Okvirni dogovor između SAD-a i Irana postavlja rok od 60 dana za pokušaj postizanja konačnog sporazuma, uz ključne uvjete vezane uz iranski nuklearni program i otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Okvirni dogovor: rok 60 dana i odricanje od uranija
Prema navodima američkog visokog dužnosnika na koje se poziva CNN, okvirni dogovor između SAD-a i Irana predviđa rok od 60 dana za definiranje svih konačnih točaka sporazuma. U tom razdoblju dvije bi strane trebale usuglasiti detalje oko nuklearnog programa i sigurnosnih aranžmana.
Mogući sporazum podrazumijeva da Iran ne smije posjedovati nuklearno oružje. Osim toga, Teheran bi se trebao odreći svojih zaliha obogaćenog uranija. Način na koji će te zalihe biti preuzete ili izvezene ostaje otvoreno pitanje i trebao bi biti predmet sljedeće faze pregovora.
Okvirni sporazum uključuje i otvaranje Hormuškog tjesnaca za plovidbu. Spominje se da bi trebao biti „razminiran“ i siguran za brodove, no još nije jasno po kojem modelu će tjesnac dugoročno funkcionirati. Detalji o nadzoru, osiguranju prolaza i eventualnoj ulozi međunarodnih aktera tek se trebaju razraditi.
Prema riječima dužnosnika, dogovor je zamišljen tako da Iran dobiva koristi samo ako ispuni svoje obveze. „Ako Iran ne ispuni obveze, neće dobiti ništa. Ako nema uranija, nema ni novca“, pojašnjava izvor. Otvaranje tjesnaca povezano je s postupnim popuštanjem američke blokade.
Sporna pitanja: zamrznuta imovina i prekid vatre u Libanonu
Al Jazeera je ranije objavila da se Washington dvoumi oko dva ključna pitanja. Prvo je mehanizam za odmrzavanje iranske imovine koja je blokirana u inozemstvu. Drugo je opseg i trajanje prekida vatre u Libanonu, gdje iranski saveznik Hezbolah sudjeluje u sukobima s Izraelom.
Prema tim navodima, Teheran je posrednicima poručio da u ovom obliku neće potpisati sporazum. Iranska strana ima dojam da se SAD povlači od nekih ranije dogovorenih elemenata. To stvara dodatno nepovjerenje i usporava pregovore.
Američki predsjednik Donald Trump javno ističe da SAD teži „dobrom i pogodnom dogovoru“ s Iranom. Naglašava da pregovori o nuklearnom programu teku „uredno i konstruktivno“. Uz to poručuje da nema žurbe u postizanju dogovora, uz tvrdnju da je „vrijeme na strani Washingtona“.
Trump je naveo da je svojim predstavnicima naložio da ne žure. S obzirom na rok od 60 dana u okvirnom dogovoru, poruka je da SAD ne želi izgledati kao strana pod pritiskom. Istodobno, svako odugovlačenje povećava rizik povratka eskalacije.
Izgledi za sporazum ostaju neizvjesni
Unatoč pričama o „završnoj fazi“ i postavljenom roku, postizanje konačnog sporazuma i dalje je neizvjesno. Sporna pitanja oko obogaćenog uranija, zamrznute imovine i regionalnih sukoba čine pregovore vrlo složenima.
Američki mediji navode da sporazum neće biti postignut „danas“ te da su potrebne dodatne runde pregovora. To upućuje na mogućnost da će se rokovi istezati, a dogovor prilagođavati u hodu.
Istodobno, svaka odgoda drži globalna energetska tržišta u neizvjesnosti. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte i plina, ostaje ključna točka. Svaka vijest o napretku ili zastoju pregovora može se odraziti na cijene energenata.
Za sada okvirni dogovor daje strukturu i vremenski okvir, ali ne i jamstvo konačnog uspjeha. I Teheran i Washington morat će odlučiti koliko su spremni na kompromis, uz istodobno očuvanje vlastitih političkih „crvenih linija“.
