Na dva biračka mjesta u Hrvatskoj u nedjelju će se ponoviti izbori za Hrvatski sabor koji ne mogu utjecati na izborni ishod, ali mogu na datum kada će izborni rezultati postati konačni i službeni i kada će početi teći rok za sazivanje Sabora na prvo zasjedanje.
Zbog rokova za prigovore i žalbe, izborni bi rezultati mogli biti konačni najranije u četvrtak, 25. travnja, a najkasnije u utorak, 30. travnja, kažu u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) čiji će predsjednik Radovan Dobronić konačne rezultate izbora uručiti predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću.
Upravo predsjednik Republike saziva Sabor na prvo zasjedanje, u roku ne duljem od 20 dana nakon provedenih izbora, odnosno konačnih izbornih rezultata.
Prvo zasjedanje Sabora bit će prilika da se vidi je li neka od stranaka i koalicija koje su sudjelovale na izborima 17. travnja uspjela okupiti većinu od najmanje 76 zastupnika koliko ih je potrebno da se izabere predsjednik Sabora, a time konstituira i sam Sabor.
Izbori za Hrvatski sabor ponovit će se u općinama Sračinec i Markušica, u 3. i 5. izbornoj jedinici, jer je u glasačkim kutijama nađen višak glasačkih listića.
Iskustvo iz 2015.
Hrvatska je jednom, u prosincu 2015., svjedočila neuspješnom pokušaju konstituiranja novog Sabora, nakon izbora na kojima je relativnu pobjedu, s 59 osvojenih mandata, odnijela HDZ-ova Domoljubna koalicija predvođena Tomislavom Karamarkom.
Tri mandata manje imala je SDP-ova koalicija Hrvatska raste koju je vodio Zoran Milanović, pa se kao poželjan partner i jedne i druge koalicije nametnuo Most NL, nova politička zvijezda sa 19 zastupnika, od kojih je tri, među kojima je bio i Drago Prgomet, „izgubio u hodu“. Prgomet se, naime, razišao s Mostom nakon što su u jeku međustranačkih pregovora u medije dospjele fotografije njegova susreta s Milanovićem u stanu Ante Kotromanovića, bivšeg ministra obrane.
Novoizabrani zastupnici okupili su se prvom zasjedanju, a da nitko od spomenutih nije uspio osigurati potrebnu većinu.
Uoči zasjedanja Sabora, a s namjerom da osiguraju njegovo konstituiranje, Mostovi su pregovarači prvo otišli u SDP, a potom i HDZ, s idejom da podrže izbor njihova Roberta Podolnjaka za predsjednika Sabora.
Od SDP-a su, navodno, dobili pozitivan odgovor, ali u HDZ-u nisu bili skloni takvoj ideji, željeli su i jamstvo buduće suradnje s Mostom.
Bilo kako bilo, na prvom okupljanju Sabora prijedlog s Podolnjakovim imenom bio je jedini na stolu. U priču se uključio Branimir Glavaš (HDSSB) koji je želio od samog Podolnjaka čuti prihvaća li ponuđenu mu dužnost.
Rekli smo da ćemo prihvatiti kandidaturu ako je podrže dvije najveće političke opcije, no u ovom trenutku ne znamo je li to istina, jer se o tome nije izjasnio predstavnik Domoljubne koalicije, uzvratio mu je Podolnjak i dobio traženi odgovor.
Klub HDZ-a ne podržava SDP-ov prijedlog, uzvratio mu je Davorin Mlakar nakon čega predsjedavajućem Josipu Leki nije preostalo drugo nego da prekine sjednicu i najavi nastavak kad se okupi većina potrebna za konstituiranje Sabora i sastavljanje Vlade.
To se dogodilo koncem prosinca 2015., kada je za predsjednika Sabora izabran akademik Željko Reiner, nakon što su HDZ, odnosno Domoljubna koalicija i Most postigli sporazum o suradnji.
Utrka za 76 potpisa: Umijeće mogućeg i postizborne prevare birača
Kad su u igri politički amaterizam i sajam taštine – sve je moguće!
