Od pogrješna poimanja vjere do neusporedivih podataka – kako je službeni očevidnik pretvoren u pojmovnu zbrku ili administrativnu lakrdiju. Država ne zna ni što pita.
Prikuplja li država podatke ili službenu evidenciju neznanja?
Građani se pozivaju da provjere svoje podatke u Središnjem registru stanovništva kako bi sutra lakše ostvarivali svoja prava. No iza prividno jednostavna poziva krije se ozbiljni problem: Država je uspostavila sustav koji bi trebao biti mjerodavan izvor podataka o stanovništvu, a pri tom nije osigurala ni dosljedno definiranje pojmova ni smisleno razvrstavanje svih podataka koje prikuplja. Posebno je porazno stanje u području vjeroispovijesti i narodnosti – obilježja koja nisu tek administrativne kućice, nego zahtijevaju pojmovnu preciznost, metodološku dosljednost i poštovanje osobnoga identiteta.
Kako je moguće da se u državnoj evidenciji vjera poistovjećuje s vjeroispoviješću, da se u isti padajući izbornik stavljaju Crkve, vjerske zajednice, filozofska učenja i duhovne prakse te da se pri tom nude kategorije koje se preklapaju, ponavljaju ili međusobno nisu usporedive? To nisu bezazlene terminološke sitnice. To su pogrješke koje mogu unaprijed obezvrijediti rezultate, onemogućiti njihovu vjerodostojnu obradu i dovesti u pitanje svrhu čitavoga sustava.
Središnji registar stanovništva na putu je da postane primjer kako se javna uprava poziva na uspješnu digitalizaciju i učinkovitost, a zanemaruje ono bez čega nema pouzdane evidencije: jasnoću pojmova, stručnost u provedbi i odgovornost za posljedice. Jer ako država ne zna precizno postaviti pitanje, može se ozbiljno sumnjati u vjerodostojnost odgovora koje dobiva.
Pođimo redom.
Poziv Porezne uprave
Korisnici sustava e-Građani ovih su dana primili poruku:
„Središnji registar stanovništva – provjerite svoje podatke i dostavite Izjave!
Od 1. siječnja 2027. pojedina socijalna i druga prava dodjeljivat će se na temelju podataka iz Središnjeg registra stanovništva (SRS). Zato je važno da svoje podatke provjerite na vrijeme – ne čekajte 2027. Pozivamo Vas da putem sustava e-Građani ili osobno u nadležnoj ispostavi Porezne uprave:
1. Provjerite točnost podataka preuzetih u SRS kako biste bili sigurni da su točni i ažurni.
2. Predate Izjavu o članovima kućanstva – učinite to samo ako automatski generirani podaci o vašem kućanstvu ne odgovaraju stvarnom stanju na temelju kojeg ostvarujete prava.
3. Dopunite podatke koji se ne preuzimaju automatski iz službenih evidencija predajući dobrovoljne Izjave o vjeri, materinskom jeziku i nacionalnosti, izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu (ako je primjenjivo).
Nekoliko minuta danas štedi sate na šalterima sutra.
Porezna uprava“
Evo što se može otkriti tragom toga poziva.
Središnji registar stanovništva
Zakon o Središnjem registru stanovništva (Narodne novine, broj 67/25) Hrvatski je sabor donio 28. ožujka 2025. (usp. Prijedlog zakona i Konačni prijedlog zakona). Njime je ustrojen Središnji registar stanovništva i propisan način vođenja, preuzimanje, prikupljanje i korištenje podataka za uspostavu i funkcioniranje toga registra.
Središnji registar stanovništva uspostavlja i vodi Porezna uprava Ministarstva financija.
Njegov obuhvat zamišljen je vrlo široko, kao službeni očevidnik koji sadržava: 1. podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, 2. podatke o srodstvu i 3. podatke o kućanstvima.
Svi se podatci unose i vode u elektroničkom obliku. Stoga je riječ o elektroničkoj bazi podataka. U nju ulaze svi ljudi (hrvatski državljani i stranci) koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj kao i hrvatski državljani izvan Hrvatske.
Središnji registar stanovništva zamjenjuje popise pučanstva koji su se odvijali u pravilu svako deset godina, a na području današnje Hrvatske provedeni su: 1857., 1869., 1880., 1890., 1900., 1910., 1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., 2001., 2011. i 2021.
Podatci iz Središnjega registra stanovništva rabe se za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka te za vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.
