Kada su ukrajinski dronovi prošli tjedan u samo četiri dana izbacili iz pogona tri velika Yandexova podatkovna centra, posljedice su se osjetile i izvan ruskih granica. Društvenim mrežama u Europi brzo se proširila teorija da su s padom ruskih servera utihnuli i botovi Kremlja, iako stručnjaci te tvrdnje još nisu potvrdili.
Udari su se nizali jedan za drugim. Podatkovni centar u Sasovu, smješten u Rjazanskoj oblasti, teško je oštećen i izbačen iz pogona u noći sa 7. na 8. listopada. Već sljedećeg jutra, 9. listopada, napadnut je Yandexov objekt u Kalugi, dok je centar u Vladimiru potpuno ugašen nakon udara u noći na 11. listopada.
Upravo je kompleks u Sasovu ključan za tehnološki razvoj tvrtke jer udomljuje dva od tri ruska superračunala na kojima Yandex trenira svoje modele umjetne inteligencije. Satelitske snimke tvrtke Planet Labs otkrile su da je krilo zgrade u kojem se nalazio taj podatkovni centar u potpunosti izgorjelo.
Ovim preciznim valom napada Ukrajina je uspješno onesposobila tri od ukupno šest najvećih Yandexovih podatkovnih čvorišta.
Za mnoge Ruse Yandex je ono što su za ostatak svijeta Google, Uber, Spotify i banka zajedno. Tvrtka, koju često zovu „ruskim Googleom”, upravlja najvećom tražilicom u zemlji, kartama, prevoditeljem i e-poštom, ali i prijevozom i dostavom hrane.
Uz to nudi glazbu i video na zahtjev, glasovnu asistenticu, pametne zvučnike, usluge u oblaku i vlastitu banku.
‘Pogodite ih još’
Doseg Yandexa ne staje na granicama Rusije, a ranjivost takve ovisnosti najteže je osjetio susjedni Kazahstan. Yandex ondje nudi više od 15 različitih usluga, a njegova je tražilica u srpnju 2025. godine držala preko 24 posto kazahstanskog tržišta.
Iako je tamošnje Ministarstvo digitalnog razvoja potvrdilo da lokalni serveri s osobnim podacima građana rade bez prekida, upućeno je i važno upozorenje. Čuvanje podataka unutar nacionalnih granica ne jamči neovisnost, jer ključni dijelovi platforme i dalje ovise o centralnoj infrastrukturi u inozemstvu.
Konkurentska platforma inDrive istog jutra zabilježila nagli priljev novih korisnika.
Zapadni istraživači godinama upozoravaju da Yandex nije samo komercijalni servis. Prema ZOiS-u, berlinskom centru za istočnoeuropske studije, predstavnici Kremlja počeli su redovito posjećivati Yandex nedugo nakon rata u Gruziji 2008. i tražili da u tražilici i vijestima prikazuje samo članke iz izvora koje odobrava Kremlj.
Analiza Atlantskog vijeća pokazala je da Yandex danas funkcionira kao alat za oblikovanje javnog mnijenja, jer sustavno gura ruske dezinformacije u vrh rezultata pretraživanja, dok sadržaje koji kritiziraju rat u potpunosti gura na margine.
EUvsDisinfo, služba EU-a za borbu protiv dezinformacija, upozorava da oni koji Yandexove proizvode kupuju izvan Rusije možda nisu svjesni da bi mogli biti izloženi ideološkom uvjetovanju.
Na primjer, kada su je pitali na ruskom jeziku asistentica Alisa u šest od sedam odgovora prenijela je Kremljeve tvrdnje, uključujući onu da je masakr u Buči insceniran.
Manje botova?
Upravo na tom tragu razvila se najzanimljivija, ali i najspornija priča ovih udara.
Govoreći na Varšavskom sigurnosnom forumu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij istaknuo je da je, nakon što su ukrajinski projektili pogodili Yandexova čvorišta, na mnogim društvenim mrežama odjednom postalo „lakše disati”.
