Čuvanje tradicije i identiteta na samom jugu Južne Amerike
Društveni i kulturni centar Club Croata, u narodu i među iseljenicima poznat i omiljen pod nazivom Hrvatski dom, u čileanskom gradu Punta Arenasu protekle je nedjelje iznimno svečano i dostojanstveno obilježio velikih 111 godina svoga neprekidnog rada i postojanja. Ova iznimno važna i emotivna obljetnica u potpunosti je posvećena trajnoj uspomeni na tisuće hrabrih hrvatskih doseljenika koji su krajem 19. i početkom 20. stoljeća napustili svoju rodnu domovinu u potrazi za boljim, sigurnijim i dostojanstvenijim životom na samom krajnjem jugu Čilea. Grad Punta Arenas, smješten na obalama Strait of Magellan, koji danas broji oko 145.000 stanovnika, povijesno je bio ključno geostrateško i trgovačko sjecište između Atlantskog i Tihog oceana. Upravo u samom njegovu urbanom središtu, vizionarskim osnutkom doma 1915. godine, započelo je prvo organizirano, strukturirano okupljanje i povezivanje lokalne hrvatske zajednice.
Predstavnici kluba naglasili su tijekom svečanosti kako 111. obljetnica ne predstavlja samo brojku, nego stogodišnji simbol nepokolebljivog otpora zaboravu i asimilaciji. Hrvatski dom u Punta Arenasu tako stoji kao spomenik ljudskoj ustrajnosti i ljubavi prema rodnom kraju, usred surovih vremenskih uvjeta i geografske udaljenosti od nekoliko tisuća kilometara od Jadranskog mora.
Povijesni razlozi iseljavanja, valovi dolazaka i motivacija za osnutak kluba
Masovniji dolazak Hrvata, koji su u ove daleke i nepristupačne krajeve stizali uglavnom s područja Dalmacije i njezinih otoka poput Brača, Hvara i Korčule, bio je uzrokovan iznimno teškim ekonomskim prilikama, naglim propadanjem tradicionalne jedrenjačke brodogradnje te katastrofalnom pojavom bolesti vinove loze – vinove uši (filoksere) – koja je u potpunosti uništila dalmatinske vinograde i osiromašila tisuće obitelji. Kako se broj doseljenika na čileanskom tlu neprestano i brzo povećavao, spontano se pojavila nasušna potreba za stvaranjem čvrstog, zajedničkog prostora u kojem bi se obitelji mogle međusobno ujediniti, pomagati u teškim trenucima te sačuvati svoj dragocjeni nacionalni identitet. Današnji predstavnici Hrvatskog doma ponosno su istaknuli kako je više od stoljeća postojanja kluba ujedno i trajni spomen na iznimnu hrabrost i žrtvu predaka koji su izgrađivanjem ove ustanove stvorili nesalomljive temelje za promoviranje hrvatske kulture, tradicije, jezika, vjere i običaja među svim budućim generacijama.
Zahvaljujući njihovom marljivom radu, Hrvati su se brzo integrirali u čileansko društvo, postavši cijenjeni poduzetnici, trgovci, pomorci, političari i intelektualci, istovremeno nikada ne zaboravljajući svoje daleke dalmatinske korijene.
Odavanje počasti zaslužnoj predsjednici Margariti Mihovilovic Peric i kontinuitet ženskog vodstva
Središnji i najemotivniji dio ovogodišnjeg svečanog programa bio je posvećen očuvanju uspomene na nedavno preminulu Margaritu Mihovilovic Peric, iznimno zaslužnu i omiljenu članicu te prvu ženu u višestoljetnoj povijesti koja je obnašala dužnost predsjednice kluba. Tijekom puna 12 uzastopna mandata i godine na čelu Hrvatskog doma, te kroz više od tri desetljeća predanog uređivanja i izdavanja klupskog časopisa Male Novine, dala je nemjerljiv i neizbrisiv doprinos čitavoj zajednici. Zbog njezine neiscrpne energije i predanosti, njoj u čast u samom objektu svečano je inaugurirana i blagoslovljena posebna memorijalna prostorija. Žensko vodstvo i snažan autorski pečat kluba nastavlja se s ponosom i danas pod vodstvom i upravom aktualne predsjednice Marije Angelice Mimice.
Predsjednica Mimica naglasila je kako je nastavak rada na temeljima koje je postavila Margarita Mihovilovic Peric velika čast, ali i velika odgovornost, dodavši kako su upravo žene kroz povijest iseljeništva bile ključne čuvarice obiteljskog ognjišta, tradicije i hrvatskoga jezika u domovima diljem Čilea.
Kulturni program na glavnom trgu i zajedničko slavlje u prostorijama Hrvatskog doma
Povodom ovog velikog svečanog jubileja, mladi i stari članovi hrvatske zajednice organizirali su bogat, sadržajan i vizualno upečatljiv kulturno-umjetnički program. Na središnjem gradskom trgu Plaza de Armas, podno spomenika Hernandu de Magallanesu, uz zvuke tamburice i harmonike izvedeni su tradicionalni hrvatski narodni plesovi i napjevi, što je privuklo veliku pozornost brojnih prolaznika, lokalnih stanovnika i gradskih dužnosnika, među kojima je bio i gradonačelnik Punta Arenasa Claudio Radonich, i sam ponosan na svoje obiteljsko podrijetlo. Nakon javnog, uličnog dijela programa, slavlje je nastavljeno uz svečani akademizam i zajednički ručak u autentičnim prostorijama Hrvatskog doma, uz evociranje uspomena, pričanje anegdota i prelistavanje starih fotografija iz višedesetljetnog života u iseljeništvu.
Trgom su se vijorile hrvatske i čileanske zastave, a nastupi folklornih skupina odjevenih u narodne nošnje iz raznih dijelova Hrvatske izazvali su oduševljenje prisutnih, pokazavši da je hrvatski duh u Ognjenoj Zemlji i dalje iznimno živ i snažan.
Strateški značaj i utjecaj hrvatske dijaspore na čileansko društvo i kulturu
S procjenom od oko 200.000 stanovnika koji nose hrvatsko podrijetlo ili imaju hrvatske korijene, Čile danas predstavlja drugu po veličini i utjecaju hrvatsku dijasporu na čitavom južnoameričkom kontinentu, smještenu odmah iza susjedne Argentine. Mnoge obitelji u Punta Arenasu, Antofagasti, Santiagu i drugim gradovima i danas s velikim ponosom čuvaju i pravilno izgovaraju svoja hrvatska prezimena te iznimno aktivno sudjeluju u radu obrazovnih, kulturnih i sportskih ustanova koje održavaju živu, neprekinutu vezu s pradovjedovinom. Hrvatski dom u Punta Arenasu tako i nakon 111 godina rada ostaje jedan od najvažnijih, najsvjetlijih i najvitalnijih simbola opstojnosti, ponosa i očuvanja hrvatskog identiteta na samom najjužnijem nastanjenom području kugle zemaljske.
Andrej Kramarić proglašen osobom godine na 20. jubileju Večernjakove domovnice
Ljetna škola folklora u Zadru okuplja Hrvate iz cijelog svijeta