Korisnici baze podataka
Ministar financija donio je 26. lipnja 2026. i Pravilnik o izdavanju potvrde i korištenju podataka iz Središnjeg registra stanovništva (Narodne novine, broj 71/26) kojim je određeno koja sve
- državna tijela (Carinska uprava; Državna geodetska uprava; Državni inspektorat; Državno odvjetništvo; Hrvatska narodna banka; ministarstva: hrvatskih branitelja; obrane; poljoprivrede, šumarstva i ribarstva; pravosuđa, uprave i digitalne transformacije; rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; turizma i sporta; unutarnjih poslova; zaštite okoliša i zelene tranzicije i znanosti, obrazovanja i mladih; Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske),
- zavodi (za: mirovinsko osiguranje, statistiku, zapošljavanje i zdravstveno osiguranje) i
- pravne osobe s javnim ovlastima (Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Središnji registar osiguranika) te
- općine, gradovi i županije
imaju pristup podatcima iz Središnjega registra stanovništva.
Izostavljeni korisnici
Pravilnikom nije predviđeno da sudovi, Hrvatski zavod za socijalni rad, Sigurnosno-obavještajna agencija i Vojna sigurnosno-obavještajna agencija pristup imaju bilo kakvim podatcima Središnjega registra stanovništva.
Podatci koji se unose
Zakonom je propisano da se u Središnji registar stanovništva upisuju sljedeći podatci:
1. osobni identifikacijski broj
2. osobno ime (ime i prezime)
3. o rođenju (spol, mjesto, nadnevak i vrijeme rođenja) i smrti
4. državljanstvo osobe
5. o braku ili životnom partnerstvu
6. o roditeljima (ocu, majci) i djeci
7. o osobama kojima je imenovan skrbnik ili poseban skrbnik i skrbništvu
8. o prebivalištu i boravištu
9. o invalidnosti
10. o obrazovanju
11. o osnovi zdravstvenoga osiguranja
12. o osnovi mirovinskoga osiguranja
13. o nadnevku i osnovi umirovljenja
14. o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja
15. o članovima kućanstva
16. o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu
17. o vjeri
18. o materinskom jeziku
19. o nacionalnosti te
20. o kontaktu (telefon, mobitel i elektronička pošta).
Podatci ovdje navedeni pod brojevima 1.–14. preuzimaju se iz službenih očevidnika pojedinih tijela koja su ih i do sada bilježila.
Podatci ovdje navedeni pod brojevima 15.–20. unose se na temelju izjave osobe na koju se oni odnose.
Podatci o svakoj osobi njoj su dostupni na stranici srs.porezna-uprava.hr nakon elektroničke prijave vjerodajnicom visoke ili značajne razine sigurnosti ili osobnim dolaskom u ispostavu Porezne uprave. Oni koji se služe elektroničkom vjerodajnicom mogu to činiti pomoću podataka kojim pristupaju svojim bankovnim računima, ali sigurnije je ulaziti s pomoću m-Tokena, pristup kojemu besplatno izdaje Fina.
Neuređeni padajući izbornici o vjeroispovijesti, narodnosti i materinskom jeziku
Zakonom nije propisano što se smatra podatcima o vjeri, materinskom jeziku i nacionalnosti.
Vlada je 21. kolovoza 2025. donijela Uredbu o sadržaju podataka u Središnjem registru stanovništva (Narodne novine, broj 114/25). Njome je detaljno popisano koji se sve podatci unose u Središnji registar stanovništva. No, Uredbom nije ni spomenuto što su to podatci o vjeri, materinskom jeziku i nacionalnosti.
Registar stanovništva brka vjeru i vjeroispovijest
Ministar financija donio je 19. prosinca 2025. Pravilnik o sadržaju podataka u izjavama i podataka u Središnjem registru stanovništva te o identifikacijskim oznakama kućanstava (Narodne novine, broj 157/25). Pravilnikom je određeno da se izjavom o vjeri navode podatci: „vjera kojoj osoba pripada ili podatak da nije vjernik ili osoba izjavljuje neku drugu činjenicu“, da se izjavom o materinskom jeziku navode podatci: „osoba izjavljuje koji jezik smatra svojim materinskim jezikom ili izjavljuje neku drugu činjenicu“ te da se u izjavi o nacionalnosti navode podatci „o nacionalnosti utvrđenoj Ustavom Republike Hrvatske kojoj osoba pripada ili osoba izjavljuje neku drugu činjenicu“.
U svim tim propisima pogrješno su uređeni pojmovi „vjera“ i „nacionalnost“.
Razlike između vjere i vjeroispovijesti
Vjera je unutarnje uvjerenje, povjerenje i oslanjanje srca, duše, uma i snage na Boga. Ona je temelj vjernikova odnosa s Bogom, „neko imanje onoga čemu se nadamo, uvjerenost u ono što ne vidimo“ (Hebrejima 11, 1).