Ustvrdio je da je na internetu primjetno manje mržnje, podjela i provokacija jer su s padom sustava nestale i tisuće botova.
Litavski premijer Mindaugas Sinkevičius otišao je i korak dalje; upitan kako zaštititi europske izbore od ruskog hibridnog uplitanja, saveznicima je polušaljivo predložio da jednostavno zamole Zelenskog da „pogodi još koji podatkovni centar”.
Podaci, međutim, te tvrdnje ne potkrepljuju. Cloudflare, čiji je grafikon pokrenuo cijelu priču, objavio je da u svojoj mreži nije pronašao nikakav dokaz da su udari ugasili manipulaciju društvenim mrežama ili ometali zlonamjerne aktivnosti na internetu.
Pad koji se vidio na grafikonu odnosio se na automatizirane zahtjeve prema web-stranicama, poput tražilica koje indeksiraju sadržaj, a ne na lažne profile na društvenim mrežama.
I ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija priznao je da nema dokaza o većem padu aktivnosti ruskih botovskih mreža.
Udar gdje boli
Udari su ipak pogodili Yandex tamo gdje boli. Korisnici Yandex Paya, koji je ujedno i aplikacija Yandex Banke, nisu mogli provjeriti stanje računa, plaćati, otplatiti kredit ni prebaciti novac. Pristup je djelomično obnovljen tek 13. listopada.
Analitičari su procijenili da Yandex Banka zbog prekida dnevno gubi i do nekoliko desetaka milijuna rubalja provizija. Upozorili su i da bi dio klijenata nakon obnove mogao prebaciti ušteđevinu u druge banke.
Obnova će trajati.
Izvor Kommersanta naveo je da bi dostava zamjenske opreme mogla potrajati do šest mjeseci. Stručnjaci koje citira Meduza procjenjuju da bi potpuni oporavak superračunala, ako treba mijenjati deficitarne Nvidijine čipove, mogao trajati jednu do dvije godine.
Yandex je u međuvremenu u korisničke ugovore dodao odredbu o oslobađanju od odgovornosti u slučaju više sile, uključujući napade ukrajinskih dronova.
Kremlj priznao problem
Kremlj je problem morao priznati javno. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da se o poteškoćama Yandexa raspravlja u vladi, ali da tvrtka sama hitno sanira posljedice. „Kompanija je snažna i moćna”, dodao je.
Dan kasnije Vladimir Putin sazvao je sastanak o kibernetičkoj sigurnosti s ministrima, šefom Sberbanke i guvernerkom središnje banke Elvirom Nabiullinom.
Peskov je zanijekao da je sastanak povezan s napadima i nazvao ga mnogo sustavnijim. Iste noći dronovi su pogodili podatkovni centar Sberbanke u Balakovu u Saratovskoj oblasti, 650 do 700 kilometara od ukrajinske granice. Riječ je o ruskom objektu najveće projektirane snage, od 82 megavata.
Kijev napade predstavlja kao odgovor na ruske udare. Ruske snage od kraja rujna pogodile su najmanje osam velikih podatkovnih centara u Kijevu i izazvale široke prekide interneta u Ukrajini.
Analitičari upozoravaju da je ranjivost posljedica ruske politike „suverenog interneta”. U analizi Zaklade Carnegie ističe se paradoks: pokušaj da se svi podaci zatvore unutar državnih granica učinio ih je savršenom i statičnom metom, omogućivši Ukrajincima da u samo četiri dana onesposobe polovicu kapaciteta vodeće IT tvrtke u zemlji.
Prema neovsinom portalu Meduzi, Rusija nema dovoljno sredstava za višeslojnu protudronsku obranu bilo gdje osim u Moskvi.
Cijelu situaciju dodatno otežava i težak uteg zapadnih sankcija. Budući da se pogođene institucije nalaze na crnim listama Europske unije, nabava napredne opreme postala je gotovo nemoguća.
Stručnjaci ipak upozoravaju da je oskudica čipova, za kojima se diljem svijeta čeka u golemom redu, veći problem čak i od sankcija.
