Bijes zbog policijskog ubojstva Georgea Floyda pretvorio je antirasističku inicijativu Black Lives Matter u jedan od najvećih prosvjednih pokreta u američkoj povijesti, a gnjevne su gomile izvikivale slogane na skupovima od Los Angelesa do Washingtona.
Pet godina kasnije prosvjeda više nema, a spomenik BLM-a pred Bijelom kućom je uklonjen, zbog čega se mnogi pitaju je li pokret propustio priliku za povijesnim promjenama jer nije uspio pridobiti američku javnost.
Unatoč raširenom zgražanju nad rasizmom i policijskom brutalnošću nakon Floydove smrti u svibnju 2020., mnogi su se distancirali nakon što su aktivisti BLM-a počeli tražiti ukidanje financiranja policije.
Nacionalna podrška za pokret Black Lives Matter sada iznosi 52 posto, prema istraživačkom centru Pew, što je 15 postotnih bodova manje nego u lipnju 2020., mjesec dana nakon što je policajac Derek Chauvin usmrtio Floyda tijekom uhićenja u Minneapolisu.
Floydova smrt je prvotno smatrana katalizatorom za nacionalne promjene sličnima pokretu za građanska prava iz 1960-ih.
Prosvjedi, od kojih su se neki pretvorili u nerede, proširili su se zemljom, sve do vrata Bijele kuće, gdje je Donald Trump obnašao svoj prvi predsjednički mandat.
Energija koja se gomilala tijekom ‘lockdowna’ za vrijeme pandemije covida dodatno je povećala bijes koji se okupio oko BLM-a, tada labave organizacije osnovane 2013. radi prosvjeda protiv rasno motiviranog nasilja.
Aktivisti su uskoro proširili svoj fokus na sustavni rasizam, uklanjani su spomenici robovlasnika, a neke su tvrtke ulagale u inicijative za poticanje raznolikosti kako bi podržale etničke manjine.
Propuštena prilika
Unatoč ambicijama, stručnjaci kažu da je BLM postigao “veoma malo”.
“Moralna jasnoća iz 2020. nije pretočena u dovoljno političke hrabrosti”, rekao je Phillip Solomon, profesor afroameričkih studija i psihologije na sveučilištu Yale za AFP.
Zakon nazvan po George Floydu o pravednom postupanju policije, koji je među ostalim predlagao nacionalnu zabranu opasnog gušenja prilikom uhićenja, američki zakonodavci nisu izglasali.
Solomon je rekao da je Floydovo ubojstvo, koje je nazvao “linčom”, otvorilo mogućnost za promjenom koja je propuštena i sada nailazi na protivljenje.
Činjenica da je Trump izabran po drugi puta unatoč njegovim kontroverznim izjavama vezanim za rasu i velikoj podršci krajnje desnih ličnost odražava duboko ukorijenjene napetosti, kazao je.
“Mislim da je ovaj trenutak mikrokozmos Amerike”, dodao je Solomon.
Rasna nejednakost već dugo izaziva prosvjede u Sjedinjenim Državama, gdje je segregacija zakonski okončana tek 1960-ih nakon neumorne kampanje marševa i građanskog neposluha.
Do Floydove je smrti došlo u kontekstu više desetaka drugih istaknutih slučajeva policijske brutalnosti protiv crnaca, što se sada može brzo dokumentirati i podijeliti pametnim telefonima i društvenim mrežama.
‘Poništeni iz osvete’
Bilo je reformi policije u nekim saveznim državama koje su prvenstveno usredotočene na ograničavanje sile koju službenici smiju koristiti te slanja nenaoružanih osoba umjesto policajaca na određene hitne intervencije.
Međutim, mnogi tvrde da su te mjere nedovoljne.
Medaria Arradondo, koji je bio prvi crni načelnik policije u Minneapolisu kada je Floyd ubijen, za AFP je kazao da je zabrinut da bi moglo biti “kobnih posljedica” ako se ne provedu dodatne reforme.
“Nadam se i molim da mi kao nacija ne idemo prema novoj kritičnoj krizi”, rekao je.
Skupina za ljudska prava National Urban League ovoga je mjeseca objavila izvješće u kojem upozorava da su marginalizirane zajednice “dublje gurnute u modus preživljavanja” nakon Floydove smrti.
Predsjednik organizacije Marc Morial tvrdi da su koraci učinjeni radi borbe protiv rasnih nepravdi “poništeni iz osvete”.
Trumpovo ministarstvo pravosuđa prekinulo je sve istrage vezane za građanska prava koje je započela administracija prethodnog predsjednika Joe Bidena, okončalo sporazume o nadzoru nad policijom te smanjilo pozitivnu diskriminaciju pri zapošljavanju.
Neki od Trumpovih ekstremnijih pristaša su tražili pomilovanje Chauvina.
No, Arradondo kaže da je i dalje optimističan.
“Povijest je pokazala da promjene ostvarujemo postupno”, rekao je.
“Imat ćemo puno napornog rada pred sobom, no vjerujem da ćemo uspjeti”.
Sablja Napoleona Bonapartea prodana je za 4,66 milijuna eura
Italija gradi željezničku prugu na relaciji Rim–Innsbruck–München
