U Trumpovoj administraciji tijekom prvih 365 dana drugog mandata došlo je do temeljite revizije prioriteta u području nacionalne sigurnosti i američkog globalnog vodstva. Od vojnih intervencija izvan granica do pojačane provedbe zakona unutar zemlje, godina 2025. obilježena je hrabrim, često kontroverznim koracima.
Administracija je dosljedno provodila strategiju “mira kroz snagu”, koju su dužnosnici opisivali kao obnovu američke vojne nadmoći i ponovno uspostavljanje utjecaja Sjedinjenih Država diljem svijeta. Predsjednik Trump je izjavio: „Učinili smo više nego bilo koja druga administracija u pogledu vojske, okončanja ratova i dovršetka sukoba.“
Ministarstvo obrane – sada preimenovano u Ministarstvo rata – postalo je simbol povratka agresivnom, ratničkom pristupu usmjerenom na maksimalnu smrtonosnost, spremnost i odvraćanje potencijalnih neprijatelja. Ministar obrane Pete Hegseth naglasio je: „Mi smo sila koja se gradi snagom – ili smo spremni pobijediti, ili nismo.“
Vojska je igrala ključnu ulogu u nekoliko najznačajnijih događaja godine. U lipnju 2025. provedena je operacija Ponoćni čekić (Midnight Hammer), tijekom koje su američke snage uništile iransku protuzračnu obranu i pogodile ključna nuklearna postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu. Analitičar Michael O’Hanlon iz Brookings Institutiona ocijenio je da je ta odluka vjerojatno usporila iranske nuklearne ambicije za nekoliko godina.
U kolovozu se fokus pomaknuo bliže američkim granicama. SAD je izveo masovno vojno gomilanje u Karipskom području, što je dovelo do napada na brodove osumnjičene za krijumčarenje droge i, na kraju, do uhićenja venezuelskog vođe Nicolása Madura u siječnju 2026. Trump je tom prilikom izjavio da su SAD eliminirale gotovo 100 % droge koja dolazi morskim putem, te da će uskoro krenuti i s kopnenim rutama.
Borba protiv droge izazvala je velike reakcije i unutar zemlje. Imigracijske i sigurnosne operacije proširene su na brojne gradove, uključujući nedavne akcije u Minneapolisu. Dužnosnici su naveli da je samo u Minnesoti uhićeno više od 10.000 kriminalaca. Zapovjednik granične patrole Gregory Bovino istaknuo je da su operacije zakonite, precizne i usmjerene isključivo na one koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju zajednicama.
Administracija tvrdi da su mnogi uhićeni ilegalno ušli u zemlju tijekom Bidenova mandata – trend koji je, prema Trumpovim riječima, preokrenut. On je izjavio: „U posljednjih osam mjeseci nitko nije ilegalno ušao u našu zemlju.“
Bijela kuća je također istaknula značajan pad nasilnog kriminala diljem SAD-a. Trump je tvrdio da je riječ o najvećem jednogodišnjem smanjenju ubojstava u povijesti zemlje.
Na međunarodnoj razini, predsjednik je vršio pritisak na NATO saveznike da povećaju izdatke za obranu, koristeći prijetnju smanjenjem američkih obveza kao polugu. O’Hanlon je priznao da, iako mu se taktika nije svidjela, prijetnja povlačenjem iz Saveza uvjerila je saveznike da svi trebaju više ulagati u obranu.
Međutim, ulaskom u 2026. godinu, stručnjaci upozoravaju da početna stabilnost prelazi u sve veću neizvjesnost. O’Hanlon je istaknuo ključna otvorena pitanja: što će se dogoditi u Gazi, ogromna neizvjesnost u Venezueli nakon uhićenja Madura, te šokantna prijetnja preuzimanjem Grenlanda. Upozorio je da takve prijetnje mogu imati dugoročne posljedice za NATO i globalnu sigurnost – saveznici bi se mogli početi pitati koji će teritorij SAD sljedeći poželjeti, a Vladimir Putin bi mogao iskoristiti priliku za daljnje destabiliziranje Saveza.
Iako se većina analitičara slaže da je prva godina Trumpova drugog mandata duboko preoblikovala nacionalnu sigurnost – s naglaskom na agresivniju politiku u zapadnoj hemisferi, ekonomski nacionalizam i manje intervencionizma u Europi – stručnjaci upozoravaju da će 2026. biti još presudnija. Neriješeni sukobi, napeti savezi i nepredvidljivi potezi mogli bi definirati američku vanjsku politiku na duge staze.










