Hrvatska je kroz svoju povijest bila izrazito iseljenička zemlja, s procjenama da oko 3,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka živi izvan domovine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska trenutno ima 3.855.641 stanovnika, što znači da gotovo jednak broj Hrvata živi u inozemstvu kao i u zemlji.
Glavne destinacije hrvatskih iseljenika
Najveće hrvatske iseljeničke zajednice nalaze se u sljedećim zemljama:
Sjedinjene Američke Države: oko 1.200.000 Hrvata i njihovih potomaka.
- Njemačka: oko 500.000.
- Argentina: oko 250.000.
- Australija: oko 250.000.
- Kanada: oko 250.000.
- Čile: oko 200.000.
- Novi Zeland: oko 100.000.
- Austrija: oko 90.000.
- Švicarska: oko 80.000.
- Brazil: oko 70.000.
- Italija: oko 60.000.
- Francuska: oko 40.000.
- Švedska: oko 40.000.
- Irska: oko 20.000.
- Nizozemska: oko 10.000.
Ovi podaci temelje se na procjenama hrvatskih diplomatskih misija, konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija te popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci.
Povijesni valovi iseljavanja
Hrvatsko iseljavanje može se podijeliti u nekoliko ključnih razdoblja:
Od 1880-ih do Prvog svjetskog rata: Iseljavanje je bilo usmjereno prema Sjedinjenim Državama, Latinskoj Americi, Južnoj Africi, Australiji i Novom Zelandu.
Između dva svjetska rata: Glavne destinacije bile su Njemačka, Francuska i Belgija.
Nakon Drugog svjetskog rata: Mnogi Hrvati su se iselili u Argentinu i druge zemlje Latinske Amerike te Sjeverne Amerike.
Nakon 1965. godine: Val iseljavanja bio je usmjeren prema zapadnoj Europi, Australiji, Novom Zelandu i Kanadi.
Nakon 1990-ih: Iseljavanje je bilo usmjereno prema Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Kanadi, SAD-u, Australiji i Novom Zelandu.
Razlozi iseljavanja bili su različiti, uključujući ekonomske i političke čimbenike. Starije generacije iseljenika često su zadržale snažnu povezanost s domovinom, dok su mlađe generacije uglavnom integrirane u zemlje domaćine, ali i dalje pokazuju interes za svoje hrvatske korijene.
Suvremeni trendovi iseljavanja
Nakon financijske krize 2008. godine, Hrvatska je zabilježila novi val iseljavanja, koji se dodatno intenzivirao nakon ulaska zemlje u Europsku uniju 2013. godine. Mnogi mladi ljudi napustili su Hrvatsku zbog nepovoljnih socio-ekonomskih uvjeta i nedostatka prilika za zapošljavanje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, između 2011. i 2021. godine broj stanovnika Hrvatske smanjio se za nešto više od 400.000, što predstavlja pad od gotovo 10%.
Hrvatska dijaspora čini značajan dio ukupne populacije Hrvata, s velikim zajednicama diljem svijeta. Povijesni i suvremeni valovi iseljavanja oblikovali su demografsku sliku Hrvatske, a iseljenici i njihovi potomci i dalje igraju važnu ulogu u očuvanju hrvatske kulture i identiteta na globalnoj razini.