Saborska oporba nije u utorak sporila da treba izmijeniti Zakon o zemljišnim knjigama kako bi se osigurala njihova veća ažurnost, ali je naglasila da prije donošenja tog zakona treba urediti još neke detalje i dobiti odgovore na neka pitanja.
Do drugog čitanja zakona inicirat ćemo raspravu na Odboru za pravosuđe koja će rezultirati analizom što točno rade javni bilježnici u postupku formiranja novih zemljišno- knjižnih uložaka, najavila je Dalija Orešković (DOSIP).
Objasnila je kako formiranje takvog uloška podrazumijeva da se promijenilo nešto u površini, obliku ili stanju čestice koja se u njemu nalazi, te naglasila da to nije posao koji bi trebao raditi bilo tko drugi, osim suda, a kamoli javni bilježnici „koji često mogu biti u čistom sukobu interesa kojeg nitko ne kontrolira“.
Zatražila je i jasan odgovor tko je platio zgradu Središnje pismohrane zemljišnih knjiga u Gospiću.
Zastupnici smatraju da bi još trebalo proširiti krug ovlaštenika koji zemljišne knjige mogu pretraživati po nazivu, imenu i prezimenu i OIB-u.
Paus (IDS): Pretragu omogućiti i gradovima i općinama
Taj se krug sada proširuje i na upravne odjele županija te na odvjetnike i na javne bilježnike, no trebao bi i na općine i gradove, smatra Dalibor Paus (IDS), tumačeći da bi to pridonijelo transparentnosti i pravednosti postupaka prostornog planiranja.
I Branku Juričev Martinčev (HDZ) zanima hoće li se ta ovlast proširiti i na lokalne jedinice koje imaju svoje pravne službe „koje bi mogle izvršiti upis i time izbjeći naknadne troškove“.
“Ići će se u tom pravcu, ali se mora ići postupno”, rekao je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović.
Anji Šimpragi (SDSS) koja je pitala hoće li ovlast za pretragu dobiti i ovlaštene udruge koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, državni tajnik je odgovorio da trenutno neće. Stvaramo pretpostavke da proširimo taj krug, ali one u ovom trenutku nisu stvorene jer se pojavljuje rizik da će se ulaskom velikog broja ljudi u knjige narušiti GDPR, kazao je.
SDP-ovoj Boški Ban Vlahek poručio je da je brzina upisa u zemljišne knjige zadnjih 10 godina udeseterostručena. “Tamo gdje je stanje sređeno, to se rješava u jednom danu”, dodao je.
Odgovarajući HDZ-ovoj Nataši Tramišak, Martinović je naglasio da su apsolutno sve zemljišne knjige koje su završile u pismohrani u Gospiću digitalno transformirane. Rekao je i da “zbirke isprava neće biti digitalno transformirane jer se rjeđe koriste, ali će biti tamo čuvane”.
Stare zemljišne knjige više ne postoje na zemljišno- knjižnim odjelima sudova, sve su povučene i skenirane u pismohranu u Gospiću, njih 102 od 109, a povlačenje ovih još sedam je u tijeku, rekao je SDP-ovu Mišelu Jakšiću.
Martinović: Uspostava Središnje pismohrane tijekom godine
Martinović je objasnio da se izmjenama Zakona regulira i trajno čuvanje i pohrana zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću.
Uspostava Središnje pismohrane planirana je tijekom ove godine, a financira se iz Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije te će se u nju smjestiti sve ručno vođene zemljišne knjige, kao i zbirka isprava.
Izmjenama se propisuje da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti u elektroničkom obliku ili ispisane na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju. Također, proširuje se ovlast javnog bilježnika da odbije podnošenje prijedloga za upis kada se pojavi sumnja u vjerodostojnost isprave.
Izmjenama Zakona ostvaruju se rezultati reformske mjere iz NPOO po pitanju povećanja učinkovitosti pravosudnog sustava s ciljem da do 2026. osiguramo 60 posto svih katastarskih čestica u bazi zemljišnih podataka, a u daljnjem razdoblju i 100 posto, rekao je Martinović.
Jandroković o korištenju vladinog aviona: ‘Postupao sam kao i u Katru 2022.’
Bježančević o Slavoniji: Iselilo 90 tisuća ljudi, a plaće 12 posto niže od nacionalnog prosjeka
Za izbor novih ustavnih sudaca potrebna dvotrećinska većina u Saboru
