Čitanje s djecom od najranije dobi, dostupnost knjiga i uključivanje mladih u izbor sadržaja ključni su za razvoj čitateljskih navika, istaknuto je na panel-raspravi o poticanju čitanja, na kojoj je naglašena potreba prilagodbe sadržaja interesima djece te većeg uključivanja škola i odraslih.
Profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Anita Peti-Stantić istaknula je da je čitanje i pitanje javnog zdravstva jer mozak treba razviti sposobnost čitanja, a važnu ulogu u tome ima čitanje naglas, i nakon što djeca nauče samostalno čitati.
“Važno je nastaviti s čitanjem naglas i nakon što dijete nauči čitati”, rekla je Peti-Stantić, naglasivši da je čitanje i društvena aktivnost koja djecu povezuje s drugima.
Smatra da je potrebno promijeniti pristup odraslih, osobito učitelja i odgojitelja, koji trebaju djeci omogućiti veći izbor knjiga i otvoriti prostor za razgovor o pročitanome. Predložila je i da školski dan počinje s 15 minuta čitanja, neovisno o predmetu te upozorila da kratki tekstovi, slikovnice, stripovi i audioknjige mogu poslužiti kao most prema zahtjevnijem štivu.
Voditeljica Službe za razvoj publike i programa u Ministarstvu kulture i medija Maja Zrnčić predstavila je rezultate nacionalnih programa za poticanje čitanja. Programom “Ruksak (pun) kulture”, koji djeci i mladima u slabije povezanim i udaljenim sredinama omogućuje susrete s profesionalnim umjetnicima, od 2013. do 2025. obuhvaćeno je više od 100.000 djece u više od 260 gradova.
Posebno je izdvojila program “15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci”, kojim se početkom godine poticalo svakodnevno čitanje djeci. U program se, prema njezinim riječima, prijavilo 12.666 roditelja i skrbnika, 1996 vrtića te 364 knjižnice, a čitalo se za više od 118.000 djece.
Program “Rođeni za čitanje”, pokrenut 2023., provodi se u suradnji Ministarstva kulture i medija, Ministarstva zdravstva, pedijatrijskih društava i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Zrnčić je objasnila da se važnost čitanja promiče u pedijatrijskim ordinacijama jer gotovo sva djeca dolaze pedijatrima, koji roditelje mogu upozoriti na važnost čitanja za razvoj djeteta.
Djecu treba uključiti u izbor knjiga
Književna kritičarka i teoretičarka Marija Ott Franolić upozorila je da djecu nije moguće potaknuti na čitanje istim knjigama i pristupima. Neka djeca više vole priče i maštu, dok druge zanimaju znanstveno-popularni sadržaji ili vizualno privlačne knjige.
“Ne možemo svu djecu potaknuti na čitanje istim sadržajima”, poručila je, dodajući da je važno pronaći knjige koje odgovaraju njihovim interesima i omogućuju im da u čitanju uživaju.
Voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu Isabella Mauro rekla je da najveći uspjeh imaju programi u kojima djeca i mladi nisu samo sudionici nego i aktivni kreatori. Kao primjer navela je dječji žiri nagrade Grigor Vitez i čitateljske programe u kojima mladi biraju sadržaje, raspravljaju o knjigama i pišu osvrte.
Govoreći o interesima mladih, istaknula je da rado čitaju fantastiku, ali i romane koji se bave njihovim odrastanjem i problemima s kojima se susreću.
Francuska autorica i istraživačica dječje književnosti Clémentine Beauvais ocijenila je da na čitateljske navike utječu socioekonomski položaj obitelji i dostupnost knjiga.
Smatra da su za razvoj kulture čitanja važni brojni manji programi, poput čitanja naglas u školama i aktivnosti koje povezuju stariju i mlađu djecu.
Osvrnula se i na čitanje u digitalnom okruženju, istaknuvši popularnost platformi Wattpad i Webtoon, na kojima mladi čitaju i stvaraju sadržaje, kao i BookToka, koji služi za preporuke knjiga. Upozorila je da čitanje na zaslonima nije nužno znak da mladi ne čitaju, nego da se njihovi čitateljski interesi i navike mijenjaju.
Panel je organizirala nakladnička kuća Hena com uz sufinanciranje Europske unije, a održan je u sklopu razgovora o učinkovitosti programa za poticanje čitanja među mladima, povodom romana “Nježne godine” francuske književnice Clémentine Beauvais.
