U Zadru u utorak svečano započinje još jedno izdanje dugovječne i iznimno značajne Ljetne škole hrvatskoga folklora. Ova ugledna manifestacija, koju već desetljećima s velikim uspjehom i predanošću organizira Hrvatska matica iseljenika (HMI), trajat će sve do 13. kolovoza. Ove je godine fokus cjelokupnog obrazovnog i praktičnog programa usmjeren na temeljito proučavanje, usvajanje i prezentaciju bogatstva plesova, narodnih nošnji te tradicijskih glazbala jadranskog područja. Zadar će tako još jednom postati ključno središte okupljanja ljubitelja, istraživača i čuvara hrvatske tradicijske kulture iz cijeloga svijeta.
Polaznici, koji svake godine u velikom broju pristižu iz najrazličitijih dijelova svijeta — od europskih zemalja s brojim hrvatskim zajednicama pa sve do dalekih prekookeanskih destinacija — imaju priliku odabrati jedan od tri specijalizirana i ponuđena programa: plesni program, tamburaški program ili program posvećen tradicijskim glazbalima. Kroz intenzivan i višednevni rad na terenu i u dvoranama, svi sudionici dobivaju jedinstvenu priliku za usavršavanje svojih znanja i vještina pod vodstvom vodećih hrvatskih stručnjaka, etnokoreologa i glazbenih pedagoga.
Vrhunski stručni tim i kontinuitet znanstveno-stručnog programa
Glavni i programski stručni voditelj Ljetne škole folklora je ugledni koreograf i etnokoreolog Andrija Ivančan, koji ujedno osobno osmišljava i vodi plesni program. Pored njega, voditelj tamburaškog programa je priznati glazbeni pedagog Tibor Bün, uz iznimno gostovanje i stručnu podršku proslavljenog maestra Siniše Leopolda kao gosta predavača. Za iznimno zahtjevan i specifičan program tradicijskih glazbala, koji obuhvaća učenje sviranja autentičnih instrumenata poput dipala, sopila, gajdi i lijerice, zadužen je poznati majstor i pedagog Vjekoslav Martinić.
Čitava konceptualna struktura Škole hrvatskog folklora temelji se na čvrstom i znanstveno utemeljenom programu koji je još 1964. godine postavio doajen hrvatske etnologije i etnokoreologije, doktor Ivan Ivančan. Tijekom proteklih šest desetljeća taj se program kontinuirano nadograđivao, obogaćivao i prilagođavao suvremenim spoznajama i trendovima u edukaciji. Današnji programski voditelj Andrija Ivančan ugradio je moderne standarde plesne edukacije i obuhvatio sve ključne elemente potrebne za kvalitetno i cjelovito školovanje budućih voditelja folklornih skupina. Na analogan je način maestro Siniša Leopold oblikovao metodološki pristup namijenjen stručnom usavršavanju voditelja tamburaških sastava i orkestara u Hrvatskoj i dijaspori.
Misija Hrvatske matice iseljenika: Jačanje nacionalnog identiteta u dijaspori
Putem ovog iznimno utjecajnog i prepoznatljivog obrazovnog programa sustavno se ostvaruju temeljne zadaće i strateški ciljevi Hrvatske matice iseljenika. To se prvenstveno odnosi na trajno očuvanje, osnaživanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture, kao i na očuvanje hrvatskog nacionalnog, jezičnog i etničkog identiteta među pripadnicima hrvatskog iseljeništva diljem svijeta. Posebna pozornost pridaje se radu s mladim generacijama i članovima hrvatskih zajednica izvan domovine, kao i s Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Kroz zajedničku pjesmu, ples i druženje stvara se neprocjenjiva mreža kontakata koja djeluje kao snažan, živi most između raseljene i domovinske Hrvatske. Polaznici škole, nakon što usvoje autentične korake, pjesme i sviračke tehnike, vraćaju se u svoje matične sredine i kulturno-umjetnička društva širom svijeta gdje postaju nositelji i prenositelji hrvatske baštine na nove naraštaje rođene daleko od domovine.
Očuvanje izvornosti, autohtonosti i jadranske folklorne baštine
Glavni i primarni cilj ovog cjelokupnog stručnog programa jest beskompromisno očuvanje izvornosti, autohtonosti i čistoće hrvatskoga folklora. Tradicijski ples, pjesma i narodna glazba predstavljaju najatraktivniji, najprivlačniji i najčešće izvođeni dio cjelokupne tradicijske kulture danas. Zbog toga je izuzetno važno da se oni izvode na stručno utemeljen i autentičan način, bez nepotrebnih komercijalizacija ili distorzija.
Fokus ovogodišnje škole na jadransko područje polaznicima pruža duboki uvid u specifičan plesni i glazbeni izričaj hrvatskih priobalnih krajeva i otoka. Radionice obuhvaćaju proučavanje jedinstvenih plesnih oblika poput linđa, tanca, moreske i kola, ali i specifičnih načina pjevanja te analizu bogatih narodnih nošnji koje odražavaju stoljetnu povijest, mediteranski duh i običaje hrvatskog naroda na Jadranu. Kroz predavanja o izradi i održavanju narodnih nošnji, polaznici uče kako s poštovanjem i pažnjom čuvati te dragocjene materijalne dokaze hrvatske povijesti.
Ljetna škola hrvatskoga folklora u Zadru time iznova potvrđuje svoju nezamjenjivu ulogu jedinstvene odgojne i obrazovne ustanove na otvorenom, koja iz godine u godinu uspješno čuva tradicijske korijene i prenosi neprocjenjivo blago hrvatske narodne umjetnosti svim budućim generacijama.
Karlovački Folklorni ansambl ‘Matija Gubec’ očarao meksičku publiku
