Kitovi ubojice poznati su po iznimnoj inteligenciji, za što dodatne dokaze podastire najnovije istraživanje koje dokumentira na koji način ovi morski sisavci koriste stabljike smeđih morskih alga kao pomagala za međusobno ‘dotjerivanje i češanje tijela’.
Studiju su proveli znanstvenici s engleskog Sveučilišta Exeter i rezultate objavili ovaj tjedan u časopisu Current Biology. U istraživanju su koristili dronove za praćenje i promatranje populacije kitova ubojica u Sališkome moru, dijelu Tihog oceana između države Washington i Britanske Kolumbije,
Kitovi najprije pronađu velike stabljike morskih alga poznate kao kelp alge (lat. Nereocystis luetkeanae), bez obzira jesu li pričvršćene za morsko dno ili plutaju na površini. Potom odgrizu kraj stabljike, postave je između sebe i drugog kita te algu kotrljaju između dvaju tijela.
Istraživači pretpostavljaju da to ponašanje kod ovih golemih sisavaca potiče zdravlje kože, istodobno jačajući njihove socijalne veze. I u ostalih je populacija kitova ubojica opaženo da trljaju svoja tijela o glatke kamene ploče, vjerojatno kako bi uklonili mrtve slojeve kože.
“Većinom primjeri korištenja raznih pomagala među životinjama upućuju na pristup hrani. Čimpanze, primjerice na sličan način koriste štapove za lov na termite. Iznimno je u ovome slučaju to što se pomagalo ne koristi za pristup hrani, već za olakšavanje društvene interakcije”, pojasnio je morski biolog i koautor studije Darren Croft sa Sveučilišta Exeter, kazavši da su on i kolege uspjeli dokumentirati ponašanje i mužjaka i ženki kitova ubojica svih dobnih skupina.
“Ovakva vrsta društveno motivirane upotrebe pomagala iznimno je rijetka među životinjama i ranije je uočena tek kod manjeg broja primata, obično u zatočeništvu”, rekao je Croft, direktor Centra za istraživanje kitova, znanstvene organizacije sa sjedištem u državi Washington koja proučava ovu populaciju kitova ubojica još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Znanstvenici su ranije dokumentirali primjere korištenja pomagala među morskim sisavcima. Morske vidre, primjerice, koriste kamenje i ostale tvrde predmete da bi razbile oklop školjke i došle do mesa. A određene vrste dupina koriste morske spužve kako bi zaštitile svoje njuške i uzburkale morsko dno dok se hrane. Istraživači smatraju da opisano ponašanje kitova ubojica ide i korak dalje jer određeni alat moraju najprije modificirati da bi ga iskoristili i upotrijebili.
“Premda se ne radi o prvome dokumentiranom slučaju pomagala kod kitova ili morskih sisavaca, ovo je, koliko znamo, prvi slučaj svjesne izrade alata među kitovima. Ti golemi sisavci ne samo da uspiju pronaći kelp alge savršene duljine u svojemu okolišu, već i aktivno modificiraju veće netaknute stabljike da bi ‘napravili’ komade koje koriste za svoje češanje i dotjerivanje”, rekla je koautorica studije Rachel John, studentica Sveučilišta u Exeteru koja proučava ponašanje kitova ubojica.
“Treba istaknuti još nešto jedinstveno u ovom slučaju – korištenje kelp alge u suradnji s partnerom bez upotrebe bilo kakvih dijelova tijela nalik rukama. U početku koriste usta za pozicioniranje kelpa, ali nakon toga upotrebljavaju samo zamah i pritisak svojih tijela da bi održali međusoban kontakt i algu između sebe”, dodala je John, kazavši da je ovakvo ponašanje poznato samo među ovom populacijom kitova ubojica.
“Ustanovili smo da su jedinke s vidljivijim ljuštenjem kože bile sklonije čišćenju tijela kelp algama, što upućuje na to da bi takvo ponašanje moglo služiti funkciji njege kože. Smeđe alge poput kelpa poznate su po antibakterijskim svojstvima, pa je vjerojatno da trljanje kelpom pomaže poboljšanju zdravlja kože. Usto vjerujemo da ovakvo ponašanje kitova igra važnu ulogu u održavanju njihovih međusobnih društvenih veza. Poznato je da je fizički kontakt važan za društvenu koheziju kod mnogih vrsta, uključujući i ljude. Baš
kao što bismo mogli zagrliti prijatelja kojega nismo vidjeli neko vrijeme, moguće je da ovakvo češanje služi za jačanje društvenih odnosa među kitovima”, pojasnio je Croft.
Istaknuo je da je riječ o populaciji koja je u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja, s obzirom na činjenicu da su u posljednjem popisu zabilježene samo 73 jedinke.
Pljačka u Londonu: Ukradena violina vrijedna više od 175 tisuća eura
Turist oštetio neprocjenjivu sliku u galeriji Uffizi dok je snimao selfie
Pad tržišta umjetnina: Najveći sajam u Švicarskoj prikazuje jeftinu umjetnost
