La Candelora je talijanski naziv za kršćanski blagdan Svijećnicu koji se slavi 2. veljače, a obilježava prikazanje Gospodinovo u Hramu, 40 dana nakon Božića.
Katolici tradicionalno taj dan u crkve donose svijeće koje simboliziraju Krista, Svjetlost na prosvjetljenje naroda, kako ga je naznačio starac Šimun prilikom prikazanja.
La Candelora se na poseban način slavi u svetištu Montevergine, benediktinskoj opatiji, smještenoj na planini Partenio, udaljenoj 10 kilometara od Avellina i 50 kilometara od Napulja u talijanskoj regiji Kampanija.
Svetište je posvećeno Gospi od Montevergine, koja se štuje kao zaštitnica Kampanije.
Svake godine, na taj dan, tisuće homoseksualaca, transrodnih osoba i njihovih podržavatelja, predvođeni tradicionalnim “femminellima”, muškarcima odjevenim u žensku odjeću, sudjeluju u” juta dei femminelli”. Naziv je to za njihovo hodočašće u ovo katoličko svetište ispred kojeg, u znak “poštovanja” prema Gospi od Monteverginea, izvode ekstatično tradicionalno pjevanje i ples uz zvuke “tammora” (tradicionalnih bubnjeva) i kastanjeta.
Ovaj poganski ritual datira vjerojatno još iz pretkršćanskih vremena. Postoji vjerovanje da je na mjestu današnjeg svetišta nekada bio hram posvećen antičkoj božici plodnosti Kibeli. Na ritualima njoj u čast štovatelji su se prepuštali bučnoj glazbi i orgijama, a bila je slavljena početkom proljeća.
Legenda o “dirnutoj” Gospi
Odakle tolika privrženost “femminella” i ostalih LGBTIQ+ osoba ovom katoličkom svetištu?
Prema legendi, Gospa je 1256. godine zaštitila dva homoseksualna ljubavnika od progona, što je ovaj navodni događaj, a onda i cijelo svetište učinilo simbolom zagovaratelja istospolnih odnosa.
Navodno su dva mladića uhvaćena u nezgodnoj situaciji. To je bio skandal za cijelu lokalnu zajednicu tog vremena. Razjareni mještani skinuli su s mladića preostalu odjeću i odveli ih iz sela, a zatim ih vezali za drvo na planini Partenio kako bi umrli od gladi ili bili rastrgani od vukova.
Priča dalje ide da ih je Gospa, “dirnuta” njihovom “ljubavlju”, oslobodila lanaca i omogućila im da otvoreno žive svoju “ljubav” pred cijelom zajednicom. Zajednica, koja je svjedočila ovom “čudu”, nije mogla učiniti ništa drugo nego prihvatiti to što se dogodilo.
Od tada se Gospa od Montevergine slavi kao zaštitnica onih posljednjima, slabiih i marginaliziranih, kakvima se homoseksualna zajednica običava predstavljati.
Femminelli
Za ovu “živopisnu” priču koja se pojavila sredinom prošlog stoljeća nema nikakvih pisanih izvora ili drugih dokaza. S druge strane, to se ne može reći za “femminelle” koji su postali sastavni dio napolitanske kulture, a prvi put se spominju još u 16. stoljeću.
Tradicionalni “femminelli” koji su često ismijavani, ali i općenito prihvaćeni. Na neki su način “femminelli” preteča današnjih drag queen i transgender osoba. Iako, moramo priznati da se doimlju prilično benignije od svojih agresivnih modernih sljednika koji sve više zauzimaju njihovo mjesto.
Stare kronike potvrđuju da je “juta” na Montevergine i prije bila povezana s fenomenom “crossdresinga”, tj. nošenjem odjeće uobičajene za suprotni spol.
Tako opat Gian Giacomo Giordano koji će kasnije postati biskup Lacedonije, u svojim Kronikama Monteverginea (1649.) navodi da je 1611. u prostoru za smještaj gostiju u neposrednoj blizini svetišta izbio požar. Među žrtvama je ustanovljen određeni broj žena u muškoj i muškaraca u ženskoj odjeći. Taj je događaj budući biskup pripisao Božjoj kazni zbog izvrtanja Njegovih zakona.
