S prethodnih devet paketa, ukupna vrijednost vladinih intervencija usmjerenih zaštiti građana i gospodarstva od rasta cijena od 2020. godine doseže devet milijardi eura.

Premijer Plenković podsjetio je da je uzrok desetoga paketa vrlo ozbiljna situacija na Bliskom istoku, odnosno sukob SAD-a i Izraela s Iranom, zbog čega je, primjerice, cijena barela nafte brent  sa 71 dolara prije tri tjedna skočila na 114 dolara.

To je agresivan i silovit rast cijene nafte, a vlada u takvim okolnostima želi očuvati sigurnost opskrbe i priuštivost cijena, zadržati radna mjesta, gospodarsku aktivnost i što više ublažiti pritisak na rast cijena i to ne samo energenata, rekao je Plenković.

Deregulirane cijene samo na crpkama izvan autocesta

Stoga Vlada nastavlja s regulacijom cijena goriva te je odlučila smanjiti trošarine i dio premije distributera goriva. 

Tako će od sutra pa u iduća dva tjedna eurodizel sa sadašnjih 1,55 eura poskupjeti na 1,73 eura, a bez vladinih mjera cijena bi bila 1,86 eura.

Eurosuper će od sutra stajati najviše 1,62 eura (sada 1,50), a bez vladinih mjera bio bi 1,71 euro.

Što se tiče plavog dizela, osim ulaska u premije vlada nije imala na raspolaganju drugih mehanizama, pa će njemu cijena porasti s 0,89 na 1,19 eura, a Plenković kaže da bi bez mjera vlade bio 1,23 eura. No, vlada je za poljoprivrednike namijenila 20 milijuna eura, a za ribare osam milijuna eura dodatne pomoći.

Plin u spremnicima sa 1,70 ide na 1,99 eura za kilogram (bez vladinih mjera 2,07 eura), a plin u bocama s 2,40 poskupljuje na 2,57 eura (bez vladinim mjera 2,77 eura).

Ustvrdivši kako vlada ne može potpuno zaustaviti cijene jer tada distributeri ne bi mogli opskrbiti tržište pa bi na crpke u Hrvatskoj kako i do sada dolazili ljudi iz susjednih zemalja, Plenković je rekao da će regulirane cijene biti samo na crpkama izvan autocesta, a na autocestama tržišne.

Cijene struje i plina bez promjene do 30. rujna

Kada je riječ o cijenama električne energije i plina, Plenković je rekao da je izlazak iz subvencija planiran za 1. travnja, ali je vlada odlučila nastaviti subvencije još šest mjeseci, do 30. rujna i to i za građane i poduzetnike.

Tako će poduzeća koja u pola godine potroše do 250.000 kilovatsati električne energije i imati pravo na povoljniju cijenu struje, a neće se mijenjati ni cijena plina.

Nastavljaju se i mjere za ugrožene kupce energenata, za što je predviđeno 55 milijuna eura i to kroz vaučer od 70 eura mjesečno po kućanstvu za troškove električne, plinske ili toplinske energije. Riječ je o više od 125.000 osoba sa statusom ugroženog kupce energenata, rekao je Plenković.

To znači da mjeru mogu koristiti korisnici zajamčene minimalne naknade, korisnici inkluzivnog dodatka prve, druge ili treće razine potpore kojima nije osigurana usluga smješta ili organizirano stanovanje, korisnici nacionalne naknade za starije osobe te korisnici novčane naknade za nezaposlene branitelje i civilne stradalnike Domovinskog rata. Financijska vrijednost te mjere je 53 milijuna eura. 

Vlada je pripremila i mjere za potporu održivosti domaćega javnog prijevoza u iznosu od osam milijuna eura. To je mjera potpore javnom prijevozu putnika od 0,16 eura po litri dizela. Cilj je očuvati dostupnost javnog prijevoza i spriječiti rast cijene karata, a očekivani učinak za prijevoznike je niži trošak goriva i lakše pokrivanje eventualnih gubitaka zbog rasta cijene goriva.

Paket za poljoprivrednike i ribare od 28 milijuna eura sadrži potporu od sto eura po hektaru za troškove sjetve i sadnje ratarskih kultura, voća i povrća od 100 eura po hektaru za prvih deset i 50 eura po hektaru za  drugih deset hektara, s isplatom u prvoj polovici godine, za što je izdvojeno 20 milijuna eura.

Za ribarstvo i akvakulturu potpore koje bi im trebale olakšati poskupljenje plavog dizela vrijedne su ukupno osam milijuna eura.

Za poduzetnike koji su uzeli kredite kod Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i HBOR-a, među kojima su poljoprivrednici i ribari te distributeri goriva, pripremljen je šestomjesečni moratorij na otplatu.

Nastavljaju se i potpore studentima, s nepromijenjenom cijenom prehrane u domovima od 0,86 eura za obrok.

Unutar desetoga vladinog paketa su i natječaji usmjereni na obnovljive izvore energije u kućanstvima. Korisnici će biti fizičke osobe i kućanstva, a visina potpore je 50 posto investicije ili do 70 posto investicije za kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva. Riječ je primjerice o sufinanciranju dizalica topline, fotonaponskih elektrana, baterija i sl.

