Većina hotelijera na temelju rasta rezervacija očekuje uspješnu i predsezonu i glavnu sezonu s više noćenja nego lani, a trebat će im i oko deset tisuća novih radnika, dok je cijene većina podigla do pet posto u odnosu na lani, istaknuli su u utorak predstavnici hotelijerskih udruga.
Podatke o stanju rezervacija i očekivanjima od sezone hotelijeri su iznijeli na temelju istraživanja HUT-a (Hrvatske udruge turizma) i UPUHH-a (Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) provedenog u veljači i ožujku među 165 hotela i kampova.
Direktori te dvije udruge Veljko Ostojić i Bernard Zenzerović na predstavljanju istraživanja naglasili su veliki optimizam za ovu turističku godinu, ali i rizike i izazove, od kojih su najveći dostupnosti osoblja tj. pronalazak radnika, inflacija i geopolitička situacija.
“Inflacija je prošle godine bila važna za cijene i njihov rast je bio veći, a ove se godine to smiruje i cijene će rasti do pet posto kod 56 posto anketiranih, a iznad pet posto kod njih 38 posto. Ipak, ovu godinu možemo smatrati prvom poslovno normalnom nakon covida iako i dalje rastu troškovi rada i potraga za radnicima, za koje još uvijek mislimo da nismo dovoljno iskoristili domaće tržište”, rekao je Ostojić.
Smatra da bi se to moglo riješiti vaučerima, kako bi se onima koji žele privremeno ili povremeno raditi u turizmu to i omogućilo, čime se smanjuje uvoz radnika.
Potreba za 13. neoporezivom plaćom i za 50 do 55 tisuća radnika
I Ostojić i Zenzerović su poručili, a pokazalo se da to žele i gotovo svi u istraživanju, 99 posto, da bi za motivaciju radnika i zapošljavanje isplatili i 13. plaću ako bi vlada omogućila da bude neoporeziva.
To je praksa u velikom broju zemalja EU-a i veliki poticaj, a državu to ne bi značajnije koštalo, ocijenili su.
Zbog rasta operativnih i drugih troškova rada, za koje 86 posto anketiranih smatra da će rasti do 10 posto ove godine, Ostojić je rekao da se pomalo zanemaruje ono što hrvatski turizam već ima, a to je dobar omjer vrijednosti za novac, što smatra važnim za održavati zbog konkurentnosti.
Što se tiče uvoza radnika, za 68 posto anketiranih najveći problem je birokracija, njezina sporost i mali broj ljudi u javnom sektoru koji obrađuju zahtjeve za uvoznim radnicima. Kažu da sve skupa koji puta traje i oko 120 dana, a teško je toliko čekati ako radnik treba odmah.
“U 2023. od ukupno izdanih dozvola za 170 tisuća stranih radnika, oko 46 tisuća je bilo za turizam, a ove godine će nam ih trebati do oko deset tisuća više, odnosno vjerujemo da će ukupna brojka porasti na njih 50 do 55 tisuća”, rekao je Ostojić.
Iznio je da je u visokoj sezoni omjer stalno zaposlenih i sezonaca u turizmu jedna naspram dvije trećine, a u hotelijerstvu je najviše domaćih, 77 posto, iz bliže regije njih 16 posto, a oko šest posto radnika iz Azije.
No, od onih koji prvi puta dolaze iz svijeta raditi u hrvatski turizam, najviše dolazi iz Azije i bliže tj. CEE regije.
Rast kapitalnih ulaganja, ali slaba očekivanja rasta profita
Unatoč očekivanjima porasta fizičkog turističkog prometa, Zenzerović je ukazao i na podatak iz istraživanja da zbog porasta troškova i drugih izazova većina hotelijera ne očekuju isti i poslovni, financijski rast, odnosno 64 posto od 165 ispitanih hotela i kampova smatra da im u idućih pet godina neće rasti profit.
S druge strane, 98 posto ih očekuje rast kapitalnih ulaganja, pri čemu će ih 62 posto za više od 30 posto povećati investicije u odnosu na zadnje dvije godine.
Najviše (94 posto) ulagat će u rekonstrukciju smještaja u 2024./2025., oko 62 posto u održivost, a po 59 posto u novi smještaj i rekonstrukciju javnih sadržaja, dok najvećim preprekama investicijama vide nedostatak poticaja i neučinkovitost javnog sektora.
