Hoće li hrvatski Rafali put Bliskog istoka? Kad bi se pitalo glavnog tajnika NATO-a Maraka Ruttea hoće. Međutim, ne pita ga se.
Rutte je 22. ožujka dao intervju za CBS News o pitanjima rata u Iranu. Ono što je rekao bitno odudara od onog što su ljevičarski mediji prenijeli, koji po običaju čuju samo ono što im paše. Naime, Rutte je naglasio da NATO mora podržati Sjedinjene Države u ratu protiv Irana. Naročito u deblokadi Hormuškog tjesnaca koji je vitalan za svjetsku ekonomiju. Ono što nije otvoreno rekao, ali nedvojbeno proizlazi iz rečenog, je da će u protivnom doći u pitanje opstanak NATO-a.
Zanimljivo je kako je Rutte objasnio potrebu za napadom na Iran: „…we have seen with North Korea, if we negotiate for too long, you might pass the moment where you can still get this thing done, and North Korea now has the nuclear capability. If Iran would have the nuclear capability, including, together with the missile capability, it will be a direct threat, a existential threat, to Israel, to the region, to Europe, to the stability in the world. So the president doing this is crucial, and I’ve seen the polling, but I really hope the American people will be with him, because he is doing this to make the whole world safer.” (vidjeli smo sa Sjevernom Korejom, ako se predugo pregovara možete propustiti priliku da nešto učinite, a Sjeverna Koreja sad ima nuklearne sposobnosti. Ako bi Iran imao nuklearne sposobnosti, uključujući s balističkim projektilima, bio bi izravna prijetnja, egzistencijalna prijetnja Izraelu, regiji, Europi i stabilnosti svijeta. Dakle, ono što predsjednik čini je krucijalno, i vidio sam ankete, ali se stvarno nadam da će Amerikanci biti uz njega, jer čini ovo da bi cijeli svijet bio sigurniji).
Što se tiče ne dijeljenja informacija s NATO saveznicima Rutte je također bio vrlo jasan – to bi ugrozilo tajnost operacije i bitno degradiralo njenu efikasnost. Potom je Rutte izrekao nešto što su svi ljevičarski mediji prečuli: „So it is only logical that European countries needed a couple of weeks to come together. But at this moment, the good news is this, that since Thursday, 22 countries, most of them NATO, but also Japan, Korea, Australia, New Zealand, Bahrain, the UAE, have come together to basically answer three questions, what do we need? When do we need it? And where do we need it? These three questions are now worked through to answer the president’s call, to make sure that we secure the free sailing through the Strait of Hormuz.” (Zbog toga je logično da europske države trebaju par tjedana da se priberu. Međutim, u ovom trenutku dobra je vijest da od četvrtka 22 države, većinom članice NATO-a, ali i Japan, (Južna) Koreja, Australije, Novi Zeland, Bahrain i UAE, okupile kako bi odgovorili na tri osnovna pitanja. Što trebamo? Kada trebamo? I gdje trebamo? Odgovori na ova tri pitanja sad se razrađuju kako bi se odgovorilo na predsjednikov poziv, a kako bi osigurali siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac.)
Europske države koje su u spomenutoj inicijativi su: Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Norveška, Švedska, Finska, Nizozemska, Danska, Estonija, Latvija, Litva, Češka i Rumunjska. Pa čak i Slovenija.
Mi naravno nismo. Jer naši bi predsjednik, ujedno i vrhovnik, u startu zaustavio svako pristupanje najavom zabrane sudjelovanja hrvatske vojske u takvoj inicijativi.
Ako niste primijetili, nisu se pridružile ni Mađarska ni Slovačka. Ali ni Češka, iako se tamošnji premijer Andrej Babiš pokušava predstaviti kao patriot blizak Trumpu, ali ne i Putinu. Nedostaje i Španjolska. To ne čudi jer socijalistički (zapravo komunistički) premijer Pedro Sánchez otvoreno na strani Palestinaca. Pa po toj logici i na strani iranske diktature.
S obzirom na to da se inicijativi nisu pridružile sve članice NATO-a očigledno od jedinstvenog djelovanja Saveza neće biti ništa. Ako uopće bude išta. Jer sve ovo više nalikuje na igrokaz, svojevrsnu travestiju, kojom se kao pokušava pokazati neka inicijativa. Iako se u startu već zna da od inicijative neće biti ništa.
Hoće li sav taj igrokaz smanjiti Trumpovu ljutnju, koja polako prelazi u ogorčenost, prema NATO-u? Zasigurno neće. Trump od članica NATO-a očekuje djela, a ne isprazne riječi. A tih dijela neće biti. Barem ne što se tiče Hormuškog tjesnaca.
Od tuda i izjava: „And I’ve long said that, you know, I wonder whether or not NATO would ever be there for us. So this is a this was a great test, because we don’t need them, but they should have been there.” (Već dugo govorim, znate, pitam se hoće li NATO ikada biti uz nas. Dakle, ovo je bio veliki test, jer mi ih ne trebamo, ali trebali su biti tamo.”
Stoga neće biti nikakvo iznenađenje ako predsjednik Donald Trump odluči povući SAD-e iz NATO-a i tako ga ugasiti.
Srbija se naoružala supersoničnim projektilima, a Hrvatska bi ‘obranu’ držala na Jarunu i Bundeku
Iran je obezglavljen, no vlast će morati preuzeti goloruki mladići, ginući kako bi slomili režim
