati obavljaju se na teret HZZO-a.

Za sve roditelje koji namjeravaju upisati svoju djecu na Zdravstveni odgoj koji ih uči da je odabir roda osobni izbor, a ne prirodna datost, potražili smo kako izgleda proces promjene spola i koje su moguće posljedice tog čina.

Nakon što tim psihijatara i psihologa utvrdi rodnu disforiju dolazi faza psihoterapije kao priprema na promjene koje dolaze i na moguće reakcije okoline.

Nakon ove faze za dob 12-14 godina slijedi „pubertetska supresija” odnosno tretiranje djeteta hormonskim blokatorima puberteta.

Nakon toga slijedi „Hormonska afirmacija” koja predstavlja terapiju hormonima uz redovite kontrole jetrenih enzima, lipidnog statusa i koagulacije.

Nakon toga na red dolaze kirurški zahvati uklanjanja ili prilagođavanja spolnih organa.

Kako izgleda cijeli proces promijene spola ispričala je Soren Aldaco u iskrenom svjedočanstvu koje se može pogledati u videu koji slijedi.

Koliko su ovi postupci opasni pokušat ćemo istražiti iz dostupnih znanstvenih izvora.

Valja naglasiti da znanstvenici, da bi došli u situaciju da ideološki determinirani znanstveni časopisi uopće objave njihove radove, moraju najprije navoditi sve navodno pozitivne strane ovakvih zahvata (koje su redom psihosocijalne naravi) prije nego ukažu na ozbiljnost mogućih posljedica ovog postupka.

Mnogi od tih radova navode vrlo konkretne opasnosti poput opasnosti od tromboza, kardiovaskularnih smetnji, anomalija u strukturi kostiju, rizik utjecaja genske terapije na imunološki sustav i drugih nuspojava koje se redovito javljaju kod hormonske terapije promjene spola.

Jedna od znakovitosti koja se javlja kod adolescenata koji žele promijeniti spol jest i da je zastupljenost autizma kod takvih adolescenata mnogo veća nego u općoj populaciji.

Znanstveni rad kojeg su objavili J. W. Wierckx i grupa suradnika u jednom od najpouzdanijih znanstvenih časopisa The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolisma dokazuje da transrodne žene, što će reći rođeni muškarci koji su odlučili postati žene, uslijed primanja hormonske terapije povećavaju rizik od obolijevanja od venske tromboze čak 4400%.

U jednako prestižnom, čak što više, najrelevantnijem kardiološkom znanstvenom časopisu na svijetu Journal of American College of Cardiology objavljen je rad I. Ahmeda i suradnika o rizicima kardiovaskularnih događaja nakon hormonske terapije.

U radu je navedeno da se osobe s rodnom disforijom koje uzimaju hormonske nadomjesne lijekove kao dio terapije afirmacije roda suočavaju sa znatno povećanim rizikom od ozbiljnih srčanih događaja, uključujući moždani udar, srčani udar i plućnu emboliju.

“U studiji su osobe s rodnom disforijom koje su ikada koristile hormonske nadomjestke imale gotovo sedam puta veći rizik od ishemijskog moždanog udara (začepljenje krvne žile koja opskrbljuje mozak krvlju), gotovo šest puta veći rizik od ST elevacijskog infarkta miokarda (najopasniji tip srčanog udara) i gotovo pet puta veći rizik od plućne embolije (začepljenje arterije u plućima), u usporedbi s osobama s rodnom disforijom koje nikada nisu koristile hormonske nadomjestke.”

Vrlo često događa se da djeca požale što su uopće krenula u proces promijene spola. Jedan od slučajeva koji je, prema pisanju medija, pobudio značajnu pažnju javnosti bila je tužba protiv klinike Tavistock u Velikoj Britaniji.

Nakon što je Keira Bell pokrenula postupak protiv ove klinike, navodno više od 1000 obitelji namjerava krenuti njenim stopama. Djeci je u Tavistocku ishitreno dijagnosticirana rodna disforija i potom su, bez adekvatne pripreme, bili podvrgnuti blokatorima puberteta.

Suicidalnost kod transrodnih osoba

Ipak, daleko najznačajniji problem koji se javlja kod osoba koje žele promijeniti spol je učestalost samoubojstava u toj populaciji.

Tako je u znanstvenom članku „Transgender identity and suicide attempts and mortality in Denmark” koji je objavljen u JAMA Network Open, a potpisuju ga Annette Erlangsen, Anna Lund Jacobsen i Anne Ranning izneseno da su standardizirane stope pokušaja samoubojstva na 100 000 osoba tijekom jedne godine bile 498 pokušaja za transrodne osobe u odnosu na 71 pokušaj za netransrodne osobe. Istodobno je broj suicida bio 250% veći, a broj ukupnih smrti dva puta veći u odnosu na standardnu populaciju. Radi se o najopsežnijem istraživanju ove teme koje je provedeno na populaciji od 6 657 456 osoba rođenih u Danskoj tijekom 40 godina.

U SAD-u je stanje još alarmantnije. Istraživanje Instituta Williams na Pravnom fakultetu UCLA otkrilo je da je 81% transrodnih odraslih osoba u SAD-u razmišljalo o samoubojstvu, 42 % transrodnih odraslih osoba pokušalo je samoubojstvo, a 56 % se tijekom života upustilo u samopovrjeđivanje koje nije bilo suicidalno.

Neprilagođenost transrodnih osoba ima duboke korijene u duhovnoj perspektivi te populacije koliko god se propagandna medijsko politička mašinerija trudila pripisati te razloge neprihvaćanju okoline.

Osim svih ovih navedenih problematičnosti program sadrži i cijeli niz ideološki dvojbenih teza o homoseksualnosti, rodnim stereotipima i ostalim elementima klasične LGBT propagande.

