U organizaciji Židovske općine Zagreb u ponedjeljak je na zagrebačkom Mirogoju, tradicionalno ispred Mojsijeva spomenika obilježen Jom Hašoa, Dan sjećanja na žrtve Holokausta, uz upozorenje da je agresivni antisemitizam u izrazitom i progresivnom porastu.
“U logorima diljem Europe stradalo je šest milijuna Židova, od čega milijun i pol djece. Ubijeni su samo zato jer su bili Židovi, poručio je nakon čitanja imena ubijenih sunarodnjaka u koncentracijskim logorima Auschwitz i Jadovno Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj.
Ponovno je upozorio da je i nakon toliko godina nakon pobjede saveznika i poraza sile Osovine “u europskim zemljama i svijetu agresivni antisemitizam u izrazitom i progresivnom porastu”.
Antisemitizam, dodao je Kraus, postoji i u Hrvatskoj. “Postojao je uvijek, kao i svugdje u Europi. Za sada ovdje bez ekscesnih situacija. Takva situacija je dodatno isprovocirana odgovorom Izraela na napad 7. listopada od strane terorističke organizacije Hamas, osnovane s ciljem brisanja Izraela s lica Zemlje. Ima nas sve manje i manje, ali antisemitizam će postojati i kada Židova ovdje neće biti”, rekao je.
Polako, ali sigurno, dodao je, brišu se tragovi da su Židovi ikada ovdje bili i živjeli. Naglasio je pritom da su Židovi živjeli od Dubrovnika do Vukovara. U hrvatskim gradovima djeluju 42 židovske općine, postoji 30-ak sinagoga, više od 120 groblja, naveo je Kraus.
Zahvalio je mnogim Hrvatima koji su spasili živote Židova u vrijeme NDH, iako su na taj način, istaknuo je, ugrozili vlastite živote. A uputio je i kritiku dosadašnjoj Vladi, ali i predstavniku židovske manjine u Saboru.
Kraus: Potrebno se suočiti s mračnim periodom, a Hrvatska to nikad nije učinila
“Polako, ali sigurno nestajemo. Zato tražimo da se ne zaboravi što se dogodilo, da je postojao mračan period hrvatske povijesti s kojim se potrebno otvoreno suočiti, a Hrvatska to nikada nije učinila”, naglasio je Kraus.
NDH je uspostavila više od 50 logora, o tome se ne želi govoriti, to se i negira, čak i oni u obrazovnom sistemu pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja”, rekao je Kraus i dodao kako su to rezultati državnih institucija koje ne provode zakone.
Poručio je da ne odustaju od zahtjeva za kažnjavanjem negacije Holokausta, genocida na teritoriju NDH, kao i od kažnjavanja revizije povijesti i negiranja zločina, postojanja logora smrti, toleriranja znakovlja Nezavisne države Hrvatske.
Potpisane su brojne deklaracije o antisemitizmu, ali bez rezultata, naglasio je.
Molitvu je na komemoraciji predvodio nakon polaganja cvijeća i kamenčića Luciano Prelević, glavni rabin Židovske općinske Zagreb i Koordinacije židovskih općina u RH, a sudjelovali su izaslanici predsjednika Republike, Vlade, Sabora, veleposlanici iz raznih zemalja, predstavnici nacionalnih manjina i ostalih vjerskih zajednica.
“Moramo u javnom prostoru, medijima, a posebno obrazovnom sustavu kontinuirano podsjećati na tu strašnu žrtvu i jedan od najstrašnijih zločina u povijesti čovječanstva”, poručila je kao izaslanica Vlade tehnička ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, naglasivši kako su sve najvažnije institucije posvećene njegovanju sjećanja na te strašne zločine.
U Borovu Selu obilježena 33. obljetnica pogibije dvanaest redarstvenika
U Okučanima obilježena 29. obljetnicu VRO Bljesak kojom je oslobođena zapadna Slavonija