Vlada kroz najnoviji paket mjera potiče i izgradnju geotermalnih sustava i priključenje na postojeće toplinske mreže

Premijer Plenković naglasio je da se uz danas predstavljene mjere nastavlja ograničenje cijene za sto proizvoda u trgovinama.

Najavio je da će vlada pratiti situaciju i prema potrebi reagirati, kako bi zajamčila manji cjenovni šok na građane i gospodarstvo.

Nove cijene goriva: dizel skuplji za sedam centi, benzin za četiri

Vlada ukida regulaciju cijena goriva: Moguće nove intervencije ako cijene porastu

Nove cijene goriva: Benzin skuplji za tri centa, dizel za jedan

The post Ovo su nove cijene goriva s vladinim ograničenjem first appeared on Dijalog.hr.

Ponovna regulacija cijena uvodi se nakon što su cijene nafte znatno porasle zbog napada SAD-a i Izraela na Iran.

Prema novim, reguliranim cijenama, benzin eurosuper od sutra pa u idućih 14 dana koštat će 1,50 eura po litri. To je četiri centa više nego sada. Bez vladinih mjera koštao bi 1,55 eura, rekao je premijer Andrej Plenković.

Eurodizel poskupljuje za sedam centi, na 1,55 eura po litri, a bez vladinih mjera koštao bi 1,72 eura. Sadašnja cijena je 1,48 eura za litru.

Plavi dizel za poljoprivrednike i ribare koštat će 89 centi, što je devet centi više nego sada, a cijena nije regulirana koštao bi 1,06 eura.

Nova cijena plina za boce od sutra je 2,40 eura za kilogram što je dva centa više nego sada te 20 centi više od cijene kakva bi bila bez vladinih mjera.

Najviša maloprodajna cijena plina za spremnike bit će 1,70 za kilogram što je tri centa više nego sada i 20 centi više nego bez regulacije, rekao je Plenković.

Za benzine s više oktana te sva premium goriva cijene se i dalje mogu formirati slobodno.

U Uredbi o visini trošarine na energente i električnu energiju, mijenja se visina trošarine za dizelsko gorivo, na 386,13 eura za tisuću litara. Vlada tako snižava visinu trošarine za najprodavaniji energent dizelsko gorivo, za razdoblje od 10. ožujka do 23. ožujka 2026., i to za 20 eura na tisuću litara dizelskog goriva odnosno 0,02 eura po litri dizelskog goriva.

Uredba je na snazi od 10. ožujka do 23. ožujka te se za vrijeme njezinog važenja očekuje smanjenje  prihoda državnog proračuna od trošarine na energente u iznosu od 1.95 milijuna eura.

Vlada je cijene goriva već regulirala i to tijekom tri godine – do prošlogodišnjeg srpnja, kako bi ublažila cjenovni pritisak na građane i gospodarstvo izazvan rastom cijena zbog rata u Ukrajini.

Plenković: sigurnost opskrbe i priuštivije cijene

Premijer Andrej Plenković istaknuo je dva cilja u pogledu energije, a to su sigurnost opskrbe energentima i priuštivije cijene za građane i za gospodarstvo.​​​​​​​

Cijene nafte skočile su u ponedjeljak rano ujutro više od 25 posto, na najviše razine od srpnja 2022., jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, što je izazvalo smanjenje proizvodnje na tom području.

Na američkom je tržištu cijena barela nafte oko 3,30 sati iznosila 116,15 dolara, oko 28 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je, pak, 25,5 posto, na 116,35 dolara.

Tako je nastavljen snažan rast cijena ‘crnog zlata’ nakon što je prošloga tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, što je bio njezin najveći tjedni skok od 1983. godine.

Na londonskom je tržištu, pak, prošloga tjedna cijena barela porasla oko 28 posto, najviše od 2020. godine.

Snažan skok cijena nafte uslijedio je nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prije tjedan dana, što je dovelo do eskalacije krize na Bliskom istoku. Zbog toga se nafta ne može izvoziti kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače svakoga dana prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.

Benzin od sutra skuplji za četiri, a dizel za jedan cent

Nove cijene goriva: Cijena benzina ostala ista, dizel poskupio jedan cent

Szijjártó: Odnosi Hrvatske i Mađarske najslabiji su u energetici

The post Nove cijene goriva: dizel skuplji za sedam centi, benzin za četiri first appeared on Dijalog.hr.

Kako izvještava Lifesitenews, eutanazije za novorođenčad nije nova ideja u Kanadi. Godine 2022. član Quebec College of Physiciansa, Louis Roy, rekao je na posebnom zajedničkom odboru za medicinsku pomoć pri umiranju da bi postupak mogao biti dopušten za „bebe od rođenja do jedne godine starosti” koje imaju teške deformacije ili invaliditete. U to je vrijeme čak i tadašnja liberalna ministrica za osobe s invaliditetom, Carla Qualtrough, izjavila da „ne postoji svijet u kojem bih to prihvatila”.

Prošle godine LifeSiteNews je izvijestio da je Health Canada financirao sveučilišni istraživački projekt o „stavovima mladih” o eutanaziji, koji je uključivao kratku raspravu o tome bi li djeca s teškim autizmom ikada mogla ispunjavati uvjete za smrt putem eutanazije.

