BRUXELLES, 27. prosinca – “Zaštita građana, unapređenje ekonomije, priprema za buduće izazove.” Ovaj moto predstavlja temelj belgijskog vođenja Europske Unije tijekom sljedećih šest mjeseci. Iako su ciljevi visoko postavljeni, često se ne podudaraju s trenutnom stvarnošću. Međutim, za suočavanje s dugoročnim izazovima, takve ambicije su pozitivne, kako izvještava belgijska novinska agencija Belga, a prenosi FENA.
Zemlje naklonjene Europskoj Uniji često imaju velike planove kada preuzmu ulogu ‘predsjedavajućeg EU’. One obećavaju građanima da će usmjeriti politiku EU prema njihovim željama. Ipak, u praksi, ‘predsjedavajući EU’ nemaju toliko moći i obično se moraju baviti pitanjima koja su već na dnevnom redu.
U kratkoročnom pogledu, trenutno nema mnogo pitanja na dnevnom redu EU. S manje od šest mjeseci do izbora za EU, većina političkih mandata se bliži kraju. To znači da je veći dio zakonodavnog rada već obavljen, a preostaje samo njegovo finaliziranje. Trenutno se razmatra oko 150 zakonskih prijedloga, pri čemu su najznačajniji oni koji se tiču novog migracijskog pakta, dogovorenog sredinom prosinca između institucija EU.
Srednjoročni cilj belgijskog predsjedanja je jačanje ekonomije. Nakon nedavnih odluka o Zelenom sporazumu, savezne i flamanske vlade žele provjeriti konkurentnost EU kompanija. U kontekstu velikih subvencija za kompanije u SAD-u i Kini, i u vrijeme kada zemlje favoriziraju svoje nacionalne ekonomske interese, EU mora pronaći rješenje. Kao mala zemlja, Belgija inzistira da rješenje dođe na razini EU, kako bi se izbjegla nepravedna prednost većih i bogatijih zemalja poput Njemačke.
Zatim, postoji i dugoročni cilj koji zahtijeva trenutnu pripremu: proširenje EU i njegove financijske implikacije. U Bruxellesu vlada opći stav da je ambiciozno proširenje, uključujući Ukrajinu, nužno, ali za sada nema jasnih planova o tome kako reorganizirati glasačke procedure i financije kako bi proširena Unija bila učinkovita.
Osim planiranih tema, postoje i nepredviđeni događaji, koje je Harold Macmillan opisao kao ‘događaje, dragi moj dečko, događaje’. Kako će, na primjer, situacije u Ukrajini i Gazi utjecati na svijet? Geopolitički događaji nisu izravno u nadležnosti belgijskog predsjedanja, ali mogu utjecati na rad u različitim sastavima Vijeća.
I na kraju, postoji i pitanje imenovanja. Tko će naslijediti Charlesa Michela? Hoće li Ursula von der Leyen ostati ili prijeći u NATO? Kako će političke stranke pokušati osvojiti vlast u Parlamentu, Vijeću i Komisiji? Sve će se to razjasniti u drugom polugodištu, ali ambiciozni političari već sada moraju biti spremni. Posredovanje je već sada nužno.
Dodatno, u sljedećem semestru, nakon belgijskog predsjedanja, dolazi Mađarska. Očekuje se da će mnogi u institucijama EU iskoristiti sljedećih šest mjeseci da ograniče potencijalnu štetu koju bi Viktor Orban mogao nanijeti u sljedećem razdoblju.
