Potrošačima u jugoistočnoj Europi je dosta, rastuće cijene u supermarketima cijede im novčanike. Odlučili su ne kupovati. Niz bojkota trgovina proširio se s Hrvatske na druge zemlje jugoistočne Europe, no pitanje je hoće li se time išta postići, piše Europska novinska agencija (ENR) u kojoj je i Hina.
Počelo je u Hrvatskoj potkraj siječnja. Zadnjih tjedana u toj se zemlji dogodio značajan broj bojkota supermarketa jer su potrošači frustrirani rastom cijena, baš kao i potrošači u drugim državama članicama EU-a i nekima koje se žele pridružiti tom bloku.
Bojkot trgovina pokrenula je grupa na Facebooku pod nazivom „Halo, inspektore”, a pokret su podržale skupine za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke pa čak i ministar gospodarstva.
„Danas ćemo ponovno sve bojkotirati, od supermarketa do ljekarna, pekarnica, kafića i restorana. Nemojmo ulaziti u trgovine niti plaćati bilo kakve usluge”, rekao je Josip Kelemen, predsjednik i glasnogovornik potrošačke platforme „Halo, inspektore”, uoči trećeg kruga bojkota u Hrvatskoj 7. veljače.
Inicijativa je počela porukama na društvenim medijima, kojima se građane pozivalo da se suzdrže od kupnje bilo čega. Organizatori su prvo pozvali na bojkot velikih multinacionalnih trgovačkih lanaca poput njemačkog Lidla i talijanskog diskontnog lanca Eurospina, a zatim na tjedan dana dug bojkot hrvatskog maloprodajnog lanca Konzuma, koji završava 14. veljače.
Pokret se od tada proširio jugoistočnom Europom na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Bugarsku i Srbiju.
Manje kruha u košarici
Problem ima dva lica. S jedne strane, visoke cijene otežavaju mnogim potrošačima spajanje kraja s krajem, a s druge lokalni proizvođači tvrde da ne mogu konkurirati velikim trgovačkim lancima zbog jeftinijeg uvoza i zbog toga što im otkupne cijene ne pokrivaju troškove proizvodnje.
Ekonomisti objašnjavaju novi val rasta cijena u Hrvatskoj snažnim rastom osobne potrošnje i ukupne domaće potražnje, a s druge strane ograničenim rastom na strani ponude.
Velik dio potražnje generira država zbog velikog priljeva novca iz Europske unije, kohezijskih fondova i sredstava za oporavak od pandemije.
Životni troškovi rastu širom EU-a jer plaće ne prate rast cijena hrane. Po Eurostatovu Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), prosjek EU-a za cijene hrane iznosio je u prosincu 2024. 145,2 bodova, u odnosu prema baznih 100 bodova 2015.
U Hrvatskoj cijene hrane veće su od europskog prosjeka i iznose 148,7 bodova, u Rumunjskoj su 166,2 bodova, a u Bugarskoj vrtoglavih 174,4 bodova.
Eurostat je procijenio godišnju inflaciju u eurozoni na 2,5 posto u siječnju. Stopa inflacije za hranu, alkohol i duhan iznosila je 2,3 posto.
U Hrvatskoj je stopa inflacije 5 posto, po čemu je na prvom mjestu u eurozoni.
Širenje bojkota
Potrošači u zemljama kandidatima za članstvo u EU-u, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, također su se pridružili bojkotu.
Građani u BiH pod sve većim su pritiskom rastućih cijena. Životni standard pada im jer plaće ne prate rastuće troškove života.
Da bi promijenili taj trend, neformalna skupina „Bojkot u BiH” pozvala je na društvenim medijima na bojkot najvećih maloprodajnih lanaca 7. i 8. veljače. Promet je tada bio manji.
Supermarketi u Sjevernoj Makedoniji 31. siječnja i 7. veljače bili su napola prazni, a ljudi su kupovali na tržnicama i u lokalnim trgovinama ili nisu uopće kupovali.
Građani podržavaju kampanju, premda nisu sigurni može li jednodnevni bojkot riješiti probleme, tvrdeći da cijene kontinuirano rastu, a plaće stoje. Uoči bojkota, neki maloprodajni lanci uveli su popuste i pogodnosti za potrošače, kriveći dobavljače za rast cijena.
Srbijanska organizacija potrošača „Efektiva” pozvala je potrošače na jednodnevni bojkot maloprodajnih lanaca 31. siječnja, podsjećajući da je u listopadu Povjerenstvo za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenulo postupak protiv četiri maloprodajna lanca zbog sumnje u namještanje cijena.
Najavila je i novi bojkot pod motom: „Želite li da vas pljačkaju ili ne?”. Počevši od 10. veljače, pet velikih maloprodajnih lanaca – Delhaize, Mercator, Univexport, DIS i Lidl – bit će bojkotirani pet dana.
Bojkoti su održani i u susjednoj Crnoj Gori 31. siječnja te 7. i 8. veljače. „Svaki dan svjedočimo neviđenim povećanjima cijena osnovnih proizvoda, a vlasnici velikih trgovačkih lanaca akumuliraju profite na štetu ljudi. Vrijeme je da se kaže: Dosta!”, objavila je na društvenim mrežama organizacija „Alternativa Crna Gora”.
Akciju je podržao premijer Milojko Spajić, neke nevladine organizacije i sindikati, a usprotivili su joj se Privredna komora i Centar za zaštitu potrošača Crne Gore.