Potpomognuto samoubojstvo legalizirala je liberalna vlada bivšeg premijera Justina Trudeaua 2016. godine, a prema važećem zakonu, potpomognuto samoubojstvo zabranjeno je za maloljetnike i osobe s mentalnim bolestima. Međutim, aktivisti su zagovarali proširenja, s različitim stupnjevima uspjeha.

Godine 2021. Trudeauova vlada proširila je eutanaziju s isključivo „terminalno bolesnih” pacijenata na kronično bolesne, nakon donošenja zakona C-7. Od tada vlada nastoji uključiti i osobe koje pate isključivo od mentalnih bolesti.

U veljači 2024., nakon protivljenja pro-life skupina, medicinskih i mentalnozdravstvenih organizacija te većine kanadskih provincija, savezna je vlada odgodila proširenje na mentalne bolesti do 2027. godine.

Proširenje eutanazije na osobe s mentalnim bolestima predviđeno je da stupi na snagu 2027. kao posljedica donošenja zakona C-7.

Zastupnik Garnett Genuis predstavio je zakon C-260, pod nazivom „Zakon o izmjeni Kaznenog zakona (medicinska pomoć pri umiranju – zaštita od prisile)”, koji bi, ako bude usvojen, zabranio bilo kojoj osobi u vladi ili na položaju autoriteta da nekome predlaže razmatranje eutanazije ako ta osoba to nije zatražila.

Kako prenosi LifeSiteNews, kanadski katolički biskupi izjavili su da „podržavaju” konzervativni prijedlog zakona pred parlamentom kojim bi se zabranilo proširenje državno financirane eutanazije na osobe s mentalnim bolestima.

Zakon C-218, odnosno „Zakon o izmjeni Kaznenog zakona (medicinska pomoć pri umiranju [tj. eutanazija])”, predstavila je zastupnica konzervativne stranke Tamara Jansen, a prvo je čitanje prošao 20. lipnja 2025.

Janse je rekla kako dopuštanje „medicinske pomoći pri umiranju” osobama s mentalnim bolestima „nije zdravstvena skrb, to nije suosjećanje, to je napuštanje”.

Eutanazija je šesti najčešći uzrok smrti u Kanadi, ali nije bila navedena među deset vodećih uzroka smrti prema podacima Statistics Canada za razdoblje od 2019. do 2022. godine.

Eutanazija: Institucionalizacija (samo)ubojstva: odgovor Žarku Puhovskom

Slovenija izabrala Život: Na referendumu pao zakon o eutanaziji, Hrvati molili i postili na ovu nakanu

Kako je katolička Austrija legalizirala potpomognuto samoubojstvo

The post Kanada uvodi eutanaziju novorođenčadi iz ‘siromašnih obitelji’ first appeared on Dijalog.hr.

Duge četiri godine europski vlastodršci učinili su išta-ništa na pojačavanju obrambenih mogućnosti Europe. Tek ih je prijetnja predsjednika Donalda Trumpa da će povući američke vojnike i time praktički rasformirati NATO, potakla da se pokrenu. Vrlo sporo i vrlo malo. Uglavnom retorički – trebali li, morali bi, (možda) hoćemo.

Jedinu do sada konkretnu mjeru – povećanje izdvajanja na 3,5 % BDP-a za obranu do 2035.godine, velika većina europskih članica NATO-a za sada ignorira. S jedne strane kao ima se vremena. S druge velika većina europskih vlastodržaca nada se da će 2029. godine u Ovalni ured Bijele ponovno ući demokrat. Pa će se sve samo od sebe vratiti „u normalu”. Opasna je to kockanje našom budućnošću, nalik ruskom ruletu u kojem je u bubnju ne jedan nego pet metaka. Jer ako na predsjedničkim izborima pobijedi sadašnji potpredsjednik JD Vance velika većina europskih članica NATO-a naći će se u jako teškoj poziciji. Ma zapravo naći se sve članice. S tom razlikom da će one koje su krenule jačati obrambene kapacitete taj trenutak dočekati s manje stresa.

Ni sadašnjoj hrvatskoj vladajućoj koaliciji ne žuri se značajno povećati izdvajanja za oružane snage. Proračunska izdvajanja za MORH za 2026. godinu veća su mizernih 281 milijun eura u odnosu na 2025. godinu. Naravno, pod uvjetom da na kraju godine ne bude rebalans te se, kao i svake godine, ne uzme MORH-u da bi se pokrpale rupe u zdravstvenom i mirovinskom sustavu.

Oba ta sustava trebala bi biti samodostatni kroz izdvajanja iz osobnih dohodaka, ali naravno nisu. Prošle godine država je na krpanje mirovinskog sustava potrošila 10,2 milijarde eura. Ove godine će zasigurno koju milijardu više. Tome treba pridodati i podmirivanje duga zdravstvenih ustanova i bolnica prema veledrogerijama koji je na kraju prošle godine bio tek mrvicu manji od milijardu eura. Kada vam mirovinski i zdravstveni sustav posisa više od 12 milijarde eura naravno da ne preostane novca za puno topa, pa i za obranu.