Teritorijalna opatija
Svetište Montevergine je teritorijalna opatija i nije podložna nadležnosti mjesnog biskupa već izravno odgovara Svetoj stolici.
Teritorijalna opatija (lat. abbatia territorialis) inače predstavlja posebnu crkvenu upravnu jedinicu u Katoličkoj Crkvi koja se izdvaja iz redovnog dijecezanskog sustava.
Umjesto biskupa, njome upravlja opat. Ovakve opatije u pravilu imaju dugu povijest i u prošlosti su bile važne vjerske i kulturne institucije.
Montevergine je jedna od rijetkih preostalih teritorijalnih opatija u svijetu. Većina njih je s vremenom ukinuta ili pripojena susjednim biskupijama. Tako Montevergine i dalje funkcionira kao samostalna crkvena jedinica koja izravno odgovara Svetoj Stolici, a ne mjesnom biskupu.
Svetištem od 2014. upravlja opat Riccardo Luca Guariglia. Ovaj ordinarij unutar svoje teritorijalne opatije ima gotovo iste ovlasti kao biskup u svojoj biskupiji. Te ovlasti uključuju pastoralnu brigu, sakramente i upravljanje crkvenim dobrima. Iako nema formalni biskupski naslov, njegova uloga u mjesnoj Crkvi jednako je značajna.
Opatov blagoslov homoseksualnog para
Na jednom od događanja tijekom ovogodišnjeg slavlja “Candelore” opat Riccardo je blagoslovio homoseksualni par Carla Cremonu i Marca Mariju Taglialatelu. Carlo Cremona istaknuti je član talijanske LGBTIQ+ zajednice, a na svojoj web stranici predstavlja se kao kulturnjak, južnjak i militantni homoseksualac. Snimku blagoslova podijelio na svom instagram profilu. Uz video je napisao i da je “to bio trenutak koji je kidao srca prisutnih potvrđujući da je ljubav namijenjena svima, bez iznimke“. Čin blagoslova može se pogledati ovdje.
Program obilježavanja Candelore
Sedmodnevni program ovogodišnje Candelore organizirala je općina Mercogliano, u suradnji s općinom Avellino, Upravom parka Partenio i brojnim lokalnim udrugama. Svetište je sudjelovalo sa svojim prigodnim sadržajima. Program je iznova privukao tisuće “vjernika” i LGBTIQ+ posjetitelja iz cijele Italije.
U program su redovito uključeni najrazličitiji subverzivni sadržaji. Ove godine istaknuli su se tako nastupi drag queen Priscille i antropološki performans “Opsjednutost tradicijom”. Pažnju je privukao i Piergiuseppe Pesce, također jedan od “umjetnika” koji je bio angažiran na ovogodišnjoj Candelori. Pesce je poznat po svojim blasfemičnim “umjetničkim djelima” i instalacijama kojima izaziva mnoge polemike.
U svakom slučaju, očito je da su svetište Montevergine i njegov opat Guariglia potpuno otvoreni realnostima suvremenog svijeta za što se i u Hrvatskoj zalaže nekolicina svećenika i jedan biskup.
Dani Noini i dani Lotovi
Gledajući ove prizore teško se oteti dojmu da su riječi našeg Gospodina Isusa Krista upravo u ovo naše vrijeme aktualnije nego ikada:
“I kao što bijaše u dane Noine, tako će biti i u dane Sina Čovječjega: jeli su, pili, ženili se i udavali do dana kad Noa uđe u korablju. I dođe potop i sve uništi. Slično kao što bijaše u dane Lotove: jeli su, pili, kupovali, prodavali, sadili, gradili. A onog dana kad Lot iziđe iz Sodome, zapljušti s neba oganj i sumpor i sve uništi. Tako će isto biti u dan kad se Sin Čovječji objavi…
