Hrvatska osuđuje “neutemeljene” tvrdnje Kremlja koji optužuje baltičke zemlje da dopuštaju Kijevu prelete preko njihova teritorija radi napada na Rusiju, priopćio je MVEP u petak nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Helsingborgu.
Solidarnost s baltičkim državama
“Snažno osuđujemo neutemeljene i neodgovorne optužbe i prijetnje Rusije upućene Latviji, Litvi i Estoniji”, napisalo je hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova na društvenoj platformi X.
Moskva optužuje baltičke zemlje da dopuštaju Ukrajini prelete preko njihova teritorija radi napada na sjevernu Rusiju, što NATO poriče.
Baltičke države, redom snažne podupirateljice Ukrajine, uzvraćaju da Rusija preusmjerava ukrajinske bespilotne letjelice u njihov zračni prostor s njihovih ciljeva u Rusiji.
Odbacivanje ruskih “narativa
MVEP je u petak objavio da su ruski “lažni narativi i neopravdane prijetnje neprihvatljivi te služe samo širenju zastrašivanja i dezinformacija”.
“Stojimo u potpunoj solidarnosti s baltičkim zemljama suočenima s ruskom pritiskom”, dodalo je ministarstvo.
Helsinški sastanak šefova diplomacija
Do hrvatske osude je došlo nakon sastanka šefova diplomacija zemalja članica NATO-a u švedskom gradu Helsingborgu ranije u petak na kojem je sudjelovao i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Ministri su se složili da daljnje jačanje kolektivne obrane ostaje prioritet Saveza, pri čemu je Grlić Radman istaknuo da je Hrvatska već prošle godine dostigla cilj izdvajanja od dva posto BDP-a za obranu. Također, dodao je da je Hrvatska na “dobrom putu ispunjenja zavjeta o izdvajanju od pet posto BDP-a do 2035. godine”, prema odvojenom priopćenju MVEP-a.
Hrvatska pomoć Ukrajini i sigurnosni izazovi
Kako je posebna pozornost sastanka posvećena dugoročnoj podršci za Ukrajinu, Grlić Radman je naglasio da Hrvatska pomaže Kijevu na razne načine: od vojne pomoći do razminiranja, psihosocijalne pomoći, energetike te druge razvojne pomoći.
Ministar je saveznicima ukazao i na sigurnosne izazove na zapadnom Balkanu, a ministri su s obzirom na aktualne sukobe na Bliskom istoku potvrdili važnost pristupa od “360 stupnjeva koji jamči praćenje i reakciju na ugroze bez obzira na to odakle dolaze”, dodaje se u priopćenju MVEP-a.
U svjetlu iranskih napada, Hrvatska je podržala inicijativu sudjelovanja partnera u Perzijskom zaljevu na samitu NATO-a u Ankari 7. i 8. srpnja, ali i suradnju Saveza s Europskom unijom radi postizanja cilja “jače Europe u jačem NATO-u”, prema ministarstvu.
Podržavaš neovisno novinarstvo? Ako cijeniš naš rad i držiš da su naši tekstovi korisni za tebe i hrvatsko društvo u cjelini, klikni na poveznicu u nastavku, informiraj se o planovima našeg portala i doprinesi i ti našem djelovanju;
