Iran prijeti širenjem rata izvan Bliskog istoka dok Trump pojačava pritisak, ali istodobno ostavlja otvorena vrata diplomaciji. Hormuški tjesnac i cijene nafte dodatno pojačavaju ulozi obje strane.
Iran prijeti širenjem rata izvan regije
Iran je u srijedu zaprijetio da će proširiti rat izvan granica Bliskog istoka ako SAD ponovno napadne. Vlasti u Teheranu reagirale su na izjavu Donalda Trumpa da ga je samo sat vremena dijelilo od nove zapovijedi za napad. Time je dodatno pojačana napetost oko ionako krhkog primirja.
Šest tjedana nakon što je Trump zaustavio operaciju „Epski bijes“, pregovori o prekidu rata uglavnom stoje. Primirje formalno traje, ali politički pomaci su minimalni. Povjerenje između strana vrlo je nisko.
Iran je ovoga tjedna poslao Washingtonu novu ponudu. U njoj se ponavljaju stari zahtjevi koje je Trump već odbio. Teheran traži široke ustupke.
Među ključnim iranskim zahtjevima su kontrola nad Hormuškim tjesnacem i naknada ratne štete. Traže i ukidanje sankcija te deblokadu zamrznute imovine. Iran želi i povlačenje američkih snaga iz šire regije.
Trump je u ponedjeljak i utorak govorio o mogućoj obnovi bombardiranja. Istaknuo je da je bio „sat vremena“ od potpisa zapovijedi. Napad je odgođen kako bi se dalo još vremena pregovorima.
Iran već dugo prijeti odgovorom na svaki novi udar. Najavljuju napade na države Bliskog istoka u kojima se nalaze američke baze. U srijedu su otišli korak dalje.
Revolucionarna garda poručila je da će se „regionalni rat“ u slučaju nove agresije proširiti izvan regije. Riječ je o najoštrijem upozorenju Teherana dosad. Šalje se poruka da bi odmazda mogla zahvatiti i udaljenije ciljeve.

Hormuški tjesnac, kineski tankeri i pritisak tržišta
Od veljače Iran drži Hormuški tjesnac gotovo zatvorenim za sve brodove osim vlastitih. To je izazvalo najveći poremećaj u opskrbi energentima u modernoj povijesti. SAD je odgovorio blokadom iranskih luka.
Unatoč blokadi, ovoga tjedna se vide prvi znakovi popuštanja za „prijateljske“ države. Dva velika kineska tankera, s oko četiri milijuna barela nafte, prošla su u srijedu kroz tjesnac. Iran je ranije najavio ublažavanje pravila za kineske brodove.
Južnokorejski ministar vanjskih poslova potvrdio je da i korejski tanker prolazi u koordinaciji s Iranom. To pokazuje selektivno otvaranje ključne rute. Teheran očito nastoji zadržati potporu azijskih kupaca.
Podaci o plovidbi pokazuju da je prošlog tjedna tjesnacem prošlo najmanje 54 broda. To je dvostruko više nego tjedan prije, ali još uvijek daleko od uobičajenih oko 140 brodova dnevno prije rata. Globalna opskrba naftom i dalje je ozbiljno narušena.
Trump je pod velikim političkim pritiskom da okonča rat. Skok cijena energije šteti republikancima uoči izbora za Kongres u studenom. Zbog toga su njegove izjave često kontradiktorne.
Od kraja travnja, otkad traje primirje, Trumpove poruke idu od prijetnji „novim bombardiranjem“ do tvrdnji da je sporazum „blizu“. Ponekad i u istoj rečenici. To dodatno zbunjuje tržišta.
Cijene nafte snažno reagiraju na svaku promjenu tona. Iako se dnevno mijenjaju, trend je uzlazan od početka svibnja. Brent je u srijedu pao oko 1,5 posto, ispod 110 dolara, ali i dalje je iznad razine iz prošlog tjedna.
Analitičari upozoravaju da ulagači pokušavaju procijeniti ima li stvarnog napretka u pregovorima. Promjenjivo američko stajalište stvara veliku nesigurnost. Svaka Trumpova izjava odmah se odražava na tržišta.
Krhko primirje, dronovi i ograničeni učinci rata
U američko-izraelskom bombardiranju Irana poginule su tisuće ljudi prije prekida vatre početkom travnja. Istodobno je Izrael izveo kopnenu invaziju na Libanon. Cilj je bio oslabiti Hezbolah, proiransku miliciju.
U Libanonu su ubijene tisuće ljudi i raseljene stotine tisuća. Riječ je o jednoj od najvećih humanitarnih kriza u regiji posljednjih godina. Slično je bilo i u Iranu.
Iranski napadi na Izrael i susjedne zaljevske države usmrtili su desetke ljudi. Iako su obujmom manji, doprinijeli su spirali nasilja. Svaki napad povećava rizik od novog rata punog intenziteta.
Primirje u Iranu se zasad uglavnom poštuje. No početkom svibnja zabilježen je porast napada na brodove i zaljevske zemlje. Dogodilo se to nakon Trumpove najave pomorske misije „Projekt Sloboda“ za ponovno otvaranje tjesnaca.
Misija je trajala samo 48 sati prije nego što je prekinuta. Unatoč tome, ovoga tjedna ponovno je došlo do vala dronova usmjerenih prema Saudijskoj Arabiji i UAE-u. Te zemlje tvrde da letjelice dolaze iz Iraka, gdje djeluju provladine milicije.
Na početku rata Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavljivali su ambiciozne ciljeve. Željeli su ograničiti iransku potporu milicijama, uništiti njegov nuklearni program i raketne kapacitete. Spominjali su i stvaranje uvjeta da Iranci sruše vlastitu vlast.
Zasad ti ciljevi nisu ostvareni. Iran i dalje ima zalihe obogaćenog uranija blizu razine za izradu oružja. Zadržao je i sposobnost prijetnje susjedima projektilima, dronovima i posredničkim skupinama.










