Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić doživio je blaži moždani udar i nalazi se u vrlo teškom zdravstvenom stanju. Izjavio je to njegov sin Darko Mladić.
Prema njegovim riječima, pogoršanje zdravlja dogodilo se u petak, 10. travnja, a obitelj još čeka službenu medicinsku dokumentaciju pritvorske zdravstvene službe u Haagu kako bi dobila točan uvid u prirodu i težinu novog zdravstvenog incidenta.
Izjave sina i postupanje pritvora
Darko Mladić navodi da je njegov otac nakon kratkog zadržavanja u bolnici istoga dana vraćen u pritvorsku jedinicu.
“Rečeno nam je da je riječ o blažem moždanom udaru, no do sada nismo dobili nikakvu pisanu medicinsku dokumentaciju.
Obećali su nam da će poslati nalaze, ali ih još nismo primili”, izjavio je.
Dodao je da je Mladićevo stanje izrazito teško. Navodno više ne može samostalno sjediti u kolicima te da vrlo slabo komunicira s okolinom.
Raniji zdravstveni problemi u pritvoru
Tijekom boravka u pritvoru u Nizozemskoj, Mladić je pretrpio niz ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući dva moždana i jedan srčani udar. Njegovi odvjetnici već godinama tvrde da ne dobiva odgovarajuću medicinsku skrb te da se njegovo stanje ne shvaća dovoljno ozbiljno.
Od 2024. godine smješten je u pritvorskoj bolnici u Haagu.
Presuda za genocid i zločine u BiH
Ratko Mladić je u lipnju 2012. godine pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju pravomoćno osuđen na doživotnu kaznu zatvora po deset od jedanaest točaka optužnice. Na teret mu se stavljaju najteži ratni zločini počinjeni tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Mladić je kriv za genocid u Srebrenici, gdje su snage pod njegovim zapovjedništvom ubile više tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Proglašen je krivim i za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela nad civilima.
Odgovornost za opsadu Sarajeva i UN taoce
U presudi je utvrđena i njegova odgovornost za napade na Sarajevo, gdje su civili godinama bili izloženi snajperskoj vatri i neselektivnom artiljerijskom granatiranju. Mladić je odgovoran i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce te teroriziranje stanovništva radi postizanja političkih i vojnih ciljeva.
Kao zapovjednik Glavnog stožera Vojske Republike Srpske, Mladić je imao ključnu ulogu u planiranju i provođenju operacija čiji je cilj bio trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s dijelova Bosne i Hercegovine.
Početak ratnog puta u Hrvatskoj
Njegov ratni i zločinački put započeo je, međutim, još 1991. godine u Hrvatskoj. Kao visoki časnik JNA i zapovjednik 9. (Kninskog) korpusa sudjelovao u agresiji na hrvatska područja u Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu.
Pod njegovim zapovjedništvom tenkovske i topničke postrojbe sudjelovale su u napadima na Šibenik, Zadar, Sinj i okolna sela, pri čemu su Kijevo, Vrlika te brojna naselja u zaleđu Šibenika i Zadra sustavno razarana i u velikoj mjeri uništena.
Škabrnja i zločini bez haške presude
Posebno se ističe napad na Škabrnju, gdje su snage JNA i pobunjenih Srba, u zapovjednoj strukturi u kojoj je sudjelovao i Mladić, počinile masakr nad civilnim stanovništvom i braniteljima, s ciljem da se selo u potpunosti slomi i isprazni od hrvatskog stanovništva.
Iako ti zločini u Hrvatskoj nisu bili obuhvaćeni haškom optužnicom i presudom protiv Ratka Mladića, hrvatske institucije i brojni povjesničari ukazuju na njegovu odgovornost za granatiranja hrvatskih gradova i sela te za operacije u kojima su počinjeni masovni zločini nad civilima i braniteljima.
Mladić simbol agresije, razaranja i masovnih stradanja
Unatoč tomu što za zločine počinjene na području Hrvatske nije suđen u Haagu, Mladić u hrvatskoj javnosti i kolektivnom sjećanju predstavlja simbol agresije, razaranja i masovnih stradanja, osobito u Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu.
Svjedočanstvo tada devetogodišnje djevojčice o zločinima Mladićevih snaga u Dalmaciji:
