Predsjednik Zoran Milanović mogao je posjetiti i Ukrajinu kad je već išao u Gruziju, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković nakon završetka neformalnog samita EU-a u istočnoj Flandriji.
“Kad je već išao u Gruziju, mogao je skoknuti do Ukrajine, nije daleko”, rekao je Plenković odgovarajući na pitanje da komentira izjave predsjednika Milanovića za posjeta Tbilisiju.
Na upit je li sad bio pogodan trenutak za posjet Gruziji, Plenković je rekao da to treba pitati Milanovića.
Što se mene tiče, ja samo koncentriran na podršku Ukrajini, koja je žrtva ruske agresije”, rekao je Plenković. Dodao je da se nada kako će u Gruziji prevladati one političke snage koje žele ići naprijed prema Europskoj uniji.
Predsjednik Milanović, koji boravi u dvodnevnom posjetu Gruziji, rekao je da je pritisak europske birokracije na tu zemlju neprihvatljiv, da su optužbe da je zemlja “moskovski agent” neshvatljive.
Rekao je da je u Gruziju došao izraziti punu podršku teritorijalnoj cjelovitosti te zemlje te naglasio da se Gruzija već godinama nalazi u teškoj situaciji i da se, unatoč tome, prema njezinim europskim ambicijama često postupa nepravedno.
“Umjesto da se to uzme u obzir pri vrednovanju gruzijskog približavanja Europskoj uniji, zemlju se stavlja pred nemoguće dileme, i to na vrlo ciničan način”, rekao je, dodavši kako u takvom pristupu, prema njegovim riječima, prednjači europska birokracija. Predsjednik je istaknuo da ne dopušta da se u njegovo ime, niti uime Hrvatske, iznose stavovi s kojima se ne slaže. ‘Upravo zato sam došao u Gruziju’, zaključio je Milanović.
Htio je, kako kaže, vidjeti “kakva je to zemlja koju optužuju za nekakav promoskovski politički kurs”, istaknuvši da je tijekom 2025. nitko od čelnika EU-a nije posjetio.
Gruzijska vladajuća stranka objavila je u studenome 2024. godine da obustavlja pregovore s Europskom unijom do 2028. i da odbija europska sredstva.
“Odlučili smo da nećemo pitanje otvaranja pregovora s Europskom unijom staviti na dnevni red do kraja 2028.. Također, odbijamo bilo kakva proračunska sredstva iz Europske unije do kraja 2028”, objavila je tada stranka Gruzijski san.
EU je Gruziji dao status zemlje kandidatkinje u prosincu 2023., no kritizirao je određene zakone koje je otad progurao Gruzijski san, uključujući zakon o “stranim agentima” i o LGBTQ pravima, kao autoritarne, inspirirane Rusijom i preprekom članstvu.
Zapadne zemlje također su ocijenile da su izbori u listopadu 2024., na kojima je Gruzijski san osvojio gotovo 54 posto glasova, bili puni nepravilnosti. Opozicijske stranke rekle su da su izbori lažirani i odbile su zauzeti svoja mjesta u parlamentu.
Europski parlament donio je rezoluciju kojom poziva na poništavanje izbora i njihovo ponovno raspisivanje, kao i uvođenje sankcija ključnim dužnosnicima Gruzijskog sna.
Plenković i Tomašević u ideološkom igrokazu jedan drugome bildaju rejting
Plenković i Milanović složni: ‘Nećemo ulaziti u Trumpov Odbor za mir’