Sveslavenska riječ vjera znači ‘uvjerenje u što’, ‘povjerenje u koga’, ‘vjerovanje komu koga se ne vidi’, ‘ono što se ne razumije’, ‘što se iskustvom ne zna’, ‘tvrdo obećanje’, ‘zadana riječ’, ‘jamstvo’.[1]
Vjera pretvara neznabošca ili religiozno biće u vjernika, čovjeka koji pameću prihvaća ono što nadilazi narav i na to pristaje voljom.
Vjeroispovijest je vanjski izraz toga vjerovanja; dokaz, plod ili prelijevanje vjere iznutra na vanjštinu. Riječ znači: pripadanje nekoj religiji, ‘ispovijedanje vjere’, ‘priznavanje sebe članom koje vjerske zajednice’.[2] Izražava se riječima, ustima, rukama, mimikom i djelima. To je iskazivanje, prepoznavanje, svjedočenje, proglašavanje istine i prianjanje uz nju.
Vjeroispovijest treba razlikovati od ispovijedi (priznavanja grješnih misli, riječi i djela).
Vjera nije vjeroispovijest: država pogrješno postavlja pitanja
Vjera je osobna stvar svake osobe. Država nema pravo ulaziti u prostor savjesti niti propitivati čiju vjeru. Ono što Država ima pravo i što Crkva i ostale vjerske zajednice očekuju jest da se građani koji su vjernici izjasne o svojoj vjeroispovijesti (konfesionalnosti).
Središnji registar stanovništva: zakonski sređen, pojmovno neuređen
Zakonom, uredbom i pravilnikom nije propisano kako se sve može iskazati vjeroispovijest („vjera“). Čini se da je to uredio, zbog navedenoga propusta, netko u samoj bazi podataka, dakle samovoljno, i to pogrješno.
U Korisničkim uputama navodi se: „Prilikom podnošenja izjave korisnik mora odabrati jednu od ponuđenih opcija: • ‘Pripadam vjeri’ • ‘Nisam vjernik – ateist sam’ • ‘Ostalo’. Ako korisnik odabere opciju ‘Pripadam vjeri’, obavezno je iz padajućeg izbornika odabrati jednu od ponuđenih vrijednosti. Ako korisnik odabere opciju ‘Ostalo’, potrebno je ručno unijeti vrijednost u predviđeno polje.“ (str. 45).
Prije unosa Izjave o vjeri program tumači: „Vjera označava pripadnost određenoj religiji, vjerskoj zajednici ili osobno vjersko uvjerenje.“ No, rečeno označava vjeroispovijest i tako je bilo ustaljeno u hrvatskom nazivlju popisivanja stanovništva.
Tako izdanja Kraljevskoga zemaljskog statističkog ureda u Zagrebu navode pojam na hrvatskom i njemačkom: „vjeroizpovjest – Religionsbekenntnis“,[3] „vjeroizpoviest – Konfession“,[4] „vjeroispovijest – Konfession“,[5] odnosno „vjeroispovijest – Religionsbekenntnis“[6] te samo na hrvatskom „vjeroizpoviest“,[7] odnosno „vjeroispovijest“.[8]
Tako pojam „vjeroispovijest – Confession“ na hrvatskom i njemačkom navodi Statistički odjel Zemaljske vlade u Sarajevu.[9]
Tako pojam „vjeroispovijest – confession“ navode na hrvatskom i francuskom službeni statistički godišnjaci[10] i rezultati popisa stanovništva.[11]
Upis „vjeroispovijesti“ određuju i novi i stari pravilnik o matičnoj knjizi zatvorenika, vojničke identifikacijske pločice, grobni očevidnik itd.
Hrvatski Ustav spominje vjeroispovijest u članku 17. stavku 3. i u članku 40. U Narodnim novinama riječ „vjeroispovijest“ spominje se 73 puta, a u Međunarodnim ugovorima 45 puta (12. listopada 2026.).
Ako „u dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan“ (Zakon o blagdanima), zašto im Središnji registar stanovništva ne dopušta da izraze svoju vjeroispovijest?
Hrvatski zakoni o popisu pučanstva, doneseni 1995., 2000., 2010. i 2020., ustaljeno su određivali da se kao podatak prikuplja „vjeroispovijed“,[12] odnosno „vjerska pripadnost“.[13]
Aplikacija Središnjega registra stanovništva nastavlja u istom smislu s napomenom kako „vjera“ „uključuje i mogućnost da se osoba ne smatra pripadnikom nijedne vjere. Izjašnjavanje je dobrovoljno i temelji se na osobnom opredjeljenju.“ Tako je i nevjernik vjernik.
