Hrvatska je članstvom u Vijeću Europe vraćena u svoj civilizacijski krug, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak na obilježavanju 30. godišnjice članstva u međunarodnoj organizaciji u Zagrebu.
“Mi smo nakon Domovinskog rata i agresije velikosrpskog Miloševićevog režima te 1996. nakon niza godina zahtjevnog rada… ispunili taj kriterij i na neki način vratili Hrvatsku u njen civilizacijski krug”, rekao je Plenković na otvorenju konferencije u prigodu obilježavanja 30. godišnjice članstva Hrvatske u Vijeću i potpisivanja Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Hrvatska 6. studenoga obilježava 30. godišnjicu primanja u punopravno članstvo Vijeća Europe kao 40. članica, a danas se obilježava svečanost tim povodom u Hrvatskom saboru. Osnovana poslije Drugog svjetskog rata, 1949. godine, ta organizacija sa sjedištem u Strasbourgu promiče ljudska prava, razvoj demokracije i vladavinu prava.
“Upravo je to članstvo u Vijeću Europe obilježilo važan trenutak u prihvaćanju najviših standarda demokracije”, poručio je premijer.
Sve države članice potpisnice su Konvencije o zaštiti ljudskih prava, koja propisuje pravo na život, slobodu i sigurnost, pošteno suđenje, poštovanje privatnog i obiteljskog života i pravo na brak. Propisuje i slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, izražavanja, okupljanja i udruživanja.
Plenković je kazao da je Hrvatska potpisivanjem Konvencije u svoje temelje ugradila najsuvremenije mehanizme za zaštitu dostojanstva i slobode svakog svojeg građanina.
“A odmak od tri desetljeća najbolje pokazuje da je ta odluka bila čvrsta platforma za izgradnju moderne, otporne i stabilne države te otvorila vrata ostvarenju drugih strateški ciljeva koje smo ostvarili u godinama i desetljećima nakon 1996.”, kazao je Plenković.
Kao primjere je nabrojio članstva u NATO-u, Europskoj uniji, europodručju, šengenskom prostoru, dodajući da je Hrvatska “praktički ispunila sve uvjete za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj”.
Poštovanje visokih standarda poput vladavine prava za Hrvatsku nikada nije bilo tek formalno ispunjavanje obveza, već pitanje “naše odgovornosti prema našim sugrađanima”, kazao je Plenković.
Dodao je da Konvencija te presude Europskog suda za ljudska prava i danas usmjeravaju razvoj hrvatskih politika, zakonodavstvo i sudske prakse.
“Naši su propisi danas u najvećoj mjeri usklađeni s europskim pravnim okvirom, a stvarna zaštita prava ovisi o tome kako se zakoni provode u praksi. Upravo je zato praksa Suda ona koja treba biti široko dostupna i sustavno proučavana u prvom redu na našim sudovima i unutar pravosudnih tijela”, kazao je.
Iako presude kojima se utvrđuju povrede ljudskih prava nisu uvijek povoljne za državu, Vlada ostaje predana zaštiti temeljnih prava i sloboda zajamčenih Konvencijom i hrvatskim ustavom, istaknuo je Plenković.
Rekao je da je u pripremi za susret s predsjednikom Suda Mattiasom Guyomarom proučio statističke podatke prema kojima je od nešto više od 1500 presuda “svega 483 su bile protiv države”, što je nazvao “razumnim” omjerom kakav je kod svih “discipliniranih” članica Vijeća Europe te ne odudara od prakse drugih zemalja.
Vijeće Europe institucija je koja nema veze s Europskom unijom i obuhvaća sve države Europe osim Bjelorusije, koja joj nikada nije ni pristupila, i Rusije, koja je izbačena nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine.
