U srijedu navečer Europa i Amerika su odahnule – neće biti trgovinskog rata oko Grenlanda. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upotrijebio je sav politički kapital da bi predsjednika Donalda Trumpa uvjerio kako je s Dancima ipak moguće pregovarati. I ponudio sebe kao glavnog posrednika.
Pritom se mora istaknuti da ne postoji uloga NATO-a u tim pregovorima. Kao sigurnosno-politički savez NATO niti ne može pregovarati ni s kim. Stoga NATO nema predsjedavajućeg već samo glavnog tajnika.
Stoga Rutte u pregovore ne ulazi po funkciji već kao bivši premijer Nizozemske i čovjek od velikog povjerenja predsjednika Trumpa. Pritom izuzetno puno riskira jer ubrzano troši politički kapital. S druge strane nije da je imao puno izbora. Da je došlo do trgovinskog rata oko Grenlanda, ili američke okupacije, NATO bi praktički nestao. A s tim i njegovo radno mjesto.
Da se nešto pokrenulo najbolje pokazuje promjena stava danske premijerke Mette Frederiksen. U izjavi danoj u četvrtak ujutro Frederiksen je izjavila „Možemo pregovarati o svim političkim aspektima: sigurnosti, ulaganjima, gospodarstvu. Ali ne možemo pregovarati o našem suverenitetu.” S obzirom na dosadašnju tvrdu poziciju Copenhagena to je poprilično pomirljiva izjava.
I sam je Mark Rutte u srijedu izjavio da s predsjednikom Trumpom nije razgovarao o pitanju hoće li Grenland ostati pod Danskom. Logično, Rutteov jedini cilj bilo je zaustaviti eskalaciju krize.
Međutim, sad kreće odbrojavanje do neminovnog trenutka kad će predsjednik Trump zaključiti ili da se pregovori odvijaju zadovoljavajuće ili da Copenhagen samo odugovlači. U drugom slučaju više neće biti upozorenja već će bez najave poslati specijalce da zauzmu međunarodnu zrakoplovnu luku Nuuk i time praktički okupiraju cijeli Grenland.
U sveopćoj euforiji (možda privremenog) otkazivanja carina osam europskoj država svi su novinari i komentatori potpuno zanemarili kraj poruke američkog predsjednika objavljene na Truth Social u kojoj se kaže: Vice President JD Vance, Secretary of State Marco Rubio, Special Envoy Steve Witkoff, and various others, as needed, will be responsible for the negotiations — They will report directly to me – (potpredsjednik JD Vance, državni sekretar Marco Rubio, specijalni izaslanik Steve Witkoff i mnogi drugi, po potrebi, bit će nadležni za pregovore – izravno će biti podređeni meni). Što znači kreću ozbiljni pregovori. S obzirom na to da je glavni potpredsjednik Vance druga strana neće dobiti nimalo prostora za izvrdavanje ili odugovlačenje. Naime, potpredsjednik Vance je poznat kao osoba, što bi se reklo, „kratkim fitiljem”. Koliko kratkim najbolje je osjeti ukrajinski predsjednik Zelenski koji je svađom u Ovalnom uredu doslovno ugrozio opstojnost Ukrajine.
Da ne bi bilo sumnje koji su američki zahtjevi predsjednik Trump je u razgovoru s urednicom na televiziji Fox Business Mariom Bartiromo u četvrtka ujutro rekao – „pregovori moraju osigurati američki potpuni pristup Grenlandu”. Na pitanje novinarke o čemu se razgovara, da li o preuzimanju Grenlanda i je li Amerika spremna kupiti ga predsjednik Trump je odgovorio: „Mislim, pričamo o tome, o tome se stvarno pregovara, o detaljima, ali u biti se radi o potpunom pristupu. Nema kraja, nema vremenskog ograničenja.”
Znači nema popuštanja u zahtjevima. Predsjednik Trump i dalje želi potpuni pristup Grenlandu. Ono o čemu se može pregovarati s Dancima je princip zadovoljenja zahtjeva. Jedna od opcija je podijeljeni suverenitet. Pritom bi Copenhagen zadržao formalni suverenitet nad Grenlandom, dok bi pravi nadzor i vlasti imati Amerikanci. Predsjednik Trump ne odbacuje ni opciju kupnje, iako je Copenhagen za sada tome snažno opire.
Iako je veliko pitanje što Danci uopće mogu? Tvrdoglavo odbijanje premijerke Frederiksen da razgovara s predsjednikom Trumpom umalo je izazvalo trgovinski rat Sjedinjenih Država i Europske unije. I to zbog smrznute pustopoljine na kojoj živi pedesetak tisuća stanovnika. Danci mogu odugovlačiti s pregovorima, no i to će jednom morati stati. Navodno predsjednik Trump želi pitanje Grenlanda definitivno razriješiti do 1. lipnja. Iako je to okvirno jer ako će pregovori biti obećavajući nekoliko dana preko tog roka ne bi bilo nezamislivo. A s ciljem da 4. srpnja, na američki Dan neovisnosti, objavi američko preuzimanje Grenlanda.
Drugu smo opciju već spomenuli – brza i efikasna okupacija. S obzirom na to da treba zauzeti gradić s dvadesetak tisuća stanovnika kojem je jedina veza sa svijetom aerodrom to bi bila vrlo jednostavna operacija. Dva, najviše tri C-17 transportna aviona sa specijalcima i gotovo.
Grenland bi opet bio pod američkom upravom. Prvi put bio je od 1941. do 1945. godine kad je Danskom vladao Adolf Hitler. S obzirom na to da je Wehrmacht okupirao Dansku, nakon čak nekoliko sati otpora, još početkom travnja 1940., i time Njemačka dobila pravo vladanja nad svim danskim prekomorskim posjedima, Amerikanci su 1941. formalno okupirali njemački teritorij.
Ponovna američka okupacija Grenlanda sasvim sigurno bi dovela do raspada NATO saveza, koji je i ovako ozbiljno načet. Veliko je pitanje bi li bez NATO-a opstala i Europska unija?
Što donosi moguća aneksija Grenlanda i kako hrvatski konzervativci gledaju na ovu krizu?
Trump: ‘Dogovoren je potpun i trajan pristup SAD-a Grenlandu’