Izbornik sa 68 „vjera“
U padajućem izborniku Središnjega registra stanovništva 9. listopada 2026. nudile su se sljedeće „vjere“:
[1.] katolička
[2.] rimokatolička
[3.] grkokatolička
[4.] starokatolička
[5.] slobodna katolička
[6.] pravoslavna
[7.] hrvatska pravoslavna
[8.] ukrajinska pravoslavna
[9.] bugarska pravoslavna
[10.] crnogorska pravoslavna
[11.] grčka pravoslavna
[12.] makedonska pravoslavna
[13.] rumunjska pravoslavna
[14.] ruska pravoslavna
[15.] srpska pravoslavna
[16.] moldavska pravoslavna
[17.] islam
[18.] židovska
[19.] protestanti
[20.] luterani
[21.] evangelička
[22.] evangelička valdese
[23.] metodisti
[24.] reformirane Crkve/kalvini
[25.] baptisti
[26.] Nezavisna baptistička Crkva
[27.] pentekostna/duhovna
[28.] Nazarenska vjerska zajednica
[29.] Jehovini svjedoci
[30.] Kristove Crkve u RH
[31.] Crkva Kristovih učenika
[32.] Crkva radosne vijesti
[33.] adventisti
[34.] adventisti sedmog dana
[35.] evanđeoski kršćani
[36.] anglikanci
[37.] Nepentekostalna Crkva
[38.] Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana (mormoni)
[39.] Crkva cjelovitog Evanđelja
[40.] Kršćanska proročka Crkva
[41.] Crkva Riječ Života
[42.] Nova apostolska Crkva
[43.] prakršćani
[44.] bogumili
[45.] kršćani
[46.] kršćani Marantha
[47.] ekumenisti
[48.] scijentologija
[49.] hinduizam
[50.] Vaišnavska zajednica
[51.] budizam
[52.] bahai
[53.] Univerzalni život
[54.] taoizam
[55.] šintoizam
[56.] Crkva ujedinjenja (Munova Crkva)
[57.] rastafarijanci
[58.] poklonici Sai Babe
[59.] joga
[60.] totemizam
[61.] telemiti
[62.] panteizam
[63.] teizam
[64.] teozofija
[65.] skeptici
[66.] sikhizam
[67.] agnostik
[68.] Ne želi se izjasniti.
Taj popis nije zbirka, nego zbrka (mješavina, smjesa) naziva za vjeroispovijest, za nazive crkvenih i drugih vjerskih zajednica, za skupine filozofskih (skeptici) i religijskih učenja (budizam, hinduizam, sikhizam, šintoizam, taoizam, totemizam), za filozofske poglede na stvarnost (panteizam, teizam, skeptici, agnostik), za skupinu fizičkih, mentalnih i duhovnih praksi (joga) i za više građanskih udruga koje ni nemaju položaj vjerskih zajednica.
Zatipci
Neke su „vjere“ unesene s pogrješkom u pisanju.
Pod brojem 16. vjerojatno se mislilo moldovska (a ne moldavska) pravoslavna, jer je nakon raspada Sovjetskoga Saveza i odbacivanja ruskoga utjecaja (u kojem se zemlja zvala Moldavija, Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika) promijenila ime u rumunjski oblik Moldova (hrvatski Moldovska), pa se pridjev moldavski ne odnosi na Moldavce (kakav se oblik nudi u izborniku narodnodnosti).
Pod brojem 37. ispalo je slovo o (nije ne-, nego neo-): „Kršćanska Neopentekostalna (a ne Nepentekostalna) Crkva u Republici Hrvatskoj“.
Pod brojem 46. ispalo je slovo a: nije Marantha, nego Maranatha, jer sv. Pavao u Prvoj Korinćanima 16, 22 grčkim je slovima zabilježio Μαρὰν ἀθά / Maràn athá, što na aramejskom, Isusovu materinskom jeziku, znači: ‘Gospodine naš, dođi!’. (Isti usklik, preveden na grčki, stoji u Otkrivenju 22, 20: ἔρχου, Κύριε Ἰησοῦ / érkhū, Kýrie Iēsū͂: ‘Dođi, Gospodine Isuse!’)
Pomiješane razine
Temeljna podjela vjeroispovijesti jest na one koji vjeruju i na one koji ne vjeruju (ateisti, agnostici).
U skupini onih koji vjeruju postoje jednobošci i višebošci. Jednobožačke vjeroispovijesti su: kršćanstvo, židovstvo, islam, mormonstvo, pokret Jehovinih svjedoka… Kršćanske vjeroispovijesti mogu se podijeliti prema pripadnosti Crkvi (katolik, pravoslavac) ili crkvenoj zajednici (anglikanac, protestant, starokatolik). Još preciznije može se deklarirati pripadnost obredu (rimokatolik, grkokatolik) ili denominaciji (adventist, baptist, evangelik, kalvinist, pentekostalac…).
