Vlada Federacije BiH priprema novi zakon o Južnoj interkonekciji, kako glasi naziv projekta povezivanja s plinskom mrežom u Hrvatskoj, no politički prijepori o tome kako ga realizirati još nisu prestali, prenose u četvrtak lokalni mediji u BiH.
Potvrdio je to federalni premijer Nermin Nikšić koji je izjavio kako njegov koalicijski partner i čelnik HDZ BiH Dragan Čović “još nije popustio”.
“Ovdje imamo samo politički problem za koji se nadam da ćemo ga riješiti. Smatramo da je korektno napraviti mješovitu upravu “BH-Gasa” i napraviti podružnicu u Mostaru”, izjavio je Nikšić u intervjuu za televiziju N1.
Južna interkonekcija je projekt kojim bi se postojeća plinska mreža u BiH povezala s Hrvatskom s tim da bi se gradio potpuno novi plinovod sa spojnom točkom kod Zagvozda te pravcem Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.
BiH trenutačno prirodni plin može osigurati samo iz jednog pravca i samo jednog izvora, koristeći transportni plinovod koji prelazi granicu Srbije i Bosne i Hercegovine u mjestu Šepak i nastavlja se do Zvornika, Kladnja, Sarajeva, Zenice i Travnika.
Osim činjenice da je BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu opskrbe problem je i to što postojeći plinovod, izgrađen 1979. godine, karakterizira zastarjelost te velika opterećenost tijekom zimskih razdoblja kada je potrošnja plina najveća.
Ovisnost o ruskom plinu nakon agresije na Ukrajinu pokazala je svu energetsku ranjivost BiH kao i to koliki je problem proizvela odluka čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika da iz političkih razloga odnosno njegovih veza s Rusijom još 2015. blokira spajanje s plinskom mrežom Hrvatske preko Slavonskog i Bosanskog Broda iako je to financijski kanila podržati Europska unija.
Jedina alternativa ostala je provedba znatno skupljeg projekta Južne interkonekcije čija je okvirna cijena 100 milijuna eura.
Ovaj energetski projekt ima jasno izraženu političku dimenziju jer za njega interes pokazuju SAD s obzirom na činjenicu da on znači pristup BiH terminalu za ukapljeni plin na Krku dok ga Čović odnosno HDZ BiH tretiraju strateškim interesom Hrvata u BiH i traže uspostavu nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru koja bi za njega bila zadužena.
Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH je 2021. godine usvojio zakon o Južnoj interkonekciji no na tome je sve stalo jer su zastupnici HDZ BiH 2022. podnijeli amandmane kojima su tražili da se iz projekta izbaci tvrtka BH-Gas, a uvede novi poslovni subjekt pod nazivom “Južna plinska interkonekcija Mostar”.
Pravdali su to konstatacijom kako je “BH-Gas” opterećen brojnim nezakonitostima u poslovanju kao i činjenicom da u njemu nema zaposlenih Hrvata.
“Tom (novom) tvrtkom ili prostorom ne može upravljati tvrtka koja nema zaposlenog ni jednog Hrvata, u upravi, u nadzornim odborima”, kazao je Čović dodajući kako ne želi dopustiti da sutra iz političkih razloga “netko iz Sarajeva zavrne plin Posušju”.
No Čović se odmah suočio s kritikama SAD-a u čemu je prednjačio američki veleposlanik Michael Murphy, a otvoreno ih je ponovio i pomoćnik američkog državnog tajnika James O’Brien koji je, kada je u veljači boravio u Sarajevu, izravno optužio čelnika HDZ BiH za blokade.
“On bi da zamijenio operatera sustava prijenosa, etabliranu tvrtku u vlasništvu Federacije koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za provedbu projekta, trenutno nepostojećom tvrtkom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i financijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa”, kazao je O’Brien.
Federalni premijer Nikšić kaže da se radi na novom prijedlogu zakona. Nije govorio o detaljima no od ranije je poznat prijedlog da se “BH-Gas” preustroji a u Mostaru uspostavi podružnica te tvrtke koja bi bila zadužena za Južnu interkonekciju.
Za kompromis se zalaže i Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) i zastupnik u federalnom parlamentu. Kaže kako postoje načini kako uključiti jedinice lokalne samouprave i hrvatske županije preko kojih plinovod prolazi.
“Sve je stvar kompromisa, dijaloga i volje da se to riješi. Ovdje volja ne postoji jer našim političkim vođama nisu interesi jedinice lokalne samouprave, nego su im interes javne nabave, tenderi i novac koji će se potrošiti u tom projektu. Tu leži glavni problem. Oni su to namirisali, a nikakav nacionalni interes ili nešto treće”, kazao je Raguž za sarajevsko “Oslobođenje”.
Plenković: Hrvatska snažno podupire BiH i Hrvate u njoj
Političari u BiH nisu se uspjeli dogovoriti o reformskim zakonima
Grlić Radman o BiH: Jedino jednakost i konstitutivnost mogu osigurati budućnost
