Izbori u Iranu: Izlaznost oko 40 posto prema neslužbenim izvješćima

Neslužbena izvješća u subotu navode da je odaziv na parlamentarne izbore u Iranu, koji se smatraju testom legitimnosti vjerskog vodstva, oko 40 posto, što bi bila najniža brojka od Islamske revolucije 1979.

Sa značajnijim umjerenim i konzervativnim političarima koji nisu sudjelovali na izborima te reformistima koji su izbore u petak ocijenili neslobodnim i nepoštenim, bitka se u stvari vodila između tvrdolinijaša i niskorangiranih konzervativaca koji su isticali vjernost idealima Islamske revolucije.

Ministarstvo unutarnjih poslova bi kasnije u subotu trebalo objaviti službenu brojku odaziva na izbore.

Vjerskim vlastima potrebna je velika izlaznost kako bi popravile svoj legitimitet, uvelike narušen u protuvladinim prosvjedima 2022/23 koji su bili prerasli u neke od najžešćih političkih nemira od Islamske revolucije ajatolaha Ruholaha Homeinija.

Službene ankete su govorile da će od 61 milijun ljudi s pravom glasa na izbore izaći tek njih 41 posto. Izgleda da se to i ostvarilo, nakon što je list Hamshahri izvijestio da je na izbore izašlo oko 25 milijuna ljudi.

Na parlamentarnim izborila 2020. izašao je rekordno nizak broj glasača, njih 42,4 posto. Godine 2016. odaziv birača je iznosio 62 posto.

Izbori se održavaju u atmosferi sve većeg nezadovoljstva zbog  gospodarskih nedaća te ograničenja političkih i društvenih sloboda.

Irancu su u petak birali i 88  članova tzv. Skupštine stručnjaka, utjecajnog tijela koje treba izabrati nasljednika 84-godišnjem vjerskom vođi, ajatolahu Aliju Hameneiju.