Bilješke o pojedinim ponuđenim „vjerama“
„Kršćani“ (br. 45) i „protestanti“ (br. 19) nisu pojedinačne vjeroispovijesti.
„Ekumenisti“ (br. 47) nisu ni vjera ni vjeroispovijest, barem ne registrirana, nego su to pripadnici pokreta za dijalog i suradnju među kršćanima, koji okuplja pripadnike raznih kršćanskih vjeroispovijesti.
„Joga“ (br. 59) je tjelesno, umno i duhovno učenje, a ne vjeroispovijest; nema boštvo, članke vjere ni sustav bogoslužja.
„Totemizam“ (br. 60) je antropološka pojava, a ne ustrojena vjeroispovijest.
„Teozofija“ (br. 64) je ezoterično-filozofski pokret, a ne ustrojena vjeroispovijest; ne zahtijeva prihvaćanje vjerovanja, dogmi ni istupanje iz koje religije da bi se učlanilo u nju.
„Skeptici“ (br. 65) jesu pripadnici antičke filozofske skeptičke škole i oni koji su sumnjičavi. Odgovor bi u jednini (skeptik) bio legitiman, ali pod „Ostalo“, a ne kao završetak rečenice: „Pripadam vjeri:“, jer nije riječ o vjeroispovijesti, nego o pristupu koji može biti životni nazor.
„Agnostik“ (br. 67) jest pristaša filozofsko-svjetonazorskoga stajališta, a ne oznaka religijske pripadnosti.
O odgovoru „Ne želi se izjasniti“
Ako je svaki od ponuđenih odgovora dovršetak rečenice: „Pripadam vjeri:“, tada zadnje navedeni odgovor (br. 68) nije primjeren završetak izjave. On bi trebao biti samostalna mogućnost neizjašnjavanja onima koji se ne žele izjasniti o vjeroispovijesti, u razini: „Po vjeroispovijesti sam… / Nisam vjernik. / Ne želim se izjasniti.“
Uvrštavanje toga odgovora među ponuđene „vjere“ dodatno pokazuje koliko su različita značenja objedinjena u istom izborniku.
Nedoumice s kršćanskom i katoličkom
Kojoj će se Crkvi ili crkvenoj zajednici pribrojiti oni koji se izjasne kao „kršćani“?
Donositelji propisa o Središnjem registru stanovništva to ne znaju ili za to ne mare. Posljedica toga bit će nemogućnost kasnijega zbrajanja. Ili se tomu namjerno teži?
Naime, kako s tom metodologijom dobiti konačne usporedive podatke?
Da su se sastavljači Registra posavjetovali s nekim tko zna, bili bi naučili da su u odgovor „rimokatolik“ ili „grkokatolik“ uključene više razine „katolik“ i „kršćanin“, te da su prema tome one u izborniku suvišne.
O gramatici jedne rečenice
Građanin koji stisne „Pripadam vjeri“ mora iz padajućega izbornika odabrati jednu ponuđenu vrijednost. Tada rečenica koju je izabrao, primjerice, glasi:
Pripadam vjeri: grkokatolička.
Pripadam vjeri: islam.
Pripadam vjeri: evangelička valdese.
Pripadam vjeri: Nepentekostalna Crkva.
Pripadam vjeri: kršćani Marantha.
Pripadam vjeri: ekumenisti.
Pripadam vjeri: poklonici Sai Babe.
Pripadam vjeri: joga.
Ni jedna od tih rečenica gramatički nije pravilna jer predikat pripadam uza se veže dalji objekt u dativu. Prema tome, ako je riječ vjeri (vjeroispovijesti) u dativu, mora biti i pridjev: rimokatoličkoj, pravoslavnoj, islamskoj, židovskoj…
Ako se odgovor želi imati u nominativu, treba preoblikovati uvodnu rečenicu da, primjerice, glasi: „Po vjeroispovijesti sam: rimokatolik.“
Religionim i konfesionim
Religionim je ime za pojedinu religiju (kršćanstvo, židovstvo, islam, budizam, hinduizam…).
Konfesionim je ime za pripadnika pojedine vjeroispovijesti (konfesije). Takve su u hrvatskom riječi: adventist, anglikanac, bahaist, baptist, budist, džainist, grkokatolik, hinduist, Jehovin svjedok, kalvinist, luteran, metodist, mormon, musliman, pentekostalac, pravoslavac, rimokatolik, sikh, starokatolik, šintoist, taoist, zoroastrijac, židov.