Ideja se proširila i na Bugarsku, gdje su četiri organizacije pozvale na bojkot maloprodajnih lanaca i trgovina mješovitom robom 13. veljače, po Velizaru Enčevu, koordinatoru inicijative i bivšem bugarskom veleposlaniku u Hrvatskoj.
Pokret za sada nije zahvatio Albaniju i Sloveniju, a Rumunji su neodlučni.
Rumunje su neki političari pozvali na bojkot supermarketa na jedan dan, tvrdeći da ne prodaju rumunjske proizvode.
Ministar poljoprivrede Florin-Ionuț Barbu rekao je s druge strane kako vjeruje da bi takav bojkot značio „bankrot rumunjskih proizvođača” jer 70 posto proizvoda u maloprodajnim lancima u Rumunjskoj proizvode domaća prehrambena poduzeća.
U Albaniji nije bilo bojkota unatoč sporadičnim pozivima na društvenim medijima. Vlada je prošle godine podigla plaće javnim službenicima i povećala mirovine, a ove je godine snizila cijene struje. Porast plaća i mirovina nije pratilo značajno povećanje cijena u supermarketima.
Organiziranog bojkota trgovina nije bilo niti u Sloveniji, premda su visoke cijene hrane ondje važno pitanje.
Po nacionalnom Uredu za statistiku, cijene hrane i bezalkoholnih pića 2024. su se stabilizirale nakon razdoblja vrtoglavog rasta. Međutim, trgovački centri u slovenskim gradovima duž granice s Hrvatskom doživjeli su porast kupaca za vrijeme hrvatskog bojkota.
Kupci iz Hrvatske kažu da su hrana i proizvodi za čišćenje u Sloveniji mnogo jeftiniji. Istodobno, slovenski potrošači ponovno češće odlaze u susjednu Italiju u jeftiniju nabavu.
Ograničavanje cijena
Hoće li bojkoti imati dugoročnije posljedice od podizanja svijesti, ostaje za vidjeti, ali jedna reakcija je poziv političara na ograničavanje cijena.
Vlada BiH obećala je zamrznuti cijene za 50 proizvoda, a vlada entiteta Republike Srpske objavila je češće inspekcijske kontrole i strože kazne za trgovce koji neopravdano dižu cijene.
U Bugarskoj, savez lijevog centra BSP – Ujedinjena ljevica iznio je prijedlog zakona da se odredi maksimalnu maržu za osnovne namirnice, rekla je zastupnica Nina Dimitrova. MRF – Novi početak također je iznio sličan prijedlog zakona.
Dvije političke snage zabrinjava što si stotine tisuća građana ne mogu priuštiti najosnovnije prehrambene proizvode zbog visoke inflacije. Udruženje za modernu trgovinu (AMT) s druge strane smatra da su upravo takva ograničenja cijena kriva za podizanje inflacije.
Hrvatska vlada odgovorila je na bojkot proširenjem popisa proizvoda s ograničenim cijenama za 40 novih proizvoda, uključujući brašno, mlijeko, meso, kruh, peciva, sokove i higijenske proizvode, među ostalima.
Mnogo vike ni za što?
U Sjevernoj Makedoniji je porezna uprava objavila da je promet u osam najvećih trgovačkih lanaca 31. siječnja bio manji 46,59 posto u odnosu prema istom danu tjedan dana prije. Međutim, podaci pokazuju i da je promet bio 11,2 posto viši dan nakon bojkota.
Premijer Hristijan Mickoski izrazio je razumijevanje za bojkot i pozvao na dijalog s proizvođačima, distributerima, maloprodajnim lancima i potrošačima kako bi se izbjeglo eskalaciju situacije.
Po njegovu mišljenju, neki proizvođači, dobavljači i trgovci koriste se trikovima kako bi povećali cijene proizvoda, opravdavajući odluku višim cijenama na burzama. „Mi znamo da to nije istina”, rekao je.
Ministar gospodarstva i rada Besar Durmishi rekao je da potrošači imaju pravo odlučiti kako će i gdje trošiti svoj novac.
Podaci Porezne uprave Crne Gore pokazali su da je bojkot 31. siječnja bio uspješan jer je pet najvećih maloprodajnih trgovačkih lanaca ostvarilo 56,14 posto manje prihode u odnosu prema istom razdoblju tjedan dana prije.
Međutim, podaci su pokazali i da je tih pet lanaca ostvarilo povećanje prihoda od ukupno 1,1 milijuna eura dan prije i dan poslije bojkota u odnosu prema istim danima tjedan dana prije.
Jednako tako u Srbiji porezna uprava objavila je da je 31. siječnja ukupni promet pet ciljanih lanaca bio manji za otprilike trećinu u odnosu prema dan prije.
U Hrvatskoj, gdje je sve počelo, prvi nacionalni bojkot 24. siječnja rezultirao je 44-postotnim padom prometa i 53-postotnim smanjenjem vrijednosti prodaje. Drugi bojkot 31. siječnja izazvao je manji pad prodaje, a treći 7. veljače, pod motom „U petak ne kupujte ništa!”, bio je još slabiji.
Ostaje dvojbeno koliko bojkot može pridonijeti usporavanju inflacije. U svakom slučaju, ljudi su jako ljuti kada vide da su neki proizvodi u Hrvatskoj, koja je uvela euro 2023., skuplji nego u nekim razvijenijim državama članicama EU-a.
Prividom prosvjeda protiv prosvjeda: Narodno biće je zbunjeno i izgubljeno
Sumnjiva priča o bojkotu trgovačkih lanaca: zaboravljeni savez države i korporacija
Najavljen novi bojkot: Bez kupnje u trgovinama i pekarnicama