Taj dio ne bi bio sporan da je jasno naznačeno da se radi o ideološkom programu koji slijedi sve osnovne teze za koje se zalaže rodna ideologija. Međutim, s obzirom na to da je program ideološki agresivan i potpuno nespojiv s tradicionalnim svjetonazorom onda moramo primijetiti da se u nazivu programa radi o klasičnoj podvali.

No, ako ostavimo tu ideološku prikrivenost po strani, ostaju ozbiljne opasnosti za djecu koja će biti izložena ovom programu slijedom svega gore navedenog.

Uvjereni smo da velika većina Riječana i Zagrepčana koji podržavaju lijeve i liberalne političke opcije i zagovaraju pripadajuće svjetonazorske stavove ni u kom slučaju ne žele svoju djecu izložiti hormonskoj terapiji, nepotrebnim operacijama i riziku od kardiovaskularnih, imunoloških i drugih poremećaja navedenih u brojnim znanstvenim djelima od kojih smo samo neke naveli u ovom tekstu.

Isto tako, potpuno smo sigurni da ne žele niti svoju djecu gledati u lateks odijelima dok četveronoške idu u šetnju ili s njima obilaziti klinike za odvikavanje od kompulzivnog seksualnog ponašanja.

Zdravstveni odgoj koji je ponuđen Riječanima, a uskoro i Zagrepčanima više od ideološkog određenja traži zdrav razum roditelja. Stoga ćemo ovaj tekst zaključiti prigodnim citatom iz Biblije;

Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar”
(Izreke 10:23)

Izvori:

1. Grad Rijeka. Priručnik za Zdravstveni odgoj i obrazovanje za 5. i 6. razrede (2024). https://www.rijeka.hr/wp-content/uploads/2024/10/Priručnik-za-Zdravstveni-odgoj-i-obrazovanje-za-5.-i-6.-razrede.pdf
2. Grad Rijeka. Priručnik za Zdravstveni odgoj i obrazovanje za 7. i 8. razrede (2024) https://www.rijeka.hr/wp-content/uploads/2024/10/Priručnik-za-Zdravstveni-odgoj-i-obrazovanje-za-7.-i-8.-razrede.pdf
3. Koletić G., Landripet I., Štulhofer A. (2022). Uloga roditeljskog nadzora u dinamici uporabe seksualno eksplicitnih materijala među adolescentima https://hrcak.srce.hr/file/316447
4. Koletić G. https://narod.hr/hrvatska/tko-je-goran-koletic-sociolog-i-predavac-na-tjednu-spolnosti-i-ponosa
5. Petta M.A.L. i sur. (2021). Cross-national study of adolescent pornography exposure in six European countries. BMC Public Health. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8534324/
6. Efrati Y., Gola M. (2018). Compulsive sexual behavior and pornography use: characteristics and consequences. Journal of Behavioral Addictions. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7044617/
7. Shu Q. et al. (2025). The impact of internet pornography addiction on brain function: a functional near-infrared spectroscopy study. Frontiers in Human Neuroscience, 19, 1477914. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12040873/
8. Peter J., Valkenburg P.M. (2006). Exposure to sexually explicit media and perceptions of women as sexual objects. Sex Roles. https://link.springer.com/article/10.1007/s11199-006-9176-y
9. Grad Rijeka. Priručnik za Zdravstveni odgoj i obrazovanje za 7. i 8. razrede (2024). https://www.rijeka.hr/wp-content/uploads/2024/10/Priručnik-za-Zdravstveni-odgoj-i-obrazovanje-za-7.-i-8.-razrede.pdf
10. Dr. Herman Vukušić. Rodna disforija u Hrvatskoj. tportal.hr (2022). https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/rodna-disforija-u-hrvatskoj-zbog-problema-sa-spolnom-orijentacijom-pomoc-zatrazilo-587-djece-20221109/print
11. Jutarnji list. Više od 70 tinejdžera u procesu promjene spola. (2023). https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vise-od-70-tinejdzera-u-hrvatskoj-je-u-procesu-promjene-spola-sve-je-bilo-dobro-do-osnovne-15145850
12. Wierckx J. i sur. (2021). Thromboembolic risk in transgender women undergoing estrogen therapy. The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8907681/
13. Ahmed I. i sur. (2023). Cardiovascular outcomes in gender dysphoric patients undergoing hormone replacement therapy. Journal of the American College of Cardiology. https://www.acc.org/About-ACC/Press-Releases/2023/02/22/20/29/Hormone-Therapy-for-Gender-Dysphoria-May-Raise-Cardiovascular-Risks
14. Klinika Tavistock https://narod.hr/eu-svijet/svijet/oko-1000-pacijenata-tuzilo-kliniku-koja-nudi-djeci-promjenu-spola-zbog-tjeranja-na-uzimanje-blokatora-puberteta
15. Erlangsen A., Jacobsen A.L., Ranning A. (2023). Transgender identity and suicide attempts and mortality in Denmark. JAMA Network Open. https://jamanetwork.com/journals/jamanetworkopen/fullarticle/2800814
16. Gates G.J. i sur. (2021). More than 40% of transgender adults in the US have considered suicide. Williams Institute press release. https://williamsinstitute.law.ucla.edu/press/transpop-suicide-press-release/

Podržavaš neovisno novinarstvo? Doniraj za Dijalog.hr!

Hod za život i hod za slobodu u Rijeci: (Bio)etički paradoks Ive Rinčić

Susramlje umjesto ljutnje: Dalija Orešković ikona ljevičarskih zabluda

Nadbiskup Uzinić opet popularizirao pokret molitelja na trgovima