U popisima stanovništva od 1857. do 2021. država je prikupljala takav podatak. Ako je Registar stanovništva baza podataka koja zamjenjuje popise stanovništva, bilo bi logično da se takva praksa nastavi.
Kada je riječ o pojedinačnom izjašnjavanju, očekivano je da odgovor bude u jednini. Gramatički muški rod ovdje je neobilježen, obuhvaća osobe obaju spolova, tj. odnosi se na podjednako na muškarce i žene. Usklađivanje odgovora u imenicu u jednini muškoga roda bilo bi sukladno drugim izjavama koje se uzimaju (o narodnosti – sve u jednini muškoga roda i o materinskom jeziku – svi ponuđeni jezici su pridjevi u nominativu jednine muškoga roda).
Kako će država prebrojiti vjernike?
Ako se taj prijedlog ne prihvati i izbornik ne ispravi, kamo će se pribrojiti oni koji izaberu da im je „vjera“ prema ponuđenom izborniku samo „katolička“, a ne „rimokatolička“ ili „grkokatolička“ (što su također ponuđene kategorije)?
Može li itko biti rimokatolik ili grkokatolik, a da nije katolik? Ne može. Odnosno, kada se netko izjasnio kao rimokatolik, je li on tim činom prestao biti katolik? Nije. A Registar ga prisiljava da prizna da jest. Dakle, Registar čini nasilje nad savješću građanina. Zbog toga bi, sukladno tradicijama hrvatskoga popisivanja stanovništva, trebalo izostaviti širi pojam (katolik) i ostaviti opcije rimokatolik i grkokatolik. (Isto, naravno, vrijedi i za ‘kršćanin’, ‘pravoslavac’ i ‘protestant’.)
Ako želi utvrditi koliko katolika pripada Latinskoj Crkvi (rimokatoličkomu obredu), a koliko Hrvatskoj Grkokatoličkoj Crkvi (Križevačkoj eparhiji, tj. grkokatoličkomu obredu), u koji će se obred svrstati „katolici“? Prema tom izjašnjavanju oni bi bili u odnosu na obred neopredijeljeni ili nesvrstani katolici.
S druge strane, budući da je riječ „katolik“ sadržana i u nazivima „starokatoličke“ i „slobodne katoličke“ vjere, da bi se utvrdio konačan broj pripadnika Katoličke Crkve ne može se jednostavno zbrojiti kategorije: katolička, rimokatolička i grkokatolička. Teška zbrka.
Što rade Povjerenstvo Iustitia et pax i druga tijela Hrvatske biskupske konferencije?
Uspostava Središnjega registra stanovništva u punom je zamahu. Kada su se prije odvijali popisi stanovništva biskupi su redovito pozivali vjernike da se odazovu i izjasne o svojoj vjeroispovijesti.[14]
Hrvatska biskupska konferencija još je 7. listopada 2022. priopćila: „nije jasno koliki je broj katolika u Hrvatskoj. Čini se kako su pojedina pitanja kod izjašnjavanja o vjerskoj pripadnosti bila nejasna i nedorečena, pa je to zbunjivalo ispitanike. Tako nedorečena pitanja dovela su do rezultata da su se pripadnici Katoličke Crkve našli u nekoliko rubrika (katolici, kršćani, drugi…).“
Od tada je donesen novi zakon s tri provedbena propisa i samovoljnim izbornikom koji je te nejasnoće i nedorečenosti samo produbio.
Nedoumice s pravoslavnom vjeroispoviješću
Izbornik postavlja podlogu za još zamućenja. Ako se hoće doznati samo vjeroispovijest, čemu deklariranje pojedinih pravoslavnih Crkava?
Ako se pak hoće utvrditi pripadnost po pravoslavnim Crkvama, članom koje će se Crkve smatrati oni koji izaberu „pravoslavna“ bez etničke odrednice?
K tomu, ako je Središnji registar stanovništva omogućio izjašnjavanje po pripadnosti za deset pravoslavnih Crkava, zašto nije omogućio izjašnjavanje o pripadnosti i ostalima: Albanskoj, Aleksandrijskoj, Američkoj, Antiohijskoj, Carigradskoj, Ciparskoj, Češko-Slovačkoj, Gruzijskoj, Jeruzalemskoj i Poljskoj Pravoslavnoj Crkvi?
Nedoumice s protestantskom vjeroispoviješću
Članom koje će se crkvene zajednice smatrati oni koji izaberu „protestantska“ bez denominacijske odrednice?
