Slovačka želi povećanje uvoza nafte preko Hrvatske, rekao je u srijedu u Zagrebu Robert Fico, premijer zemlje ovisne o ruskim energentima.
Socijaldemokratskog slovačkog predsjednika vlade, koji je prošle godine teško ranjen u atentatu, često optužuju za proruske stavove.
Slovačka, država bez izlaza na more, istovremeno je ovisna o uvozu ruskih energenata. Od 1. siječnja prekinut joj je dotok ruskog plina preko Ukrajine, nakon isteka sporazuma između Kijeva i Moskve pa sad taj energent iz Rusije dobiva putem Turskog toka.
Fico je u Zagrebu, tijekom konferencije za medije s premijerom Andrejem Plenkovićem, govorio o potrebi povratka rute preko Ukrajine, naglasivši da je ona ključna i za Europu.
Kazao je da je Bratislava njegovim zaustavljanjem izgubila 500 milijuna eura godišnje.
„Tražio sam premijera Plenkovića da potakne i podrži obnovu plinskog toka kroz Slovačku. To nije samo stvar nas nego i mnoge zapadne tvrtke na to pozivaju. Ako se ne obnovi tok plina s istoka, nećemo moći funkcionirati”, rekao je slovački premijer, ne spomenuvši ni u jednom trenutku Rusiju.
Plenković je naglasio da Hrvatska povećava kapacitete LNG Terminala u Omišlju s 3,1 milijardi na 6,1 milijardi kubika plina te značajno investira u plinovode diljem zemlje, što će omogućiti i diversifikaciju izvora tog energenta za srednju Europu. Fico je zahvalio na mogućnosti suradnje na tom području, ali i nadodao da je Bratislava „orijentirana na uvoz standardnog plina”.
S druge strane, Slovačka danas 55 posto svoje nafte dobiva kroz naftovod Adria, te je spremna povećati taj postotak, rekao je Fico i najavio da će zatražiti da predstavnici njegove vlade o tome razgovaraju s hrvatskom stranom.
„Za nas je Hrvatska strateški partner”, rekao je Fico.
Migracije i turizam
Dan nakon što je poljski predsjednik Andrzej Duda u Zagrebu Hrvatskoj ponudio pomoć poljske granične policije, u Banskim dvorima je to učinio i slovački premijer, naglašavajući da „iznimno cijeni ono što Hrvatska čini u zaštiti šengenske granice”.
„Ako vlada izrazi interes, možemo ponuditi tehničku i materijalnu pomoć”, rekao je.
Dvojica premijera naglasila su da dvije zemlje imaju odlične odnose, a Fico je zahvalio Hrvatskoj na statusu koji u zemlji uživa slovačka manjina.
Plenković je izrazio zadovoljstvo što je prošle godine u Hrvatskoj boravilo 530 tisuća slovačkih turista. Srednjoeuropska zemlja broji oko 5,43 milijuna stanovnika, što znači da je zemlju posjetilo gotovo deset posto Slovaka.
Hrvatski premijer kazao je da Zagreb i Bratislava dijele stav i o potrebi očuvanja kohezijskih i poljoprivrednih politika u idućem višegodišnjem proračunu Europske unije, te će stoga dvije države zajedno nastupati u zagovaranju da se oni održe.
Različito o Ukrajini
Premijeri nisu bili toliko složni po pitanju Ukrajine i pomoći toj ratom pogođenoj zemlji.
Fico je rekao da joj Slovačka „neće nuditi nikakve darove” niti sudjelovati u mehanizmima financijske pomoći za nabavku naoružanja.
Slovačka s Ukrajinom surađuje u humanitarnim pitanjima te joj može isporučiti struju „u kriznim situacijama”, rekao je Fico koji je krajem prošle godine zaprijetio Kijevu da će mu zaustaviti izvoz električne energije ako prekine dotok ruskog plina, što se ipak nije ostvarilo.
Fico je na konferenciji za medije priznao da „ima drugačije stavove” o aspektima rata u Ukrajini i njegovih uzroka od Plenkovića.
Dan ranije najavio je da odlazi na Dan pobjede u Moskvu usprkos upozorenjima iz EU-a da to ne čini. Naglasio je da svaka zemlja „ima svoju povijest” te da je Slovačka prepuna grobnica vojnika Crvene armije.
„Mi to imamo u našoj genetskoj informaciji, znamo tko nas je oslobodio i to nam ne može nitko oduzeti. Ne može se reći da je oslobođenje došlo sa zapada ako je došlo s istoka”, kazao je Fico, pa govorio o svojim odavanjima počasti i žrtvama invazije na Normandiju, američkim vojnicima na groblju Arlington te pripadnicima britanskog RAF-a.
„Želimo li mi to ili ne, povijesno najveći udio u pobjedi nad nacizmom su imali narodi bivšeg Sovjetskog Saveza”, kazao je Slovak.
Plenković je nakon Ficovog obraćanja naglasio da je Rusija grubo prekršila međunarodno pravo napadom na Ukrajinu te je ponovio da se ona ne smije nagraditi za tu agresiju prepuštanjem osvojenih teritorija.
Da je Hrvatska bila u takvoj poziciji devedesetih, danas bi ona bila „30 posto teritorijalno manja”, puno ranjivija i slabija te osjetljiva na buduće rizike, rekao je premijer.
„Ne želimo da se granice Rusije približavaju Ukrajini, to je naš strateški interes”.
Naglasio je da će se Hrvatska kroz međunarodne forume nastaviti zalagati za pravedan mir, iako „smo još daleko od ozbiljnijeg primirja”, pa i procesa koji će dovesti do trajnog mira.
Naglasio je i da će službeni Zagreb nastaviti pomagati Kijevu.
Plenković traži objašnjenje od Srbije zbog protjerivanja Hrvata
Plenković: ‘Trumpove carine imat će veće posljedice globalno nego na Hrvatsku’
