Ovogodišnju književnu nagradu Hrvatske kulturne zaklade “Dubravko Horvatić” za prozu dobila je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, a nagradu za poeziju književnica Ljerka Mikić.
Nagrada “Ljubica Štefan” za istraživačko- povijesni rad nagrada “Ljubica Štefan” pripala je američko- hrvatskoj književnici Julienne Bušić.
Nagrade su dodijeljene u ponedjeljak u Društvu hrvatskih književnika (DHK) na Dan Hrvatske zaklade – Hrvatskoga slova.
Nagrada “Dubravko Horvatić” za prozu za godinu 2024. uručena je akademkinji Oraić Tolić za knjigu “Tvojim glasom – Ljubav u sjeni politike”, koju je objavila Naklada Ljevak.
Njezina knjiga pripada žanru lirske autobiografske proze s jakim društvenim i kulturnim kontekstom, a u njoj se spajaju autoričina biografija i obiteljska memoaristika, osobne sudbine i politička povijest, intimna svakodnevica i prohujala kultura 20. stoljeća u prostornom rasponu od Slavonskoga Broda do Posušja i Hercegovine, od Borova i Vukovara do Dugoga Sela i Sesveta, od Zagreba i Beča do Bonna i Züricha.
Akademkinja Oraić Tolić je istaknula da je knjigu pisala glasom svojega supruga Benjamina, koji je nedavno iznenada preminuo.
Nagrada za poeziju uručena je hrvatskoj književnici Ljerki Mikić za cjelokupan pjesnički opus. Pjesnikinja Mikić kroz sedam sonetnih vijenaca u knjizi “U korijenima” provlači misao koja poziva na ljubav, dobrotu, skladnost između prirode i čovjeka te zahvalnost Stvoritelju za dar života, istaknulo je povjerenstvo.
Nagradu za istraživanje i proučavanje istine i činjenica hrvatske povijesti dobila je hrvatsko-američka književnica Julienne Bušić za za knjigu “Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada/Croatian Dissidents and the Dissonance of the West”, koju je objavila Školska knjiga.
U knjizi Julienne Bušić tri su glavne razine tema kojima se bave sabrani tekstovi, to suu: hrvatsko nacionalno pitanje i disfunkcionalnost jugoslavenskog federalizma, problemi socijalizma i rasprave o (ne)mogućnosti njegove demokratizacije, kao i režimski tretman disidentskih intelektualaca, posebno sudskih vlasti, obavještajnih službi i represivnog aparata.
Na poseban način da se primijetiti da je srpski nacionalni element zauzimao upravljačke pozicije u kaznenim ustanovama komunističkog režima u Hrvatskoj. Vremenski su izvori datirani 1970-ih i 1980-ih godina u razdoblju atmosfere poslije Hrvatskog proljeća kada hrvatski disidenti bivaju suđeni i zatvarani, napomenulo je prosudbeno povjerenstvo.
Ulomke iz nagrađenih djela čitao je dramski umjetnik Robert Kurbaša.
Premijeru ‘Drame bez naslova’ izvest će ansambl Zagrebačkog kazališta mladih
