Četiri su godine prošle od razornog potresa jačine 6,2 po Richteru, koji je u 12,19 sati pogodio Petrinju i okolicu 29. prosinca 2020., odnijevši sedam života i nanijevši golemu štetu. Obnova, u koju je uključena sva građevinska operativa, trebala bi u cijelosti biti gotova do kraja 2030.
Prije četiri godine petrinjski je potres za sobom ostavio tužne prizore razrušenih kuća, gospodarskih objekata i javnih zgrada u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim mjestima.
U Majskim Poljanama kod Gline poginulo je petero osoba, u Petrinji je smrtno stradala 13-godišnja Laura Cvijić, najmlađa žrtva potresa u Banovini. Među žrtvama je bila i žena koja je ozljedama zadobivenima u potresu podlegla u ožujku 2021.
U potresu je ozlijeđeno 28 osoba, a još dvoje je poginulo u raščišćavanju ruševina, pokazuju podaci Civilne zaštite. Bio je to drugi potres nakon što je Baniju 28. prosinca zatresao onaj magnitude 5,0 prema Richteru.
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić proteklog tjedna je izjavio da je na području petrinjskog i zagrebačkog potresa obnovljeno preko 12.700 objekata koji obuhvaćaju preko 47.000 stambenih jedinica, te je ukupno u obnovu uloženo oko 3, 2 milijarde eura.
Završetak obnove zgrada javne namjene, prema Vladinom planu obnove, očekuje se do lipnja 2026. godine, a privatne imovine do 2030. godine, s time da će se sve zamjenske kuće izgraditi najkasnije do sredine 2027. godine.
Ministar je ustvrdio da je dinamika obnove u ovom trenutku podignuta na najvišu moguću razinu, s obzirom na kapacitete hrvatske građevinske operative, te je poručio da će se obnova i iduće godine nastaviti istom dinamikom.
Dodao je da će se nastaviti s mjerama pomoći građanima kojima još nije dovršena obnova stambenih objekata. Oni su, kazao je, u svojevrsnom statusu stabilnog zbrinjavanja na način da su oslobođeni plaćanja električne energije, HRT pristojbe, troškova željezničkog prijevoza i cestarine na autocesti Zagreb – Sisak.
Premijer Andrej Plenković prilikom nedavnog posjeta novim i uređenim objektima u Petrinji i Sisku rekao je da je obnova Sisačko-moslavačke županije nakon potresa dovršena 90 posto.
Od značajnijih projekata obnove zgrada javne namjene na području petrinjskog potresa ističu se sisačka Opća bolnica “Dr. Ivo Pedišić”, sisački Općinski sud, sisačka Gimnazija, Učenički dom u Sisku, zgade Katastra u Sisku i Petrinji, Hrvatski dom Petrinja, Domovi zdravlja Sisačko-moslavačke županije u Glini, Dvoru i Jabukovcu.
Petrinjska gradonačelnica: Petrinja dobiva posve nove obrise
Petrinjska gradonačelnica Magdalena Komes poručila je da je četvrta obljetnica razornog potresa u posve drugačijem ozračju, poglavito u Petrinji, koja dobiva posve nove obrise s obnovljenim građevinama koje su i strukturno ojačane te suvremeno opremljene i novoizgrađene.
“Prilika je ovo još jednom zahvaliti svima koji su nakon katastrofe dolazili pomagati. Zajedništvo koje je pokazala Hrvatska, naša dijaspora i prijatelji, brojni volonteri koji su dolazili pomagati, trajni je podsjetnik kako smo jedni uz druge kada je najteže. U Petrinji je most u centru grada na Petrinjčici upravo zato dobio ime Most volontera”, napisala je Komes u otvorenom pismu.
Pokraj mosta obnovljeni je Hrvatski dom, najveća u potresu oštećena petrinjska zgrada, u kojoj se danas održavaju priredbe, okupljanja, a na samu obljetnicu predstava “Glavu gore”.
Gradonačelnica je istaknula da je, uspoređujući Hrvatsku i druge europske zemlje, koje su imale slične razorne potrese proteklih desetljeća, kronologija obnove ujednačena, a u segmentu javnih zgrada i objekata i brža.
