Stupanj obrazovanja i zanimanje roditelja igraju glavnu ulogu u tomu koliko će njihovi potomci zarađivati kad odrastu, pokazali su rezultati nove studije koju je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Rezultati studije objavljeni početkom tjedna istražili su same temelje “nejednakih mogućnosti”, odnosno premisu po kojoj ne započinju svi život s istim izgledima i po kojoj brojni faktori utječu na uspjeh pojedinca, a izvan su njegove kontrole.
Istraživači su kao mjerilo koristili “visinu prihoda domaćinstva” (CAP) kojim se mjeri prihod kućanstva prije oporezivanja, socijalnih doprinosa i državnih transfera.
Fokusirali su se na čimbenike na koje pojedinci ne mogu utjecati: spol, zemlju rođenja (i osobe i njezinih roditelja), na stupanj obrazovanja i zanimanje roditelja u vrijeme odrastanja ispitanika, kao i na stambenu situaciju obitelji za vrijeme njegova odrastanja. Na temelju tih kriterija ljudi su grupirani te su uspoređeni prosječni prihodi njihovih kućanstava.
Velike razlike među različitim zemljama
U zemljama koje je OECD proučavao oko 30 posto razlika u prihodima moglo se pripisati nejednakim startnim mogućnostima, premda se brojke uvelike razlikuju od zemlje do zemlje.
Primjerice na Islandu i u Danskoj manje od 15 posto nejednakosti, kada su prihodi u pitanju, proizlazi upravo iz ovih čimbenika na koje se ne može utjecati.
U Portugalu i Sjedinjenim Državama taj udio raste iznad 40 posto.
U Njemačkoj se radi o 24 posto, što ukazuje na to da je gotovo četvrtina razlika u budućim prihodima povezana s roditeljskim ‘backgroundom’ i ostalim faktorima koji su izvan kontrole pojedinca.
A niži postotak znači da osobni trud i postignuća imaju veću ulogu u oblikovanju životnih ishoda i prihodima mladih ljudi općenito.
Oko 46 posto vlasnika pasa osjeća tjeskobu kada svog ljubimca ne povedu na odmor
Nakon devet mjeseci za javnost ponovno su otvorena dva gotička tornja crkve Notre-Dame
