Američki predsjednik Donald Trump sigurno neće osvojiti ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir jer je u ratu s Iranom, ali bi tijelo koje bira laureata ipak moglo biti pod njegovim utjecajem, smatraju stručnjaci.
Prošlogodišnja Nobelova nagrada za mir, koju je dobila Venezuelka Maria Corina Machado, jedinstvena je u 125-godišnjoj povijesti nagrade, a dogodila se usred Trumpova opetovanog lobiranja da je dobije on.
Tjednima kasnije Machado je Trumpu ‘poklonila’ svoju zlatnu Nobelovu medalju, nastojeći tako dobiti potporu za napore koje ulaže u stvaranje demokratske Venezuele.
Ove će godine peteročlano tijelo biti vrlo oprezno u izboru onih koji su u stanju izdržati Trumpov pritisak, rekao je Haakon Gjerloew, vršitelj dužnosti direktora Instituta za istraživanje mira u Oslu.
“Mislim da će prošlogodišnji događaji povezani s dodjelom Nobela za mir, nakon čega je dobitnica Maria Corina Machado tu istu nagradu dala Trumpu, utjecati na ono što će ove godine u obzir uzeti peteročlani odbor”, rekao je Reutersu.
“Jedna od briga s kojom bi se odbor mogao suočiti je hoće li dodjela nagrade određenu osobu izložiti pritisku Donalda Trumpa… Mislim da će odbor razmotriti hoće li nagrada napraviti više štete nego koristi.”
Stručnjaci kažu da bi to moglo značiti da će se Nobel za mir dodijeliti papi Lavu, Međunarodnome kaznenom sudu, Međunarodnome sudu pravde ili Francesci Albanese, posebnoj izvjestiteljici UN-a za okupirana palestinska područja. Objava je 9. listopada.
Lav, prvi papa rođen u Sjedinjenim Državama jasno je rekao da će nastaviti govoriti protiv rata i nakon što ga je predsjednik Trump nazvao “slabim” jer je kritizirao sukob SAD-a s Iranom.
Papina enciklika o umjetnoj inteligenciji, njegovo zalaganje za dijalog i mirno rješavanje sukoba, njegovi pozivi na poštivanje migranata i njegov humanitarni rad mogli bi opravdati dodjelu nagrade upravo njemu.
“Papa je kao ličnost više od puke vjerske figure. On je izrastao u vodećega misaonog lidera”, rekao je Reutersu Karim Haggag, direktor Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu.
Istodobno je posebna izvjestiteljica UN-a za okupirana palestinska područja Francesci Albanese na meti kritika SAD-a i Izraela zbog oštrog kritiziranja načina na koji Izrael vodi rat protiv Hamasa u Gazi i zbog okupacije Zapadne obale.
Hoće li se ipak ići na siguran izbor?
Treba istaknuti da bi brojni važni prošlogodišnji događaji mogli imati suprotan učinak na odbor i potaknuti ga da se odluči za sigurnije, opreznije rješenje s više konsenzusa i s manje vjerojatnosti da će antagonizirati Donalda Trumpa.
On je, naime, okrivio Norvešku, zemlju u kojoj se donosi odluka o dobitnicima nagrade, što mu prošli put nije dodijelila to prestižno priznanje.
Zbog toga bi se ovo priznanje moglo dodijeliti i mreži društvenih grupa za pomoć potrebitima u građanskom ratu – sudanskim Sobama za hitne intervencije ili nevladinoj grupi ‘Save the Children’ koja pomaže djeci, žrtvama sukoba.
No odbor je istodobno pod pritiskom da odgovori na Trumpova preispitivanja međunarodnog poretka, kojem je to tijelo duboko predano, smatra Oeivind Stenersen, povjesničar specijaliziran za Nobelovu nagradu za mir.
“Pod određenim su pritiskom da zauzmu čvrst stav protiv Trumpa. U ovome ozbiljnom međunarodnom kontekstu ove se godine traži i očekuje Nobelova nagrada za mir koja brani liberalnu demokraciju, međunarodno pravo i ljudska prava”, smatra Stenersen.
To bi moglo značiti dodjelu nagrade Međunarodnome kaznenom sudu (ICC) u trenutku kada, prema nekim izvorima Washington priprema sveobuhvatne sankcije protiv ovoga globalnog suda, dok bi dodjela nagrade Međunarodnome sudu pravde (ICJ) podržala poštivanje suvereniteta nacionalnih država i mirno rješavanje sporova.
Donalda Trumpa za nagradu su navodno nominirali čelnici Kambodže, Izraela i Pakistana, ali Gjerloew njegove izglede smatra “vrlo malima”.
Pritisak koji je Donald Trump lani izvršio na peteročlani Norveški Nobelov odbor šokirao je mnoge, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Ressu, filipinsko-američku novinarku, koja je rekla da je bila “užasnuta” prošlogodišnjim događajima.
“Ne upravljaju svijetom nasilnici”, rekla je Reutersu u rujnu za vrijeme posjeta Oslu. “Postoje standardi po kojima živimo, a moć ne znači da je to i ispravno.”
Tjedan nagrada
Objave dobitnika Nobelovih nagrada započinju idući tjedan. Najprije će u ponedjeljak biti dodijeljena Nobelova nagrada za medicinu, a na kraju, 12. listopada bit će poznato ime dobitnika Nobela za ekonomiju.
Prestižne nagrade dodjeljuju se i za iznimna postignuća u fizici, kemiji, književnosti i miru, a nedavno je objavljeno da je Nobelova zaklada povećala novčani iznos nagrada za devet posto, pa će dobitnici u svakoj od šest kategorija primiti po 12 milijuna švedskih kruna (oko 1.076.800 eura).
“‘Povećanjem novčanog iznosa čuvamo dugoročan značaj Nobelove nagrade i jamčimo da financijski dio nagrade s vremenom zadrži svoju vrijednost”, pojasnila je izvršna direktorica Nobelove zaklade Hanna Stjarne.
Nobel je odabrao Kraljevsku švedsku akademiju znanosti za dodjelu nagrada za kemiju i fiziku, Švedsku akademiju za književnost, švedski Institut Karolinska za dodjelu nagrade za fiziologiju i medicinu i norveški parlament za nagradu za mir.
Zna se da je Nobel odabrao švedski Institut Karolinska za dodjelu nagrade za medicinu jer je, za razliku od starijih švedskih sveučilišta toga vremena (poput Uppsale ili Lunda), koja su imala tradicionalniji akademski pristup, taj institut bio fokusiran na moderna medicinska istraživanja i obuku utemeljenu na prirodnim znanostima. On je iznimno cijenio takav empirijski i znanstveni pristup.
No nije poznato zbog čega je poznati znanstvenik odabrao Norvešku za dodjelu nagrade za mir, premda bi takva odluka mogla biti odraz činjenice da su Norveška i Švedska bile povezane političkom unijom u vrijeme kad je on pisao svoju oporuku.
