Monografija “Incunabula Croatica”, u kojoj se nalazi 96 hrvatskih inkunabula u 180 primjeraka koje su identificirane u 40 ustanova diljem Hrvatske, predstavljena je u četvrtak u nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je knjiga rezultat dugogodišnjega istraživanja i predanoga rada najstarijih hrvatskih tiskanih knjiga. Ona je snažan simbol našega odnosa i poštovanja prema kulturnoj baštini, rekla je ministrica i dodala kako je Hrvatska u prijelomnom povijesnom trenutku bila ne samo prisutna nego i iznimno aktivna.
Naglasila je da je prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. otisnuta samo 28 godina nakon Gutembergove Biblije pa je Hrvatska tako zauvijek upisana na zemljovid europske tiskarske povijesti.
Misal potvrđuje da smo od samih početaka dijelili vrijednosti i postignuća europske kulturne zajednice te hrabro čuvali vlastiti jezik, pismo i identitet, rekla je ministrica.
Ravnateljica NSK Ivanka Stričević napomenula je da je objava monografije tek početak priče o hrvatskim inkunabulama jer ima još puno toga što treba usustaviti, objavljivati te istražiti.
Ocijenila je da hrvatski prvotisci čuvaju nacionalni identitet te pokazuju razinu gdje se tada Hrvatska nalazila. Inkunabule su simbolička kolijevka pisane i tiskane hrvatske kulture, rekla je Stričević i dodala kako je od tridesetak tisuća popisanih inkunabula u Europi u Hrvatskoj njih preko 1500.
Od 1740 primjeraka u Hrvatskoj, istaknula je, njih čak 190 je hrvatskih inkunabula. Znamo da ima još hrvatskih inkunabula, posebno izvan Hrvatske, samo ih treba otkriti, rekla je i dodala kako je objavljivanje knjige vjetar u leđa za sve koji se bave inkunabulistikom, mediavistikom i uopće kulturom.
Inkunabule svjedoče o uklopljenosti hrvatske kulture u tokove toga vremena
Po riječima urednice monografije Marijane Tomić, Hrvati su se u svijet tiska uključili već početkom 70-ih godina 15. stoljeća. Hrvatskim inkunabulama smatramo sve one koje su otisnute na hrvatskom tlu, koje su djelo hrvatskih autora ili tipografa, koje su tiskane hrvatskim jezikom, odnosno hrvatskom redakcijom crkvenoslavenskoga, kao i one u kojima su na neki drugi način djelovali hrvatski prevoditelji, urednici i slično, rekla je urednica monografije.
Ocijenila je kako te inkunabule snažno svjedoče o uklopljenosti hrvatske kulture u europske, kulturne, znanstvene i tehnološke tokove toga vremena te napomenula da u prvim fazama Hrvati tiskaju inkunabule na latinskom jeziku u velikim europskim tiskarskim središtima dok tipografi poput Andrije Paltašića i Dobrice Dobričevića tiskaju inkunabule koje se ubrajaju među najljepše i najvrjednije u Europi.
Akademik Mateo Žagar smatra kako status tiskanih knjiga u svakoj kulturi ima posebnu važnost, a prvotisak otvara cijeli novi vijek prema našem vremenu. Način kako tretiramo našu najvažniju i najvrjedniju baštinu održava i nas same, rekao je i dodao kako su se u ovoj monografiji preplele sve kvalitete.
Recenzentica Ivana Hebrang Grgić istaknula je da su bibliografije važne za zaštitu kulturne baštine te za istraživanja jer su one sekundaran izvor i upućuju u na daljnji rad.
Status hrvatskih inkunabula, smatra autor priloga Milan Pelc, svjedoči i o vizualnim kompetencijama ljudi tog vremena, dakle, o kompetencijama koje se tiču likovnosti te koje uključuju i prihvaćanje novih paradigmi u oblikovanju ilustracija.
Voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK i autorica priloga Irena Galić Bešker ocijenila je da ovaj veliki nakladnički pothvat predstavlja vrijedan doprinos povijesti hrvatske knjige i rezultat je predanoga rada na istraživanju inkunabula, provedenoga u suradnji s brojnim crkvenim i svjetovnim ustanovama u Hrvatskoj.
Art Explora Festival u Rijeci posjetilo je čak 21 tisuću ljudi
Nagrada Porin za životno djelo posthumno dodijeljena Matiji Dediću
Međunarodni festival world musica i gastronomije Porto Etno otvoren u središtu Rijeke
