Istraživači su u srijedu upozorili da sve veća globalna potrošnja ultraprerađene hrane (UPF) šteti svim glavnim organima u ljudskome tijelu i predstavlja golemu prijetnju zdravlju te su pozvali vlade zemalja da neke proizvode velikih prehrambenih tvrtki podvrgnu tržišnim ograničenjima i porezima.
Međunarodni tim istraživača istodobno se usprotivio kritikama na račun njihova proučavanja djelovanja UPF-a, pojasnivši kako su nastojanja da se “potaknu znanstvene sumnje” o ovoj temi slična taktikama koje koristi duhanska industrija.
Rezultati njihovih istraživanja objavljeni su u stručnome časopisu Lancet.
U znanstvenim krugovima vodi se intenzivna rasprava o UPF-u. Neki stručnjaci za zdravlje i prehranu smatraju da je pojam nejasno definiran i da je potrebno obaviti dodatna istraživanja. No vodeći istraživači koji se bave proučavanjem ultraprerađene hrane ističu da upravo taj način prehrane predstavlja preveliku opasnost za zdravlje te da ne treba duljiti niti čekati na dodatna istraživanja te pozivaju na hitno djelovanje.
Nagli porast konzumacije ultraprerađevina u cijelome svijetu potaknuo je korporacije na agresivne marketinške metode čiji je cilj povećati prodaju, manipulirati znanstvenim raspravama i spriječiti regulaciju ultraprerađenih proizvoda, pokazala su istraživanja. U seriji koju čine tri znanstvena rada ukazuje se na to da milijuni ljudi u svijetu danas sve češće konzumiraju proizvode poput gotovih jela, žitarica, proteinskih prutića, gaziranih napitaka i brze hrane.
U prvome od triju znanstvenih radova istraživači su proučili rezultate 104-ju ranije provedenih studija, koji su pokazali da je prehrana bogata ultraprerađevinama povezana s većim rizikom od razvoja niza bolesti, među kojima su pretilost, dijabetes, srčane bolesti i preuranjena smrt. Drugi je znanstveni rad ukazao na to da u svijetu raste konzumacija ultraprerađene hrane te da ona čini više od polovine svih kalorija koje ljudi jedu i piju u Sjedinjenim Državama, Australiji i Velikoj Britaniji.
U trećem su znanstvenom radu prstom uprli u nekoliko velikih korporacija koje su uspjele globalno izmijeniti način prehrane u posljednjih nekoliko desetljeća zahvaljujući agresivnom marketingu usmjerenom na prodaju proizvoda napravljenih od jeftinih sastojaka uz pomoć industrijskih metoda.
Osam proizvođača ultraprerađenih proizvoda, a to su Nestle, PepsiCo, Unilever, Coca-Cola, Danone, Fomento Economico Mexicano, Mondelez i Kraft Heinz, u 2021. godini držalo je 42 posto imovine sektora vrijednog 1,5 bilijuna dolara, stoji u znanstvenom radu.
Autori su pozvali nacije da na etikete pakiranja stave upozorenja o sastavu, da ograniče marketing, posebno kada je riječ o proizvodima za djecu, da uvedu poreze na određene ultraprerađevine te da novčana sredstva iskoriste tako da svježu hranu učine pristupačnijom kućanstvima s niskim prihodima.
Postoje li zdravi ultraprerađeni proizvodi?
Istraživači kažu da su uvijek dobrodošle “valjane znanstvene kritike” takozvanog Nova klasifikacijskog sustava koji je razvio brazilski epidemiolog Carlos Monteiro, glavni autor prve studije.
Nova sustav, koji hranu dijeli u četiri kategorije – od najmanje do najviše prerađene, pod lupom je jer nije uzeo u obzir hranjive tvari za koje se otprije zna da su nezdrave, poput masti, soli i šećera. To znači da se hrana koja se tradicionalno smatra zdravom – poput lažnih mesnih proizvoda, mlijeka na biljnoj bazi i nekih vrsta kruha i konzerviranog povrća – može smatrati ultra-prerađenom.
Znanstvenici ukazuju na važnu ulogu koju imaju masti, soli i šećer te pozivaju na dodatna istraživanja kako bi se izolirao učinak ultraprocesuiranja u hrani poput aromatiziranih i običnih jogurta.
Gotovo sva postojeća istraživanja ultraprerađene hrane koje je tim stručnjaka proučio bila su opservacijska, što znači da ne mogu izravno utvrditi uzrok i posljedicu. Nejasan ostaje i precizan mehanizam koji uzrokuje da UPF proizvodi uzrokuju tako širok raspon zdravstvenih problema.
Istraživači su iznijeli brojne teorije, među kojima je i ona da ultraprocesuirani proizvodi sadrže veću gustoću kalorija (količina kalorija u određenoj težini ili volumenu hrane) u odnosu na svježe namirnice, što potiče prejedanje jer se kombiniraju elementi poput masti i šećera, koji se mogu brže konzumirati jer su mekši. Oni potencijalno sadrže i štetne aditive. UPF proizvodi su industrijski proizvedeni, često uz umjetne arome, emulgatore i boje te uključuju gazirana pića, nezdrave grickalice i vrlo su kalorični, ali siromašni hranjivim sastojcima.
‘Krajnji je trenutak da se počne djelovati’
Chris van Tulleken, koautor drugoga znanstvenog rada i autor bestselera “Ultra-Processed People”, optužuje znanstvenike koji kritiziraju istraživanja ultraprerađene hrane da su nerijetko povezani s ljudima iz prehrambene industrije.
Glavni autor drugoga znanstvenog rada, Phillip Baker sa Sveučilišta u Sydneyju, optužio je industriju ultraprocesuiranih proizvoda da “napadaju znanstvenike i saznanjja iz znanosti, nastojeći potaknuti znanstvene sumnje”.
Hilda Mulrooney, nutricionistica s londonskog Sveučilištu Kingston, koja nije sudjelovala u istraživanju, AFP-u je rekla da je tim iznio uvjerljive slučajeve i podupire njihov rad.
“Jasno je da su autori ovih radova skloni Novoj metodi otkad su je stvorili”, smatra ona te dodaje kako su potrebna dodatna istraživanja da bi se utvrdili točni mehanizmi kojima bi ultraprocesuirana hrana mogla prouzročiti štetu. No “s obzirom na nesrazmjerne rizike od razvoja kroničnih bolesti kada su posrijedi najugroženije skupine, na troškove koje pojedinci izdvajaju za loše proizvode, s obzirom na zdravstvene sustave i financijska sredstva koja treba izdvojiti, mislim da je krajnje vrijeme da se započne s djelovanjem” u pogledu ultraprocesuiranih proizvoda, rekla je Mulroooney.
