Premijer Andrej Plenković najavio je u četvrtak proširenje liste proizvoda s ograničenim cijenama, koja će sada obuhvatiti ukupno 70 proizvoda. Ova odluka donesena je nakon sastanka sa predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača, gdje su razmatrani koraci za zaštitu potrošača i revidiranje trenutnog popisa proizvoda s ograničenim cijenama.
Gospodarski rast, ali i izazovi za građane
Plenković je također istaknuo da Hrvatska bilježi iznadprosječan gospodarski rast, ali je istovremeno priznao da dio građana i dalje ima poteškoća u podmirenju osnovnih životnih potreba. “Iako su brojke pozitivne na ‘makro razini’, mnogi građani osjećaju financijske pritiske”, rekao je Plenković.
Vladine mjere i zaštita građanskog standarda
Vlada je poduzela niz mjera kako bi zaštitila životni standard građana, uključujući fiskalne politike i ograničavanje cijena određenih proizvoda. Premijer je naglasio da je država iskoristila svoj prostor za djelovanje u zaštiti potrošača, te je najavio novu listu od 70 proizvoda koji će imati regulirane cijene. “Reagirali smo, ali mora se uključiti i šira zajednica”, zaključio je.
Marko Primorac odbacuje tvrdnje o visokoj inflaciji
Ministar financija Marko Primorac odbacio je tvrdnje da su visoke stope inflacije u interesu države radi punjenja proračuna. “Najoštrije odbacujem tu tezu”, izjavio je, ističući da je upravo proračun preuzeo teret financiranja paketa pomoći za građane i poduzeća, uključujući HEP. Dodao je da porezna politika nije uzrok inflacije, jer su porezi na dohodak i dobit među najnižima u Europi.
PDV i cijene: Stanje na tržištu
Ministar je priznao da je opća stopa PDV-a među najvišima u EU, ali je istaknuo da to nije glavni faktor koji izaziva visoke cijene. Prema njegovim riječima, Vlada je snizila stopu PDV-a na 5% za proizvode od “polja do stola”, uključujući osnovne inpute u poljoprivredi i finalnu cijenu proizvoda.
Inflacija i porezna politika
Primorac je također naglasio da visoka inflacija nije u interesu Vlade jer negativno utječe na njezine politike. Po njegovom mišljenju, nema opravdanja da porezna politika bude okrivljena za visoke cijene hrane u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje EU.
