Rekordan broj pritužbi na javno zdravstvo, nedostatak zdravstvenih radnika te loša palijativna skrb samo su dio problema koje je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter izdvojila u izvješću o stanju ljudskih prava za 2025. godinu.
Problemi s pravom na zdravlje
Preduge liste čekanja, nedostatna skrb za onkološke i palijativne bolesnike te usmjeravanje pacijenata u privatne ustanove dio su 525 pritužbi na javni zdravstveni sustav koje su građani prošle godine uputili pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter.
Rekordan broj pritužbi zaprimljen je upravo u području prava na zdravlje. Na drugom mjestu po broju pritužbi bila je diskriminacija, a na trećem socijalna skrb.
Pučka pravobraniteljica to je istaknula na predstavljanju izvješća o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2025. godinu. Krajem ožujka ono je poslano u Sabor. Izvješće na više od 400 stranica obrađuje oko 60 tema i podtema te sadrži 181 preporuku.
„Vidimo nejednaku dostupnost zdravstvene zaštite, koja ovisi o mjestu stanovanja, kao i dramatičan nedostatak zdravstvenih radnika“, rekla je Šimonović Einwalter.
Naglasila je da Hrvatskoj nedostaje oko 300 liječnika obiteljske medicine i oko 4000 medicinskih sestara. Situacija posebno teška izvan velikih gradova i na otocima.
Liste čekanja i slaba informiranost pacijenata
Jedan od ključnih problema i dalje su duge liste čekanja, koje pacijente guraju prema privatnom sektoru, iako izdvajaju sredstva za javni zdravstveni sustav.
Prema podacima Ministarstva zdravstva za siječanj 2026., na ultrazvuk dojke čeka se 227 dana, a na ortodontske usluge 331 dan.
Pravobraniteljica je upozorila i na nedovoljnu informiranost pacijenata o njihovim pravima i funkcioniranju sustava. Zbog toga se mnogi, uključujući i teško oboljele, moraju sami snalaziti u potrazi za terminima i zdravstvenim informacijama.
„Građani nam ukazuju i na probleme u komunikaciji sa zdravstvenim osobljem, koja nije uvijek na razini koja bi trebala biti“, dodala je.
Problemi se odnose i na ostvarivanje pojedinih prava iz zdravstvenog osiguranja, uključujući dugotrajno čekanje ili nemogućnost ostvarivanja naknade troškova prijevoza za liječenje u drugom gradu.
Onkološki pacijenti i palijativna skrb
Dio pritužbi tiče se i gubitka obveznog zdravstvenog osiguranja zbog obveze javljanja HZZO‑u svaka tri mjeseca.
Poseban naglasak u izvješću stavljen je na položaj onkoloških pacijenata i razvoj palijativne skrbi. Hrvatska je druga u Europskoj uniji po incidenciji raka i treća po smrtnosti, dok sustav skrbi za te bolesnike ne odgovara izazovima.
Palijativna skrb ocijenjena je kao „dramatično loša“, s vrlo sporim razvojem sustava. To mnogim pacijentima onemogućava dostojanstvenu skrb na kraju života, a dodatno opterećuje njihove obitelji.
U posebnom izvješću o pravima starijih osoba prvi je put naglasak stavljen i na osobe s demencijom. U Hrvatskoj živi 48.842 osoba s demencijom, dok je u sustavu socijalne skrbi osigurano tek 1,3 posto kapaciteta, odnosno 659 mjesta, pri čemu devet županija nema nijedan takav smještaj.
Pravobraniteljica je upozorila i da nijedan antidementiv nije na osnovnoj listi lijekova HZZO‑a, nego su svi na dopunskoj. To znači dodatni trošak za pacijente, iako si tim lijekovima mogu poboljšati kvalitetu života i očuvati kognitivne funkcije.
„O tome se nedovoljno govori, a riječ je o velikom broju građana i njihovih obitelji“, rekla je te pozvala nadležno ministarstvo na konkretne poteze.
Ponavljanje problema i izostanak reakcije
Novinari su upozorili da se problemi iz izvješća ponavljaju iz godine u godinu, bez vidljivih pomaka. Posljednje izvješće o radu pučke pravobraniteljice koje je Sabor raspravio odnosi se na 2022. godinu.
Šimonović Einwalter ocijenila je takvu situaciju frustrirajućom. Upozorila je da takav odnos prema izvješćima otvara pitanje vladavine prava, s obzirom na ulogu i mandat institucije pučkog pravobranitelja.