Koja je razlika između luterana (br. 20) i evangelika (br. 21)? Obje su kategorije u izborniku. Po kojem će se ključu članovi Evangeličke (luteranske) Crkve odlučiti jesu li evangelici ili luterani?
Koja je razlika između adventista (br. 33) i adventista sedmoga dana (br. 34)? Službena stranica Kršćanske adventističke Crkve u Republici Hrvatskoj upućuje da su to istoznačnice od kojih je prva kraćenica.
Koja je razlika između „prakršćana“ (br. 43) i pokreta „Univerzalni život“ (br. 53)? Oba se pojma nude u izborniku, a pokret Univerzalni život sebe definira kao udrugu građana prakršćana i napominje da „nije religiozna institucija“ te da se „u Univerzalnom životu ne radi o učlanjivanju ljudi u vjersku zajednicu“ (izvor). Kako onda to može biti vjera ili vjeroispovijest?
Pitanja Vladinoj Komisiji za odnose s vjerskim zajednicama
Ured Komisije Vlade Republike Hrvatske za odnose s vjerskim zajednicama zaprimio je 10. listopada 2026. četiri pitanja portala Dijalog o toj temi, ali do objave ovoga članka odgovor nije stigao.
Šimu Jerčića, ravnatelja te Vladine stručne službe koja obavlja stručne, administrativne i druge poslove vezane uz odnose s vjerskim zajednicama, portal Dijalog pitao je hoće li inicirati da se ispravi pogrješka nazivanja vjeroispovijesti vjerom.
Pitan je i je li ta Vladina stručna služba dala Poreznoj upravi popis 68 „vjera“, je li imala uvid u taj popis prije puštanja u rad Središnjega registra stanovništva te hoće li inicirati da se te pogrješke isprave?
Odgovor Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama objavit ćemo ako i kada ga primimo.
Pitanja Poreznoj upravi
Središnjemu uredu Porezne uprave poslali smo 11. listopada 2026. pitanje: Tko je sastavio, je li i tko vrednovao, a je li i tko odobrio popis vjera u padajućem izborniku za davanje Izjave o vjeri na njihovoj stranici srs.porezna-uprava.hr? A ako im to nije poznato, zamolili smo podatak od koga su dobili popis vjera koji se pojavljuje u padajućem izborniku u Središnjem registru stanovništva, da se dozna koje je tijelo izradilo popis ili odobrilo njegov sadržaj.
Odgovor Porezne uprave objavit ćemo ako i kada ga primimo.
Tko će odgovarati za nered u službenom očevidniku?
Središnji registar stanovništva nije puka tehnička baza podataka. On je zamišljen kao temelj za ostvarivanje prava građana, vođenje upravnih postupaka i oblikovanje javnih politika. Upravo zato njegove nedorečenosti nisu sporedan propust koji se može otkloniti usputnim uređivanjem izbornika. Kada se podatci prikupljaju prema nejasnim pojmovima i metodološki neusklađenim kategorijama, problem nije samo u tome što će građani biti zbunjeni, nego i u tome što će dobiveni rezultati biti teško usporedivi, a možda i nepouzdani.
Tko je odobrio takav način razvrstavanja? Tko je provjerio njegovu stručnu utemeljenost? I tko će preuzeti odgovornost ako se na temelju tako prikupljenih podataka iznose pogrješni zaključci o vjeroispovjesnoj strukturi stanovništva? To nisu retorička pitanja, nego dvojbe na koje javnost ima pravo dobiti jasne odgovore.
Posebnu odgovornost imaju Ministarstvo financija i Porezna uprava kao tijela odgovorna za uspostavu i vođenje Registra, ali i institucije koje su već upozoravale na nejasnoće pri iskazivanju vjerske pripadnosti. Ako je Hrvatska biskupska konferencija još 2022. upozorila da nedorečena pitanja dovode do administrativnoga raspršivanja pripadnika Katoličke Crkve u različite kategorije, onda je nakon donošenja novoga zakona i provedbenih propisa bilo krajnje vrijeme da se takvi problemi uklone, a ne dodatno prodube.
Da se radu na propisima o Registru stanovništva posvetilo malo pozornosti bile bi se spriječile pogrješke koje su se potkrale i uštedjelo vrijeme za njihova popravljanja.
Zato nije dovoljno građane pozvati da provjere podatke i ispune izjave. Prije nego što od građana zatraži točne odgovore, država mora pokazati da zna postaviti točna pitanja, sukladna stvarnosti i logici. Potrebno je žurno stručno preispitivanje ponuđenih kategorija, usklađivanje nazivlja s ustaljenim hrvatskim pravnim i statističkim pojmovljem te javno obrazloženje metodologije prema kojoj će se podatci obrađivati i objavljivati.
