Pregovori između SAD-a i Irana ulaze u osjetljivu fazu, dok napetosti na terenu ne jenjavaju unatoč formalnom prekidu vatre.
Pregovori uz nastavak napetosti
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da bi pregovori o mirovnom sporazumu s Iranom mogli potrajati nekoliko dana. Time je ublažio očekivanja o brzom završetku sukoba nakon nedavnih američkih napada na ciljeve u južnom Iranu.
Prema američkim tvrdnjama, napadi su bili obrambene prirode i usmjereni na prijetnje pomorskoj sigurnosti. Meta su bili brodovi koji su navodno postavljali mine te lansirna mjesta za projektile. Rubio je naglasio da Hormuški tjesnac mora ostati otvoren za međunarodni promet.
Iranska revolucionarna garda poručila je da zadržava pravo na odmazdu u slučaju kršenja primirja. Istodobno je vrhovni vođa Modžtaba Hamenei upozorio da države regije više neće služiti kao zaštita za američke baze. Takve izjave dodatno podižu razinu napetosti.
Unatoč tome, obje strane signaliziraju određeni napredak u pregovorima. U fokusu je memorandum o razumijevanju koji bi mogao otvoriti put prema trajnijem sporazumu. Taj dokument trebao bi omogućiti prekid neprijateljstava i postupnu stabilizaciju regije.
Rat je započeo krajem veljače napadima SAD-a i Izraela na Iran. Sukob je izazvao snažan poremećaj na globalnom tržištu energenata. Posljedice su vidljive kroz rast cijena nafte, goriva i hrane.
Hormuški tjesnac i regionalni pritisci
Promet kroz Hormuški tjesnac znatno je smanjen i trenutno prolazi tek nekoliko desetaka brodova dnevno. Prije sukoba tim je putem prolazilo između 125 i 140 plovila dnevno. Riječ je o ključnoj ruti kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog plina.
Iran trenutačno selektivno propušta brodove, favorizirajući zemlje s kojima ima bliske odnose. Takva praksa dodatno opterećuje globalne opskrbne lance. Stabilizacija prometa jedan je od ključnih ciljeva pregovora.
Sjedinjene Države nastavile su vojne aktivnosti unatoč formalnom primirju koje traje od početka travnja. Američko zapovjedništvo navodi da su napadi usmjereni na zaštitu vlastitih snaga. Iran tvrdi da je srušio američki dron i otvorio vatru na druge letjelice.
U političkoj retorici dodatno su zaoštreni tonovi. Hamenei je poručio da se „sat ne može vratiti unatrag” te najavio jačanje antiameričkih i antiizraelskih poruka. Takve izjave ukazuju na duboko nepovjerenje između strana.
Istodobno, američki predsjednik Donald Trump ističe da pregovori napreduju, ali upozorava na mogućnost novih napada. Poručio je da će ishod biti ili sveobuhvatan sporazum ili potpuni neuspjeh.
Diplomacija i ključne prepreke
Pregovori se odvijaju uz posredovanje regionalnih aktera, uključujući Katar. Iranski dužnosnici nedavno su boravili u Dohi kako bi razgovarali o okviru mogućeg dogovora. Glavna tema bila je izrada memoranduma o razumijevanju.
Jedno od ključnih pitanja ostaje deblokada oko 24 milijarde dolara iranskih sredstava zamrznutih u inozemstvu. Prema iranskim izvorima, to je posljednja velika prepreka za postizanje početnog sporazuma. Bez tog koraka teško je očekivati napredak.
Predloženi memorandum obuhvaća prekid sukoba i uspostavu sigurnog prolaza kroz Hormuški tjesnac. Predviđen je i rok od 60 dana za pregovore o složenijim pitanjima. Među njima je najvažnije iransko nuklearno pitanje.
Paralelno s tim, raste pritisak na širenje Abrahamovih sporazuma. Trump poziva arapske države na normalizaciju odnosa s Izraelom. Saudijska Arabija i dalje inzistira na rješenju palestinskog pitanja kao uvjetu.
Dodatne napetosti dolaze iz Libanona, gdje Izrael najavljuje pojačane napade na Hezbolah. Unatoč primirju, izraelske snage nastavljaju zračne operacije. Time se sigurnosna situacija u regiji dodatno komplicira.
