Kokain je, nakon kanabisa, najčešće konzumirana ilegalna droga u Hrvatskoj, a njegova upotreba u stalnom je porastu. Od 2011. godine, broj korisnika ove droge povećao se čak pet puta, odražavajući sličan trend u Europskoj uniji. Zapljene kokaina u EU dosegle su rekordne razine, premašujući čak i one u Sjedinjenim Američkim Državama.
Demografski profil korisnika kokaina
Prema istraživanju Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Hrvatske: 2023., najveći broj korisnika kokaina nalazi se u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (4,6 %), zatim u skupini od 35 do 44 godine (3,9 %) te među mladima od 15 do 24 godine (3,6 %). Iako se tradicionalno kokain povezuje s mlađim odraslim osobama, njegova dostupnost i promjene u društvenim normama dovele su do šire uporabe i među starijim odraslim osobama.
Posebno zabrinjava podatak iz Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (2019.), prema kojem je Hrvatska iznad europskog prosjeka po konzumaciji ilegalnih droga među mladima. Čak 22 % učenika u dobi od 15 i 16 godina navodi da su barem jednom u životu probali neku psihoaktivnu tvar.
Rekordne zapljene kokaina u Europi
U Europskoj uniji 2022. godine zaplijenjeno je čak 323 tone kokaina, dok je 2021. zaplijenjeno 303 tone. Najveće zapljene zabilježene su u Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj, državama s velikim lučkim čvorištima pogodnima za transport droge. Prema riječima Željka Petkovića iz Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, EU sada bilježi veće količine zaplijenjenog kokaina nego SAD, koji se povijesno smatrao najvećim svjetskim tržištem ove droge.
U Europi je kokain druga najčešće korištena ilegalna supstanca, a procjenjuje se da ga je u posljednjih 12 mjeseci konzumiralo 1,4 % odraslih Europljana (oko 4 milijuna osoba). Tijekom života kokain je konzumiralo oko 15,4 milijuna Europljana (5,4 % populacije).
Uzroci povećane dostupnosti kokaina
Povećana uporaba kokaina povezana je s njegovom lakšom dostupnošću i nižim cijenama na europskom tržištu. Veća čistoća droge omogućila je bržu i snažniju ovisnost, a niže cijene učinile su ga dostupnijim široj populaciji. Osim toga, kokain je postao česta supstanca u noćnim klubovima i nekim profesionalnim krugovima, što je dodatno potaknulo njegovu konzumaciju.
Percepcija kokaina kao manje opasne droge u usporedbi s opioidima također doprinosi njegovoj popularnosti. Mnogi korisnici ne shvaćaju potencijalne rizike i dugoročne posljedice konzumacije. Uz to, ekonomski i psihološki stres, uključujući nesigurnost i visoke poslovne zahtjeve, mogu potaknuti veću uporabu stimulansa poput kokaina.
Politoksikomanija – višestruka ovisnost
Još jedan zabrinjavajući trend je porast politoksikomanije – istovremene ovisnosti o više psihoaktivnih tvari. Većina korisnika kokaina kombinira ga s alkoholom ili sedativima poput benzodiazepina, što značajno povećava zdravstvene rizike i vjerojatnost predoziranja. U nekim europskim državama bilježi se i intravenska uporaba kokaina te rastuća upotreba crack kokaina, što dodatno povećava zdravstvene opasnosti.
Porast broja liječenih osoba
Podaci iz Izvješća o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj pokazuju blagi porast broja osoba liječenih zbog ovisnosti o kokainu. Najviše liječenih osoba u 2023. bilo je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine (46 osoba), zatim u skupini od 40 do 44 godine (42 osobe) te od 35 do 39 godina (40 osoba).
U usporedbi s kokainom, broj liječenih zbog kanabinoida varira. U 2020. i 2021. broj liječenih je opadao, no 2022. zabilježen je blagi porast. Najviše liječenih osoba u 2023. bilo je među mladima od 15 do 19 godina (144 osobe), dok je među starijim dobnim skupinama broj liječenih opadao.
Promjene na tržištu kanabisa
Kao i kod kokaina, tržište kanabisa prolazi kroz značajne promjene. Prema Europskom izvještaju o drogama (2024.), prosječni sadržaj THC-a u smoli kanabisa (hašišu) udvostručio se u posljednjih deset godina i nastavlja rasti. U biljnom kanabisu razina THC-a varira – u Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, THC u biljnom kanabisu porastao s prosječnih 5,5 % (2010.) na 10 % (2018.), a nakon blagog pada, 2023. ponovno je porastao na 8,8 %. Hašiš je dosegao prosječnu razinu THC-a od 21,9 %, s maksimalnim vrijednostima do 49,1 % u 2023.
Novi kanabinoidi i rizici
Pored standardnih oblika kanabisa, na tržištu se pojavljuju i novi sintetski kanabinoidi. Sustav ranog upozoravanja EU-a 2023. godine zabilježio je devet novih kanabinoida, od kojih su četiri polusintetska. Najčešće detektirani je HHC, koji je 2022. prvi put prijavljen u Europi. Iako su učinci ovih tvari još uvijek nedovoljno istraženi, zabilježeni su slučajevi trovanja, uključujući i kod djece koja su konzumirala proizvode koji sadrže HHC.
Od ožujka 2024. HHC je klasificiran kao kontrolirana supstanca u najmanje 18 država članica EU.
Rast konzumacije kokaina u Hrvatskoj i Europi odražava složene društvene, ekonomske i tržišne faktore. Povećana dostupnost i niže cijene čine ga dostupnijim, dok se percepcija niskog rizika i društveni trendovi dodatno odražavaju na porast broja korisnika. Uz rast politoksikomanije i novih psihoaktivnih tvari, ovisnosti postaju sve kompleksnije, zahtijevajući prilagođene strategije prevencije i liječenja kako bi se smanjili negativni učinci na javno zdravlje.
