Papa Franjo, popularan među vjernicima, ali suočen s žestokim protivljenjem unutar Katoličke crkve, preminuo je u ponedjeljak ujutro u Vatikanu u dobi od 88 godina.
“Jutros u 7:35 sati (5:35 GMT), rimski biskup, Franjo, vratio se kući Ocu. Cijeli je njegov život bio posvećen služenju Gospodinu i njegovoj Crkvi”, objavio je kardinal kamerlengo Kevin Farrell u priopćenju koje je objavio Vatikan.
Franjo je pušten je iz bolnice 23. ožujka nakon što je 38 dana bio hospitaliziran s obostranom upalom pluća, što je bila njegova četvrta i najduža hospitalizacija od početka pontifikata 2013. godine.
U nedjelju, tijekom slavlja Uskrsa, djelovao je vrlo slabo, ali je prošao papamobilom među tisućama vjernika na Trgu svetog Petra.
Ozbiljna lica i vidno uznemiren, ipak je morao svoj tekst povjeriti drugima, uspjevši izgovoriti samo nekoliko riječi, slabog daha.
Patio je od problema s kukovima, bolova u koljenima, prošao je operacije i dišne infekcije. Bio je narušenog zdravlja i koristio invalidska kolica, ali je ustrajao na brzom radnom tempu, unatoč upozorenjima liječnika.
Po vatikanskim zakonima pogreb se mora održati u roku od devet, a konklave između 15 i 20 dana od smrti pape. U međuvremenu će kamerlengo, 77-godišnji irski kardinal Kevin Farrell, biti vatikanski upravitelj.
Franjo je krajem 2023. otkrio da želi biti pokopan u bazilici svete Marije Velike u središtu Rima, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što će biti prvi put da papu pokapaju ondje više od tri stoljeća.
Osim toga, Vatikan je u studenom izdao pojednostavljeni protokol za papinske pogrebe, uključujući ukop u jednostavnom lijesu od drva i cinka, stajući na kraj tradiciji kraj triju ljesova jedan u drugome, svaki od različite vrste drveta, čempresa, olova i hrasta.
U 12 godina pontifikata, prvi isusovac i južnoamerički papa u povijesti neumorno se založio za obranu migranata, okoliša i socijalne pravde, istovremeno ne dovodeći u pitanje stavove Crkve o pobačaju ili celibatu svećenika.
Višestruke reforme
Upozorenja o njegovom zdravlju umnožila su se, a onda i potakla nagađanja o mogućem odstupanju s dužnosti, kako je to učinio njegov prethodnik Benedikt XVI.
Duhovni vođa gotovo 1,4 milijarde katolika u 2023. je dvaput bio hospitaliziran, od čega jednom zbog velike operacije abdomena. I posljednjih mjeseci morao je otkazati nekoliko papinskih angažmana.
Od svoje 21. godine Jorge Bergoglio je patio od akutnog pleuritisa, zbog čega mu je i djelomično odstranjeno desno plućno krilo.
Ljubitelj glazbe i nogometa, ali alergičan na odmaranje, Franjo je često imao i desetak sastanaka dnevno. U rujnu je napravio i najdulje putovanje u svom pontifikatu, 12-dnevno putovanje jugoistočnom Azijom i Oceanijom.
U Rimu, ali i u posjetima, “papa s kraja svijeta”, izabran 13. ožujka 2013., neumorno je osuđivao sve oblike nasilja, od trgovine ljudima do migracijskih katastrofa i ekonomskog iskorištavanja.
On je 11. veljače ponovno osudio masovna protjerivanja migranata, dio politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, čime je navukao bijes Bijele kuće.
Žestoki protivnik trgovine oružjem, bivši nadbiskup Buenos Airesa ipak je ostao nemoćan pred sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, unatoč bezbrojnim pozivima na mir.
Ovaj lukavi političar bez dlake na jeziku također je želio reformirati Kuriju, središnju vladu Svete Stolice, nagriženu inercijom, i razviti ulogu žena i laika te osvjetlati sumnjive vatikanske financije.
Suočen pedokriminala u Crkvi, ukinuo je papinsku tajnost i obvezao redovnike i laike da prijave slučajeve svojim nadređenima. Ipak nije uspio uvjeriti udruge žrtava, koje su ga kritizirale da nije otišao dovoljno daleko.
Posvećen svjetskim periferijama
Zalažući se za međureligijski dijalog, posebice s islamom, branio je do samog kraja Crkvu “otvorenu za sve”, navukavši na sebe bijes populističkih pokreta zbog svoje podrške migrantima.
Dok je ovaj srdačni papa izazvao velik žar javnosti, želeći vjernicima “dobar tek” na Trgu svetog Petra svake nedjelje, također ga je oštro kritizirala konzervativna oporba zbog njegova navodnog nedostatka pravovjerja i autoritarnog upravljanja.
O tome svjedoči negodovanje koje su izazvale pojedine odluke, poput otvaranja blagoslova za istospolne parove krajem 2023. godine ili ograničenja slavlja misa na latinskome.
Te je kritike potaknula i sjena Benedikta XVI. koji je boravio u Vatikanu sve do svoje smrti krajem 2022., raspirujući teoriju o “dvojici papa”.
“Građanski rat” unutar Crkve dosegao je vrhunac dijatribama, ili pismima kritike, pojedinih kardinala, posebice uoči Sinode o budućnosti Crkve krajem 2023. godine.
Franjin jednostavan stil, koji je radije koristio skroman dvosobni stan od 70 m² u Domu svete Marte umjesto pozlaćene apostolske palače, također je doveo do optužbi za pretjeranu desakralizaciju službe.
Taj 266. papa, više zainteresiran za “periferije” planeta nego za velike zapadne zemlje, također je preusmjerio rasprave unutar Crkve, poput njegove ekološke i socijalne enciklike “Laudato si” iz 2015., vrlo zapažene optužbe protiv financija koja veliča očuvanje planeta.