U suprotnome, Središnji registar stanovništva riskira postati upravo ono što bi morao spriječiti: službeni očevidnik koji ne uklanja nejasnoće, nego ih nasilno institucionalizira; koji ne omogućuje pouzdano utvrđivanje činjenica, nego proizvodi dvojbe o njima.
Digitalizacija ne može nadomjestiti stručnost, a autoritet države ne može nadomjestiti točnost.
Nastavit će se.
[1] Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, svezak 87, riječ obradio Marijan Stojković, U Zagrebu 1973., str. 72 i 78.
[2] Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, svezak 87, riječ obradio Sreten Živković, U Zagrebu 1973., str. 96–97.
[3] Popis žiteljstva od 31. prosinca 1880. u Hrvatskoj i Slavoniji, svezak XIV. Okružje petrovaradinsko, U Zagrebu 1882., str. 14–17, 45, 58–65, 78–84.
[4] Statistički godišnjak Kraljevina Hrvatske i Slavonije, I. 1905., U Zagrebu 1913., str. VI, IX, XXV, 23–40, 49, 163–167, 171–173, 189–193, 197–198, 213, 215–217 i 239–241.
[5] Popis žiteljstva od 31. prosinca 1910. u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, drugi dio, Zagreb, 1915., str. VI, VIII, 21–22, 25–28, 32 i 44;
Statistički godišnjak Kraljevina Hrvatske i Slavonije, II. 1906.–1910., U Zagrebu 1917., str. IV, VII–IX, 21–22, 25–28, 32, 43, 108–109, 129–132, 136–138, 145, 154–157, 161, 164–166, 174, 176–177 i 196–197.
[6] Popis žiteljstva od 31. prosinca 1910. u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji: Demografske prilike i zgrade za stanovanje, Zagreb, 1914., str. 49*–51*.
[7] Popis žiteljstva od 31. prosinca 1900. u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji: Demografske prilike po prebivalištima, Zagreb, 1914., str. 2–358 (na parnim stranicama).
[8] Popis žiteljstva od 31. prosinca 1910. u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji: Demografske prilike i zgrade za stanovanje, Zagreb, 1914., str. 2–334 (na parnim stranicama).
[9] Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1895., Sarajevo, 1896., str. XXVI–XXXI, LXVI–LXVII.
[10] Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije: Annuaire statistique du Royaume de Yougoslavie 1929, knjiga I: livre I, Beograd, 1932., str. 68, 83–85, 102–105, 125, 131, 378, 460–461;
1930, knjiga II: livre II, Beograd, 1933., str. 80, 82, 338–339, 438–439;
1931, knjiga III: livre III, Beograd, 1934., str. 50–51, 73, 76, 336–337;
1932, knjiga IV: livre IV, Beograd, 1934., str. 40–41, 52–53, 54, 56–57, 63, 67, 72–73, 340–341, 430–431, 440–441, 450–451;
1933, knjiga V: livre V, Beograd, 1935., str. 42–43, 50–55, 61, 65, 70–71, 320–321;
1934–1935, knjiga VI – livre VI, Beograd, 1936., str. 34–35, 58–63; 306–307, 418;
1936, knjiga VII – livre VII, Beograd, 1937., str. 70–75, 368–369, 402, 405, 408–409, 472–473, 484, 490;
1937, knjiga VIII – livre VIII, Beograd, 1938., str. 70–75, 80–81, 83, 85–87, 288–289, 356, 368, 376;
1938–1939, knjiga IX – livre IX, Beograd, 1939., str. 116–117, 119, 121–123, 378–379, 444, 462, 470;
1940, knjiga X – livre X, Beograd, 1941., str. 80, 88–93, 100–101, 103, 358–359, 424, 442.
[11] Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine: Knjiga II Prisutno stanovništvo po veroispovesti : Résultats définitifs du recensement de la population du 31 mars 1931 : livre II Population de fait par confession, Beograd, 1938., XII, 121 str.
[12] Zakon o popisu pučanstva u 1996. godini, članak 4. stavak 1. i članak 27. stavak 2.
[13] Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001., članak 5. stavak 2. i članak 40. stavak 3.; Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, članak 7. stavak 2.; Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, članak 14. točka a).
[14] Usp. Pismo nadbiskupa Barišića uz popis stanovništva (22.3.2001.); Pismo biskupa Milovana prigodom Popisa stanovništva (2.4.2001.); Poruka kardinala Puljića uz predstojeći popis stanovništva (29.8.2013.), Poziv biskupa Komarice na odaziv popis stanovništva (12.9.2013.), Okružnica srijemskih biskupa uz Popis stanovništva 2022. u Republici Srbiji (17.9.2022.).