Iako planova ne nedostaje. Najavljene su kupnje dvije višenamjenske korvete ukupne cijene oko 1,5 milijardi eura. Potpisano je pismo namjere za modernizaciju polovnih Rafala koje će koštati otprilike isto toliko. Već to zajedno dođe do oko tri milijarde. Doduše, projekcije proračuna za 2027. i 2028. godinu pokazuju povećanje izdvajanja za MORH – 2.129.021.818 eura za 2027. i 2.263.752.159 za 2028. godinu. Međutim, teško da će to biti dostatno kako bi se ostvarilo planirano povećanje rasta za obranu na 2,5 % BDP-a. Osim ako nam se zbog nekog razloga rast BDP-a drastično uspori.

U svakom slučaju Hrvatska se lijepo uklopila u europski trend trebamo, moramo, hoćemo. Europski vlastodršci i nadalje odgađaju teške odluke u korist povećanja izdvajanja za obranu jer kome uzeti. Europske ekonomije stagniraju, naročito one najjače. Njemačka ekonomija je imala dva uzastopna pada – 0,3 % u 2023. i 0,2 % u 2024. godini. Za 2025. godinu najavljuje se rast od 0,2 %, prije svega potaknut državnom potrošnjom. Unatoč tome, industrija i dalje stagnira pod pritiskom strukturnih problema. Zbog toga ne čudi da se i za 2026. godini predviđa skroman, ako ikakav rast.

Istovremeno Bundeskanzler Joachim-Friedrich Martin Josef Merz ne prestaje zazivati stvaranje najmoćnije europske vojske. Neće to biti lak zadatak. Tri desetljeća, od ujedinjenja Njemačke i raspada SSSR-a, Bundeswehr je bio podfinanciran debelo ispod 2 %. Od 2014. do 2018. godine izdvajalo se samo 1,1 % BDP-a. Nije ni čudo da se Bundeswehr doslovno raspadao jer Angela Merkel i njeno velika crno-crvena koalicija nisu vidjeli smisla ulagati u oružane snage. Tek je odlazak „vječne” Merkel i još više ruska agresija na Ukrajinu, natjerala Nijemce da povećaju izdvajanja za vojsku. Koja su u 2025. godini dosegla 2,4 % BDP-a. Uz najavu daljnjeg rasta. Međutim, s obzirom na to da gospodarstvo stagnira pitanje je na čiji će račun ići taj rast? Bundeskanzler Merz baš nije odveć pričljiv u vezi toga.

Europski vlastodršci propustili su u protekle četiri godine značajno povećati izdvajanja za obranu isključivo radi kratkoročne popularnosti i ispunjavanja populističkih obećanja. Ukrajinci su, boreći se za vlastiti opstanak, kupili vrijeme Europljanima koje je uzalud potrošeno. Da je Europa zadnje četiri godine krenula odlučno jačati obrambene sposobnosti, prijetnje iz Washingtona u vezi opstanka NATO-a bile bi znatno manje dramatične.

Međutim, europski vlastodršci još uvijek nisu spremni priznati pravu težinu situacije. Niti pokrenuti otvoren dijalog s javnošću. Nisu bili spremni ni ukrajinski vlastodršci dok ih ruski tenkovi na prilasku Kijevu nisu natjerali. Međutim, tad je bilo prekasno. Ukrajinsko gospodarstvo se praktički raspalo te Ukrajina preživljava isključivo na stotinama milijardi strane pomoći.

Svašta smo se naslušali na nedavno održanoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Tako je već spomenuti Bundeskanzler Merz u uvodnom govoru objavio kako se svjetski poredak raspao. Kao ni njemu ni Macronu ni Starmeru, a ni ostaloj velikoj većini europskih vlastodržaca, nije jasno zašto se Sjedinjene Države povlače iz NATO-a. U očaj ih tjera nesigurnost mogu li još uvijek računati na članak 5. Sjevernoatlantski ugovor koji je donedavno osiguravao kolektivnu obranu svim članicama NATO saveza. Pritom prešućuju činjenicu da su te iste članice NATO-a uglavnom zanemarivale Članak 3. koji je vrlo kratak – Kako bi učinkovitije realizirale ciljeve ovog Ugovora, potpisnice će zasebno ili zajedno, stalnom međusobnom pomoći i samopomoći održavati i razvijati svoje individualne i zajedničke sposobnosti da se odupru oružanom napadu. S tri desetljeća izdvajanja iz BDP-a debelo ispod 2 % Njemačka zasigurno nije ispunjavala obveze iz Članka 3.

Britanski premijer Keir Starmer pozivao je na brže jačanje „tvrde moći” i spremnosti za borbu te je najavio slanje nosača zrakoplova HMS Prince of Wales, s pripadajućom udarnom skupinom, u sjeverni Atlantik. Pritom nije rekao što će im točno biti zadaća. Možda obrana Grenlanda?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglašava kako Europa mora ponovo naučiti biti geopolitička sila, kao što je bila prije manje od sto godina – dodali bismo. Europa, odnosno europske države poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke prije 2. Svjetskog rata figurirale su kao geopolitičke sile. Po okončanju rata Sjedinjene Američke Države iskoristile su njenu slabost i prekrojile svijet po svojim interesima.

