Po izreci, vrijeme je novac. U Europskoj uniji, vrijeme je i političko pitanje.
Kada se satovi u Uniji pomaknu jedan sat unaprijed u nedjelju, to neće biti zadnji put iako milijuni građana žele da se takva praksa napusti.
Istraživanja pokazuju da pomicanje sata unaprijed i unazad svakoga proljeća i jeseni negativno utječe na gospodarstvo i na zdravlje ljudi, zbog čega su glasniji pozivi da se sustav ukine u Europi, ali i šire.
Europska unija je 2018. predložila okončanje pomicanja sara nakon što je gotovo četiri milijuna ljudi u bloku s tada 28 zemalja članica, prije nego što ga je Velika Britanija službeno napustila, to podržalo na javnom savjetovanju.
Parlament, jedino tijelo EU-a kojem članove izravno biraju građani, iduće je godine podržao reformu, no njezina je sudbia otad neizvjesna pošto je naišla na otpor nekih zemalja članica.
Prema procedurama Unije za usvajanje zakona, Europska komisija sastavlja prijedlog o kojem parlament i zemlje članice moraju odvojeno glasati, prije nego što se pregovarači iz zemalja članica i članovi parlamenta slože glede konačnog teksta.
Poljska, koja predsjeda EU-om do srpnja, kaže da je vrijeme da se pitanje sata vrati na dnevni red država članica.
Pobornici reforme, uključujući zakonodavce, upućuju na studije koje dokazuju da je pomicanje sata štetno za zdravlje.
“Postoji golema količina dokaza koji upućuju na to da je pomicanje sata dva puta godišnje loše za ljudsko zdravlje, loše za životinje, loše za cestovni promet, a koristi su neznazne”, kazao je irski europarlamentarac Sean Kelly.
“Stoga mislim da je došlo vrijeme da tome kažemo zbogom”, rekao je Kelly, jedan od najistaknutijih zagovaratelja ukidanja pomicanja sata.
Kelly poziva Europsku uniju da odredi ciljani datum za provedbu te reforme, kao što je to učinila s ciljevima za smanjenje emisija ugljičnih plinova.
Gubitak vremena?
Praksa pomicanja sata unazad u proljeće kako bi se večerima dodao jedan sat svjetlosti, započela je u Njemačkoj u Prvom svjetskom ratu te se proširila po Europi.
Običaj se vratio u Drugom svjetskom ratu, a onda je ponovo ostavljen po strani sve do naftne krize 1970-ih kada je vraćen radi uštede energije i otada je ostao.
Kritičari reformu smatraju gubitkom vremena s obzirom na to da se EU sada suočava s većim izazovima poput ruske invazije na Ukrajinu i prijetnjom trgovinskog rata s
Washingtonom.
No, Komisija je i dalje optimistična te je za AFP kazala da ne namjerava odustati od reforme.
“Vjerujemo da je uslađeno rješenje i dalje moguće postići te potičemo nove rasprave pod trenutnim predsjedništvom”, kazala je glasnogovornica Komisije Anna-Kaisa Itkonen.
Poljsko predsjedništvo kaže da ide u tom smjeru, no priznaje da je podrška među zemljama članicama ograničena.
“Namjeravamo neslužbeno razgovarati s zemljama članicama kako bismo vidjeli je li prijedlog i dalje izvediv”, kazalo je poljsko predsjedništvo.
Veoma skupo
Kelly misli da je to jedno od pitanja gdje bi EU i Sjedinjene Američke Države mogle pronaći zajednički jezik.
Nakon što je ponovo izabran za američkog predsjednika Donald Trump je rekao da se želi riješiti ljetnog računanja vremena kao “nezgodnog” i “veoma skupog” iako je u međuvremenu ublažio svoj ton.
Trumpov saveznik i tehnološki milijarder Elon Musk se pridružio raspravi tako što je ovog mjeseca pitao svoje pratitelje preferiraju li sat vremena ranije ili kasnije u slučaju da se reforma ostvari.
Većina od 1,3 milijuna glasača je kazala da bi radije trajno ostala na “ljetnom vremenu”.
Ako EU i SAD ikada ukinu trenutni sustav, neće biti jedini.
Azerbajdžan, Iran, Rusija, Sirija, Turska i Urugvaj su odustali od pomicanja sata, prema istraživačkom centru Pew.
No, neki su požalili. Egipat je prestao pomicati sat 2014., ali je ponovo uveo praksu devet godina kasnije radi uštede energije.
Pobornici reforme u EU-u mogli bi ipak čekati nešto duže.
Viši litavski dužnosnik je rekao da zemlja neće tratiti vrijeme te da će to pitanje učiniti prioritetom kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a – 2027. godine.
