Financijski stres najštetniji je za zdravlje i opću dobrobit pojedinca, ubrzava proces starenja, utječe na biomarkere zdravlja te snažnije djeluje na mentalno zdravlje u odnosu na posljedice tugovanja zbog bolesti, teškog gubitka ili razvoda, pokazalo je novo istraživanje britanskih znanstvenika.
U Britanskoj studiji sudjelovalo je gotovo 5000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina, a proveli su ga znanstvenici s londonskoga University Collegea (UCL) i Kings Collegea, koji su istaknuli da je njihova analiza prva kojom se nastojalo istražiti na koji su način različite vrste kroničnog stresa povezane s pokazateljima zdravlja starijih dobnih skupina.
Nacionalno reprezentativna studija potvrdila je da je financijski stres povezan s dugoročnim promjenama u ključnim pokazateljima zdravstvenog stanja, poput imunosnog, živčanog i hormonalnog sustava.
Od svih šest najčešćih stresora koje su proučavali britanski znanstvenici, a radilo se o financijskom stresu, skrbi za teško bolesnu ili invalidnu osobu, invaliditetu, težem gubitku u obitelji, o bolesti i razvodu, pokazalo se da je financijski stres bio najštetniji faktor dugoročno povezan s najrizičnijim zdravstvenim ishodima.
To je utvrđeno ispitivanjem četiriju biomarkera u krvi – kortizola (hormona koji se proizvodi kao odgovor na stres), C-reaktivnog proteina (CRP), fibrinogena i inzulinu sličnog faktora rasta 1 (IGF-1). Sve su to imunosni faktori povezani s razvojem stresa, razvojem upala i starenjem, dok je IGF-1 povezan i sa starenjem i s dugovječnošću.
Studija je otkrila da je u sudionika studije koji su bili pod stresom samo zbog financijske situacije uočena 60 posto veća vjerojatnost da nakon četiri godine razviju visokorizičan zdravstveni profil.
U slučaju svake dodatne stresne situacije, poput primjerice razvoda, ta je vjerojatnost skočila za dodatnih 19 posto.
Uočena veza zadržala se bez obzira na genetiku, socioekonomske čimbenike, dob ili spol sudionika ili njihov način života.
Studija je pokazala i da su financijski stres, težak gubitak i dugotrajna bolest najsnažnije utjecali na promjene u imunosnim i neuroendokrinim biomarkerima, što ukazuje na kontinuiran fizički učinak kroničnog stresa.
Još jedan zaključak britanskih znanstvenika je da kroničan stres može izazvati hormonalne promjene i imunosne reakcije, što može utjecati na pogoršanje fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema.
Epidemiologinja Odessa Hamilton s UCL-a je istaknula invazivan utjecaj financijskog stresa na različite aspekte života, što se u konačnici u nekim slučajevima manifestiralo obiteljskim sukobima, socijalnom isključenošću, beskućništvom ili glađu.
Premda britanska studija ne povezuje izravno stres i dugoročne zdravstvene probleme ona ističe golem utjecaj stresa na tijelo koje stari.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Brain, Behavior and Immunity.
Tehnike svjesnosti za smanjenje stresa u svakodnevnom životu
Sve više mladih ima problema s mentalnim zdravljem – širenje društvenih medija pokretač pogoršanja