Macron (za sada) nije najavio slanje nosača Charles de Gaulla u sjeverni Atlantik.

U međuvremenu Pentagon je nastavio rastavljati NATO. Trenutačno to se događa na razini zapovjedništva. U studenom prošle godine Bijela kuća i Pentagon objavili su da više ne žele američkog generala na poziciji Vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga NATO-a za Europu. Da stvar bude složenija Washington inzistira da na to mjesto dođe njemački general, iako bi bilo logičnije da zamjena za Amerikanca dođe iz Francuske ili Ujedinjenog Kraljevstva, jedine dvije europske države s nuklearnim oružjem. Tim prije jer su britanski generali do sada uvijek bili na poziciji zamjenika Vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga NATO-a za Europu.

I dok je mjesto Vrhovnog zapovjednika NATO-a za Europu još uvijek u američkim rukama, počela je preraspodjela nižih zapovjedništva. Velika Britanija preuzima zapovjedništvo u Norfolku (SAD), Italija dobiva zapovjedništvo u Napulju, Njemačka i Poljska dijelit će zapovjedništvo u Brunssumu prema rotacijskom modelu.

Istovremeno Pentagon je pod snažnim pritiskom predsjednika Trumpa da ubrza povlačenje američkih snaga iz Europe. U sklopu povlačenja američkih snaga našle bi se i snage trenutačno raspoređene na Kosovu unutar misije KFOR-a. Nije nikakva tajna da upravo to željno iščekuje srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Bez američkih snaga KFOR bi bio puno slabiji, što bi Vučića dovelo u napast da pokuša vojskom vratiti nadzor nad Kosovom. To je i objašnjenje na burne reakcije iz Beograda zbog vojnog saveza Hrvatske, Albanije i Kosova.

Kako propada Europa: bijela kuga

Kako propada Europa?

Sukob oko Grenlanda – kraj ili tek primirje?

The post Pentagon rastavlja NATO, Amerika pakira kofere iz Europe: ostajemo li sami pred Rusijom i Vučićem? first appeared on Dijalog.hr.

“Obavio sam razgovor s ministrom Piletićem koji je ponešto iscrpljen sa svim aktivnostima u njegovom resoru već neko vrijeme. Razgovarali smo nas dvojica o tome kroz protekle mjesece i u međuvremenu sam obavio i razgovore s profesorom Alenom Ružićem aktualnom ravnateljem KBC-a Rijeka, koji je bio prorektor riječkog Sveučilišta, kandidat HDZ-a za župana Primorsko-goranske županije i osvojio 47 posto glasova. Dogovorili smo da se gospodin Piletić nakon skoro četiri godine u vladi vrati u Sabor a da na njegovo mjesto dođe Alen Ružić sa jednom novom energijom i znanjem” , rekao je Plenković nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.

Piletić iz Vlade odlazi nakon što je Upravni sud u Zagrebu donio nepravomoćnu presudu po kojoj će nasljednici imati pravo na isplatu inkluzivnog dodatka preminule osobe, utvrdi li se u postupku da je osoba imala na to pravo.

Procjena je da je riječ o 15 tisuća osoba koje su predale zahtjev za inkluzivni dodatak, ali su preminule prije nego što je sustav socijalne skrbi donio rješenje. 

Presuda nalaže da sustav socijalne skrbi nastavi s postupkom, neovisno o smrti podnositelja zahtjeva. Ako se utvrdi da je osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, onda je država dužna nasljednicima isplatiti iznos od dana podnošenja zahtjeva do smrti podnositelja.

Plenković je, međutim, rekao kako ta presuda nije bila razlog, već je Piletićev odlazak zajednički dogovor njih dvojice.

Prije ove presude, u prosincu je Ustavni sud, na temelju postupka za ocjenu ustavnosti, ukinuo “diskriminatorne i restriktivne” odredbe Zakona o osobnoj asistenciji koje se tiču određenih ograničenja u korištenju prava na osobnog asistenata.

Piletić je na mjesto ministra potvrđen 29. travnja 2022. godine, a naslijedio je Josipa Aladrovića. Piletić je prethodno bio gradonačelnik Novske i saborski zastupnik. 

Alen Ružić je na dužnosti ravnatelja KBC-a Rijeka od 2020. godine.

Na prošlim lokalnim izborima bio je kandidat HDZ-a za župana Primorsko-goranske županije te je aktualni gradski vijećnik u Rijeci i član Skupštine Primorsko-goranske županije. Po struci je kardiolog, sveučilišni je nastavnik i znanstvenik, te redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. 

‘Ministre Piletiću, je li kanta za smeće bolja od Prozora života?’

Piletić: Automatizacijom do bržeg rješavanja mirovinskih zahtjeva

Ministar Piletić poslao inspekciju djelatnicama Centra koje su upozoravale da će se dogoditi tragedija

The post Plenković: ‘Piletić odlazi iz Vlade’ first appeared on Dijalog.hr.

Kako su u petak potvrdili iz sjedišta Ustavnog suda u Sarajevu tijekom dvodnevne sjednice donesen je pravorijek kojim je utvrđeno da je vlada RS koja je imenovana na Dodikov prijedlog neustavna.