“Iznimno važno je što se usporedo s obnovom odvija i revitalizacija. Dobivamo nove i veće kapacitete ustanova, obnovljenu i novu prometnu povezanost, pa tako uz dovršenu autocestu prema Sisku, u Petrinji čekamo početak gradnje obilaznice”, rekla je.
Najavila je da sljedeće godine otvaraju novi, posve opremljeni Centar za mlade u Petrinji koji će nositi ime “Laura”, po imenu u potresu tragično poginule 13-godišnje Petrinjke Laure Cvijić.
Komes napominje da je zbog specifičnog iskustva Petrinje, kao jedinog grada koji je preuzeo u suradnji s Ministarstvom kulture i medija te Vladom, obnovu zaštićene jezgre centra grada, ove godine kao gradonačelnica bila pozvana na konferenciju o potresnoj obnovi u talijansku L’Aquilu. “Svjedočila sam kako možemo biti ponosni na naš pristup iako smo s pravom svi nezadovoljni jer želimo učiniti više”.
Zahvalivši svim građanima Hrvatske, napomenula je da se obnovi, uz sredstva iz europskih fondova, isključivo za javne objekte i infrastrukturu, koriste proračunska sredstva, a u oba slučaja, paze kako bi svaki cent bio besprijekorno ispravno utrošen.
Vlada, ministri, potpredsjednici i premijer Andrej Plenković, u ime građana, pružili su veliku potporu i podršku potresom pogođenom području, redovito nas posjećuju, zahvaljujem na tomu, jer je u prvim danima najveći strah među mojim sugrađanima, osim po egzistenciji, bio da ćemo ostati sami, zaboravljeni, rekla je Komes, poručivši da su danas ispunjeni optimizmom, koji im je potreban za još mnogo posla.
Volonterska udruga Dobro Dobrim – DoDo: Posljedice potresa i danas se uvelike osjećaju
Na četvrtu obljetnicu petrinjskog potresa, udruga Dobro Dobrim – DoDo poručila je da se posljedice potresa i danas uvelike osjećaju, posebice na području Banovine te ističe da je u odnosu na 2020. stanje gospodarskih objekata za smještaj stoke nepromijenjen.
“Često nas percipiraju i volimo kad nas doživljavaju kao dragovoljce humanitarnog rada koji odmah i vrlo brzo te učinkovito odgovaraju na prirodne katastrofe, nepogode, ratove te ugroze života ljudi i životinja različitih oblika koje dolaze iznenada”, priopćila je udruga.
Ističući kako je to njihova primarna zadaća, naveli su da su tako djelovali i u zagrebačkom potresu da bi 2021. bili kao udruga i službeno registrirani.
Udruga okuplja tristotinjak volontera, a njezin predsjednik Senad Palić da je velik dio volontera angažiran od prvog dana na području Banovine s ciljem saniranja posljedica nastalih potresom.
Naveo je da je udruga 2021. ostvarila brojne projekte, poput dopreme 82 stambena kontejnera iz Austrije, raspodjele pomoći građanima stradalima u potresu, izgradnje sedam stambenih drvenih jedinica za stradalnike u Petrinji i Glini, namijenjenih mladim obiteljima.
Naveo je i projekt “Banijska koliba”, odnosno pet skloništa za smještaj stradalnika neposredno poslije potresa.
U prvim danima nakon potresa udruga je pomagala stanovništvo podjelom hrane i ostalih potrepština, a odmah zatim popravcima i osposobljavanjima objekata za smještaj obitelji.
Glavna odrednica rada udruge u pomaganju stradalima u potresu bila je izgradnja skloništa, kuća i gospodarskih objekata, posebno štala za smještaj ovaca, krava i svinja i kokošinjaca jer ti objekti nisu uključeni u nikakvu i ničiju obnovu, kaže Palić.
Naglasio je da udruga i danas radi na poslovima zbrinjavanja te je u tijeku izgradnja štale za ovce u selu Luščani pored Petrinje.
