Zbirka priča književnice Karmele Špoljarić “Selfie”, u kojoj istražuje fenomen autoportreta kao simboličnoga zrcala suvremenog društva, predstavljena je u četvrtak u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.
O knjizi su govorile urednica Nermina Husković, književnica Lada Žigo Španić i autorica Karmela Špoljarić.
Po riječima urednice Husković, autorica kroz 11 priča istražuje fenomen autoportreta kao simboličnoga zrcala suvremenog društva i pritom razotkriva sudbine likova skrivenih iza blistavih kadrova. “Svaka priča istražuje različite aspekte života, pri čemu se stvarnost i iluzija sudaraju u prostranstvima digitalnoga svijeta”, napomenula je Husković i dodala da se likovi, nastojeći projicirati vlastite idealizirane slike, suočavaju s dubokim nesigurnostima, prazninama i pukotinama autentičnosti.
Ocijenila je da se iza privida savršenstva skriva surova svakodnevica, a napetost između žuđenoga i stvarnog tjera čitatelja na promišljanje o vjerodostojnosti imidža plasiranoga u virtualni prostor.
“Zbirka nudi promišljen i duboko refleksivan pogled na univerzalne ljudske dvojbe kao što su: gdje završava intimno, a započinje izloženost javnome? te koliko smo spremni mijenjati sebe kako bismo zadovoljili kolektivna očekivanja?”, dodala je.
Istaknula je da su minimalizam, asocijativnost i simbolika prepoznatljiva obilježja autoričina stila. U ovoj zbirci te značajke do izražaja dolaze kroz tankoćutno istraživanje tamnih strana interneta – otuđenosti, konstrukcije lažnih identiteta i čežnje za prihvaćanjem, koje se često plaćaju emocionalnim gubitcima.
Husković: Ključno je pitanje kako pronaći sebe u svijetu u kojem opsjena nadjačava istinu
Ključno je pitanje pred svima nama jest kako pronaći sebe u svijetu u kojem opsjena nadjačava istinu, a privid sreće postaje važnijim od njezina stvarnoga postojanja, dodala je urednica knjige.
Španić Žigo smatra da su kroz autentičan govor različitih krajeva oslikane vrlo realistične priče. “Danas nas ne prati samo svijet, nego čovjek želi manijakalno pratiti samoga sebe”, rekla je i dodala kako u selfijima čovjek želi zadržati svoje fizičko, a ne duhovno postojanje.
“U svijetu smo spektakla, transparentnosti, ludila afektivnih emocija pa se čovjek boji da će samome sebi pobjeći”, napomenula je te dodala da današnji selfiji nisu mračni nego veseli i pokazuju da smo sretni. “Mi smo stalno pod nekim imperativima sreće i svi nam kažu da možemo biti sretni jer je svijet pun svega, pun ponuda”, rekla je.
U zbirci, ocijenila je, postoje tri vrste selfija – prvi je narcistički selfi, drugi je onda kad pokušavamo pokazati da nam je život ljepši nego što jest i treći koji bi se mogao nazvati podvalama tj. kad nam netko podvali selfi kako bi prikazao nešto što nije.
Autorica Karmela Špoljarić istaknula je da je zbirka dobila ime po prvoj priči koja se zove “Selfie”, koji se kao fenomen problematizira jedino u toj priči. “Ta je priča simbolična i metaforična, a ima malo i patologije”, napomenula je autorica i dodala da je svojim pričama htjela pokazati niz likova koji stoje iza takvoga fenomena. Na selfiju se svi smiješimo i volimo, a u stvarnosti je nešto sasvim drugo, napomenula je i dodala kako ju je zanimao raskorak između situacija koje se dogode ili se mogu dogoditi.
Zbirku priča “Selfie” objavio je zagrebački nakladnik Hena com.
Karmela Špoljarić je rođena 1967. u Zagrebu. Diplomirala je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992., a magistrirala 1999. Radila je školi, diplomaciji i državnoj upravi. Dobitnica je nagrade Ministarstva kulture “Marin Držić” za dramski tekst “Nula kuna po minut” i te nagrade DHK-a “Slavić” za najbolji roman prvijenac. Objavila je i zbirke priča Pazi što ćeš poželjeti i Ringišpil te romane Nije ovo Twin Peaks, Major Tom, Rašomon i Ulica jorgovana.
Izvedena premijerna predstava ‘Jel’ se vidimo?’ Kazališta slijepih i slabovidnih
Hrvatski film ‘Sola’ premijerno će biti prikazan na festivalu u San Franciscu