Mandat za sastav te vlade Dodik je povjerio Savi Miniću potkraj kolovoza 2025. a ona je izabrana glasovima zastupnika vladajuće većine 2. rujna unatoč upozorenjima kako je takvo imenovanje sporno, upravo zbog Dodikova statusa.

Dodik je bez mandata predsjednika RS ostao silom izbornog zakona nakon što ga je Sud BiH pravomoćno osudio na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.

Kako je vladajuća većina ta upozorenja ignorirala, Ustavnom sudu BiH skupina bošnjačkih zastupnika u parlamentu BiH uputila je zahtjev za ocjenu ustavnosti. Taj se sud sada očitovao pravorijekom u kojemu je utvrdio da je vlada doista imenovana na neustavan način.

Istodobno je neustavnim proglasio sve odluke koje je ta vlada donijela od razdoblja imenovanja pa se sada otvara pitanje njihove revizije.

Vlast u RS-u koju i dalje kontrolira Dodik očekivala je takvu odluku pa je prošlog tjedna izvela manevar kojim je pokušala izbjeći pravne posljedice ovakve presude.

Minić je podnio ostavku a privremena predsjednica RS Ana Trišić Babić odmah mu je povjerila novi mandat pa je entitetski parlament 18. siječnja izabrao novu vladu koju vodi stari premijer a on i njegovi ministri dužnosti su preuzeli upravo u petak. 

Minić je to pokušao predstaviti kao rekonstrukciju vlade jer je promijenio nekoliko ministara. 

No i zakonitost te vlade mogla bi biti dovedena u pitanje jer su oporbene stranke u RS poslale zahtjev entitetskom Ustavnom sudu da ocijeni je li imenovanje Trišić Babić ustavno s obzirom na to da ustav RS ne predviđa poziciju vršiteljice dužnosti predsjednika.

Ustav definira kako se u slučaju spriječenosti predsjednika da obnaša dužnost njegove ovlasti prenose na jednog od dva dopredsjednika što nakon Dodikove smjene nije bio slučaj.

Odluka Ustavnog suda RS o tom zahtjevu očekuje se do travnja.  

BiH: Izabrana nova vlada nakon rušenja u RS-u, ponovno na čelu Dodikov čovjek

Dodik ponovno pokrenuo pitanje odcjepljenja

Dodik: ‘Mislim da Srbi i Hrvati trebaju prestati sa svim međusobnim sporovima’

The post Ustavni sud BiH: Vlada koju je izabrao parlament na prijedlog Dodika je neustavna first appeared on Dijalog.hr.

Studentski centar u Zagrebu, najveći u Hrvatskoj s oko 42.000 registriranih studenata i 12.500 poslodavaca, pozdravio je odluku Vlade o povećanju neoporezivih godišnjih limita za studentski rad ističući da nova mjera prepoznaje realne potrebe studenata u razdoblju kontinuiranog rasta satnice i troškova života.

Minimalna studentska satnica u Hrvatskoj ove je godine 6,06 eura, a od početka 2026. porast će na 6,56 eura. Sukladno novoj odluci, neoporezivi limiti za studentski rad povećat će se na 4.800 eura za studente koji su na poreznoj olakšici roditelja i na 12.000 eura za one koji nisu.

NAjavljeno je i podizanje koeficijenta za izračun prvog poreznog limita s 6 na 8, što znači da roditelji studenata mogu zadržati poreznu olakšicu i ako student zaradi više.

Novi limiti rasterećuju studente

Iz SC-a Zagreb ističu kako su upravo dugogodišnji nerazmjeri između rasta satnice i statičnih poreznih pragova stvarali najveće poteškoće studentima.

“Odluka je pravovremena i utemeljena u stvarnosti tržišta. Samo prošle godine više od 13.800 studenata prešlo je dosadašnji limit od 3360 eura, a preko 1500 ih je premašilo gornji prag od 10.080 eura. Zbog straha od prekoračenja mnogi su prekidali rad usred godine, iako je potražnja poslodavaca rasla, a troškovi stanovanja i prehrane stalno rastu”, poručuju iz Ureda ravnatelja.

Novi limiti, procjenjuju u SC-u Zagreb, omogućit će studentima da rade tijekom cijele godine uz prosječnu mogućnost zarade oko 1000 eura mjesečno, što predstavlja, kažu, realni doprinos studentskom standardu i financijskoj stabilnosti.

Administrativno, sustav već sada funkcionira gotovo u potpunosti digitalno – 90 posto ugovora izdaje se online, a samo u prvih deset mjeseci 2025. izdano je 310.000 ugovora, što, ističu, potvrđuje učinkovitost i pripremljenost za povećani obujam posla.

SC Split: Potražnja najveća u turizmu i trgovini

Pozitivne trendove potvrđuje i Studentski centar Split, koji je u 2024. evidentirao 75.941 posredovanje u studentskim poslovima.

Najviše studenata radilo je u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini, gdje tradicionalno postoji najveća potražnja. Među najčešćim poslovima ističu se skiperi, turistički vodiči, sobari i sobarice, konobari, kuhari, prodavači te logističko osoblje.

Prosječna godišnja zarada po studentu u Splitu iznosila je 3715 eura, dok je 234 studenata ostvarilo više od 10.800 eura prihoda isključivo putem Studentskog servisa.

