Svi znamo barem jednu osobu koja opsesivno provjerava pedometar kako bi utvrdila koliko joj još koraka nedostaje do mitske granice od 10.000. Možda ste upravo vi ta osoba.
Deset tisuća koraka zvuči kao velik izazov. Za prosječnog čovjeka to znači između 80 i 150 minuta hodanja dnevno, što zahtijeva ozbiljan trud. No, je li taj broj zaista ključan za poboljšanje zdravlja?
Nova istraživanja ruše mit o 10.000 koraka
Prema nedavnoj meta-analizi koja je obuhvatila 17 studija s ukupno 227.000 sudionika, odgovor je negativan.
Međunarodni tim znanstvenika objavio je u Europskom časopisu za preventivnu kardiologiju da su zdravstvene koristi moguće s puno manjim brojem koraka.
Istraživanje pokazuje da je dovoljno napraviti 4000 koraka dnevno kako bi se smanjila opća smrtnost, dok je samo 2400 koraka dovoljno za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Naravno, što više koraka, to bolje.
Mišljenje stručnjaka
Dr. Christine Joisten, voditeljica Zavoda za tjelesnu aktivnost i promicanje zdravlja na Njemačkom sportskom sveučilištu, razjasnila je neka od najčešćih pitanja o hodanju i zdravlju.
Je li 10.000 koraka samo marketinški trik?
„Nije posve besmisleno jer su istraživanja pokazala da ciljanje na 10.000 koraka može smanjiti krvni tlak i indeks tjelesne mase (BMI)“, izjavila je Joisten.
Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) također preporučuje taj cilj za opće zdravlje. Ipak, zanimljivo je da taj broj potječe iz japanske marketinške kampanje za pedometar tijekom Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine. Japanski simbol za broj 10.000 sliči osobi koja hoda.
Zašto se treba kretati svaki dan?
„Tjelesna aktivnost, bilo na poslu, u slobodno vrijeme ili svakodnevnim obvezama, pomaže u prevenciji raznih bolesti“, objašnjava Joisten.
To uključuje kardiovaskularne bolesti, visok krvni tlak, pretilost, dijabetes, ali i neurodegenerativne poremećaje poput Alzheimerove bolesti. Također, tjelesna aktivnost smanjuje rizik od ortopedskih, reumatskih i psiholoških bolesti.
„Osobama s kroničnim bolestima vježba značajno poboljšava kvalitetu života“, dodaje Joisten.
Pomažu li aplikacije i uređaji za praćenje aktivnosti?
„Vjerujem da pomažu jer korisnicima daju uvid u napredak i motiviraju ih“, tvrdi Joisten. Ipak, upozorava kako neki ljudi mogu osjetiti frustraciju ako ne dosegnu zadane ciljeve.
Čak i mali pomaci su važni.
„Povećanje broja koraka za samo 500 do 1000 dnevno ili pet do deset minuta dodatnog hodanja lako je ostvarivo“, zaključuje Joisten.
Fizička aktivnost
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje odraslima od 18 do 64 godine 150 do 300 minuta umjerene aktivnosti tjedno ili 75 do 150 minuta intenzivne aktivnosti. Također, preporučuju se vježbe za jačanje mišića najmanje dva puta tjedno.
Starijima od 65 godina savjetuju se dodatne vježbe ravnoteže i koordinacije kako bi smanjili rizik od padova.
Odlazak na posao biciklom popravlja mentalno zdravlje
Sportašice i majčinstvo: Izazovi roditeljstva i sportskog terena
Istraživanja pokazala: Med za grlo učinkovitiji od antibiotika
