Latvija je ponovno u fokusu sigurnosnih napetosti na Baltiku. U zračnom prostoru zabilježen je dron, a NATO je podigao borbene zrakoplove, dok političke posljedice u Rigi tek dolaze na naplatu.
Dron u latvijskom zračnom prostoru i NATO-ova reakcija
Latvijske oružane snage priopćile su u četvrtak da je u latvijskom zračnom prostoru uočen najmanje jedan dron. Istodobno su aktivirani NATO-ovi borbeni zrakoplovi kako bi se suočili s mogućom prijetnjom. Riječ je o još jednom incidentu u nizu u baltičkoj regiji.
Oružane snage pozivaju stanovnike istočne Latvije da se sklone u zatvorene prostore. Posebno se to odnosi na područja uz granicu s Rusijom i Bjelorusijom. Mjera ostaje na snazi do novih uputa.
Incident dolazi u osjetljivom političkom trenutku za Latviju. Vlada je prošlog tjedna podnijela ostavku. Razlog je, među ostalim, način na koji je rješavala ranije sigurnosne incidente s dronovima.
U tijeku su pregovori o imenovanju novog premijera i sastavu kabineta. Sigurnosna pitanja sada dodatno pritišću političke pregovore. Javnost očekuje jasnije odgovore i čvršću koordinaciju.
Latvija, kao članica NATO-a i EU-a, oslanja se na savezničku podršku. Aktiviranje borbenih zrakoplova dio je kolektivnih sigurnosnih procedura. Regija je pod pojačanim nadzorom.
Ukrajinski dronovi, baltičke države i optužbe prema Moskvi
Ukrajina je posljednjih mjeseci pojačala napade dronovima dugog dometa na ruski teritorij. Dio tih letjelica leti i preko ili uz Baltičko more. Povremeno završe u zračnom prostoru članica NATO-a.
U utorak je NATO-ov borbeni zrakoplov oborio sumnjivi ukrajinski dron iznad Estonije. Dan kasnije, sličan incident u Litvi privremeno je zaustavio zračni promet prema Vilniusu. Zastupnici u parlamentu morali su se skloniti u podzemna skloništa.
Baltičke države, koje snažno podupiru Ukrajinu, za ove incidente krive Moskvu. Tvrde da Rusija ometa i preusmjerava ukrajinske dronove s njihovih izvornih ciljeva u Rusiji. Za sada nisu javno objavljeni dokazi koji bi potvrdili te navode.
Kremlj tvrdi da samo „prati situaciju“. U prošlim izjavama optuživao je baltičke zemlje da dopuštaju Ukrajini lansiranje dronova s njihova teritorija. I baltičke države i NATO to odlučno negiraju.
Poljski ministar obrane poručio je da Ukrajina mora biti vrlo precizna pri korištenju dronova. Upozorio je da svako skretanje može dati Rusiji priliku da manipulira putanjom letjelica. Time se dodatno naglašava osjetljivost situacije.
Širi europski kontekst i sigurnosne poruke Bruxellesa
Serija incidenata s dronovima pojačava zabrinutost u cijeloj Europskoj uniji. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da su ruske prijetnje baltičkim državama „neprihvatljive“. Naglasila je da će se smatrati prijetnjama cijeloj EU.
Takva retorika pokazuje visoku razinu solidarnosti unutar Unije. Baltičke države dugo upozoravaju na sigurnosne rizike iz smjera Rusije. Sada traže još snažnije jamstvo podrške.
Istodobno, incidenti testiraju i NATO-ove mehanizme odvraćanja. Svaki dron u zračnom prostoru saveznika podiže pitanje odgovora. Cilj je izbjeći eskalaciju, ali i pokazati odlučnost.
Baltička regija ostaje jedno od najnapetijih sigurnosnih žarišta u Europi. Kombinacija ratnih operacija u Ukrajini, hibridnih prijetnji i političke nestabilnosti stvara opasan miks. Upravo zato svaka nova vijest o dronovima izaziva pažnju i zabrinutost.
Rumunjska digla avione zbog drona koji je ušao u zračni prostor