Sa SC-om Split surađivalo je 4150 poslodavaca, što, prema njihovoj ocjeni, potvrđuje stabilnost i širinu studentskog tržišta rada.

Iz splitskog SC-a poručuju da će nova mjera “značajno smanjiti administrativne rizike i poslodavcima i studentima”, posebno tijekom ljetnih sezona kada potražnja za radnom snagom naglo raste.

“U praksi smo godinama imali situacije da student prestane raditi u trenutku kada mu je najviše potrebno, samo kako ne bi premašio limit”, navode.

Važan dio nove mjere odnosi se i na promjene u strukturi poslova. Najveća potražnja u zemlji i dalje je u ugostiteljstvu, trgovini, call centrima, administraciji, IT sektoru, programiranju, logistici, fizičkim poslovima i promociji.

Istodobno, stručni i IT poslovi bilježe primjetan rast, što potvrđuje trend da studenti sve više traže angažmane povezane sa svojim studijem.

Iz SC-a Zagreb napominju da se to posebno vidi kod studenata tehničkih i informatičkih područja, koji sve češće rade na projektima, programiranju, analitici i drugim specijaliziranim poslovima.

Studentski zbor: Dugoročno uskladiti porezne pragove

Na odluku Vlade pozitivno su reagirali i u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu, koji podržava povećanje, ali ističe da je nužno i dugoročno rješenje.

“Ovo povećanje je važno i hitno, ali moramo izbjeći ponavljanje istih problema za dvije ili tri godine. Minimalna satnica rasla je iz godine u godinu, a limiti nisu pratili taj rast. Zalažemo se da se ti pragovi u budućnosti automatski usklađuju s rastom satnice”, poručuju iz Zbora.

Upozoravaju i na problem studenata čije su struke zakonski regulirane, poput zdravstvenih, pravnih i nekih tehničkih područja, zbog čega tijekom studija ne mogu raditi u struci.

“Ti studenti izlaze na tržište rada bez praktičnog iskustva, što ih stavlja u nepovoljan položaj. Povećanje limita im pomaže financijski, ali ne rješava strukturnu prepreku,” dodaju.

Studenti čine važan dio hrvatske radne snage, a njihovi prihodi predstavljaju ključan oslonac tijekom studija, potvrđuju podaci iz SC-a Zagreb i SC-a Split. 

Povećanje neoporezivih pragova dolazi u pravom trenutku te, prema ocjeni studenata i centara, dodatno će stabilizirati sustav, olakšati zapošljavanje i unaprijediti studentski standard.

The post Vlada povećava neoporezive limite za studentski rad: veći pragovi od 2026. godine first appeared on Dijalog.hr.

Mjerom koju su u parlamentu predstavili zastupnici stranke premijerke Giorgije Meloni zabranilo bi se nošenje odjeće koja prekriva lice na svim javnim mjestima, u školama, na sveučilištima, u trgovinama i uredima diljem zemlje. 

Burka prekriva cijelu ženu, od glave do stopala, uključujući veo preko lica. Nikab je veo za lice koji ima otvor za oči. Kršiteljima predložene mjere prijeti kazna od 300 do 3000 eura, prenosi Reuters. 

U uvodnom tekstu zakona stoji kako je cilj borba protiv „vjerske radikalizacije i mržnje motivirane religijom”. 

Prva zemlja koja je uvela takvu zabranu bila je Francuska 2011. godine. Od tada se popis značajno proširio, na više od 20 država diljem svijeta, uključujući Austriju, Tunis, Tursku, Šri Lanku i Švicarsku. 

Europski sud za ljudska prava više je puta podržao takve zabrane, uključujući 2017. kad je na slučaju Belgije zaključio da države imaju pravo donositi ih kako bi zaštitili „suživot” društva. 

Dio talijanskih regija već ima takve zabrane, poput sjeverne Lombardije koja je 2015. zabranila ulazak s burkom ili nikabom u javne ustanove i bolnice. 

Novim zakonom uveo bi se i stroži financijski nadzor vjerskih organizacija koje nemaju formalne ugovore s talijanskom državom, što u ovom trenutku nema nijedna muslimanska organizacija. 

Mjera predviđa i nove kazne, poput one za ispitivanje djevičanstva, te postrožuje kazne za prisilne brakove.

Braća Italije i koalicijski partneri imaju snažnu većinu u parlamentu, što znači da će mjera lako proći, no zasad nije određeno kad će se raspravljati o njoj.

Italija pooštrila zakon: Gay parovi više nemaju pravo na međunarodno surogat-majčinstvo

Italija uvodi zabranu korištenja mobitela tijekom nastave i za srednjoškolce

Italija: Na pogansko-kršćanskoj manifestaciji mjesni ordinarij blagoslovio gay par

The post Vladajuća talijanska stranka želi zabraniti burku i nikab na javnim mjestima first appeared on Dijalog.hr.

Premijer Francois Bayrou (74) preuzeo je dužnost prije samo devet mjeseci. On će predati ostavku u utorak, rekao je njegov ured, ostavljajući Macronu da se suoči sa suženim opcijama, dok financijska tržišta signaliziraju zabrinutost zbog političke i fiskalne krize u Francuskoj.

Bayrou je iznenada sazvao glasanje o povjerenju vladi u pokušaju da dobije podršku parlamenta za svoju strategiju smanjivanja deficita koji je gotovo dvostruko viši od europskog limita od 3 posto i za strategiju rješavanja duga ekvivalentnog gotovo 114 posto BDP-a.

No oporbene stranke nisu bile raspoložene podržati njegove planirane uštede od 44 milijarde eura u proračunu za sljedeću godinu.

Bayrouu je izglasano nepovjerenje s 364 glasa protiv i 194 za.

“Ovaj trenutak označava kraj agonije fantomske vlade”, rekla je čelnica krajnje desnice Marine Le Pen, zalažući se za prijevremene parlamentarne izbore, što je Macron do sada isključio.

“Danas je dan olakšanja za milijune Francuza, dan olakšanja zbog vašeg odlaska”, rekla je Mathilde Panot iz krajnje lijeve Nepokorene Francuske u raspravi prije glasanja.

Macron bi sada mogao nominirati političara iz vlastite centrističke skupine ili iz redova konzervativaca za sljedećeg premijera, ali to bi značilo ponoviti strategiju koja nije uspjela donijeti stabilan savez.

Mogao bi se okrenuti i ljevici i nominirati umjerenog socijalista ili tehnokrata.

Na kraju bi se  također mogao odlučiti da je jedini put iz krize raspisivanje prijevremenih izbora, ali do sada se odupirao pozivima Nacionalnog okupljanja Le Pen i Nepokorene Francuske da po drugi put raspusti parlament.

Ništa od FCAS-a: Macron i Merz u Toulonu bez jasnog plana za budućnost europske obrane

Macron: ‘Rusija je čudovište pred europskim vratima’

Macron najavio priznanje Palestine kao države u rujnu u New Yorku

The post Macron mora pronaći novog premijera, francuski parlament izglasao nepovjerenje vladi first appeared on Dijalog.hr.

Nova vlada imenovana je glasovima zastupnika iz stranaka koje su i do sada činile vladajuću većinu okupljenu oko Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a ministri su uglavnom isti kao i u ranijem sazivu s tim da su neki samo zamijenili resore.

Oporbeni su zastupnici su bojkotirali izlaganje mandatara Save Minića upozoravajući kako je njegovo imenovanje nezakonito jer ga je nije imenovala osoba koja za to jedina po ustavu ima ovlasti a to je predsjednik entiteta.

“Ova vlada i ova vlast krši Daytonski sporazum a time ugrožava RS”, kazao je predsjednik kluba zastupnika oporbene Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Bodiroga.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić pred zastupnicima je potvrdio kako je mandat za sastav vlade Miniću dao Dodik 23. kolovoza iako na to nije imao zakonsko pravo jer mu je od 18. kolovoza i službeno prestao mandat predsjednika RS.

Minić se sa skupštinske govornice zahvaljivao Dodiku ponavljajući njegove teze kako je narušen Daytonski sporazum intervencijama međunarodne zajednice i presudama Ustavnog suda BiH pa je najavio kako će se RS od toga braniti “demokratskim i ustavnim sredstvima”.

“Ovo je planski osmišljen i godinama pripreman državni udar na RS”, kazao je Minić, koji je dijelom te navodne urote opisao i presudu izrečenu Dodiku zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika.

Za Minića je i odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) o oduzimanju mandata Dodika neustavna, a potvrdio je kako će njegova vlada organizirati referendum 25. listopada na kojemu bi se birači izjašnjavali o tome treba li provoditi sudske presude a neizravno je prijetio secesijom.

Pojasnio je kako će “pravo na samoopredjeljenje” biti odgovor RS “ako ostale strane ne budu poštovale ono što je potpisano u Daytonu” a najavio je i kako će raditi na provedbi odluka tzv. svesrpskog sabora iz 2024. godine koji je pozvao na jače povezivanje RS i Srbije.

Najavio je i kako će njegova vlada učiniti sve da bi Hrvatsku spriječila u izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori uz tvrdnju kako bi to bio “nuklearni objekt”.

Jedan od oporbenih čelnika, banjolučki gradonačelnik Draško Stanivuković, ocijenio je kako izbor nove vlade na ovakav način samo donosi novu neizvjesnost.

“Dolazimo do toga da ako je Dodik to predložio onda sva vlada nema smisla, mandatar nije mandatar i ministri nisu ministri. Ulazimo u još jednu pravnu neizvjesnost”, kazao je Stanivuković koji je i predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP).

Stanivuković je kazao i kako se ne kani kandidirati za predsjednika RS na prijevremenim izborima zakazanim za 23. studenog ali je potvrdio da će njegov PDP podržati jedinstvenog kandidata sadašnje oporbe ako se takav dogovor postigne.

Rastu tenzije u BiH: Dodik će zatražiti Putinovu potporu za odcjepljenje RS-a

Dodik nezakonito imenuje mandatara i prijeti blokadom europskog puta BiH

Dodik neće morati u zatvor, sud BiH mu omogućio zamjenu zatvorske kazne novčanom kaznom

The post BiH: Parlament usvojio novu vladu na Dodikovu sugestiju first appeared on Dijalog.hr.