SAD i Iran dogovorili su produženje primirja za 60 dana kroz memorandum o razumijevanju, no sporazum još čeka odluku Donalda Trumpa.
Memorandum o razumijevanju i produženje primirja
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su sporazum o memorandumu o razumijevanju kojim bi se postojeće primirje produžilo za još 60 dana. Dokument, međutim, još mora odobriti američki predsjednik Donald Trump, pa dogovor zasad ostaje u statusu nacrta.
Prema izvorima upoznatima sa situacijom, riječ je o političkom okviru, a ne o konačnom mirovnom sporazumu. Memorandum bi postavio privremna pravila igre i omogućio dodatno vrijeme za pregovore. U središtu pozornosti bila bi pitanja sigurnosti, regionalne stabilnosti i nuklearnog programa.
Jedan od najosjetljivijih elemenata tiče se iranskih zaliha visoko obogaćenog uranija. Sporazum bi trebao odrediti kako će se s tim zalihama postupati, što će biti među prvim temama u 60-dnevnom razdoblju. Time se otvara put mogućem tehničkom dogovoru između stručnjaka obiju strana.
Bijela kuća zasad nije komentirala informacije o postignutom dogovoru. Šutnja službenog Washingtona pokazuje koliko je tema osjetljiva. Posebno zbog snažnih unutarnjopolitičkih podjela u SAD-u.
Trumpova administracija ranije je više puta javno poručila da je kraj rata blizu. No iranska strana redovito je osporavala takve tvrdnje ili im smanjivala značaj. Službeni Teheran je isticao da dogovor postoji tek kada sve bude potpisano i provedeno.
Američki predsjednik je u prvim tjednima sukoba javno govorio da će rat trajati četiri do šest tjedana. Unatoč tim najavama, od početka izraelskih i američkih udara na Iran prošla su već tri mjeseca. U jednom je trenutku poručio da će sukob završiti za nekoliko dana. Kasnije je ipak sugerirao da bi sve moglo potrajati još neko vrijeme, ostavljajući prostor za manevriranje.
Trump pod pritiskom tvrdolinijaša i birača
Trump se u ovom trenutku nalazi između snažnog vanjskog i unutarnjeg pritiska. S jedne strane suočen je s tvrdolinijašima unutar vlastite Republikanske stranke koji zagovaraju oštriji kurs prema Iranu. Ti ga krugovi pozivaju da ne prihvati nikakav dogovor koji ne rješava iranski nuklearni program odmah i u cijelosti.
S druge strane raste nezadovoljstvo šireg biračkog tijela zbog visokih cijena. Posebno su osjetljive cijene goriva, što utječe na standard građana i gospodarstvo. Posljedice rata i zategnutih odnosa s Iranom odražavaju se na tržišta energije, a time i na svakodnevni život.
Politički analitičari upozoravaju da takve okolnosti pojačavaju pritisak na Trumpovu Republikansku stranku. Procjene govore da bi im zbog gospodarskog nezadovoljstva moglo biti teško zadržati kontrolu nad Zastupničkim domom. Postoji i realna mogućnost gubitka većine u Senatu na nadolazećim međuizborima ove godine.
Trump u javnim nastupima ponavlja da mu je ključni cilj u sukobu spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje. Posebno naglašava opasnost visoko obogaćenog uranija u rukama Irana. Teheran, međutim, dosljedno poriče da ima planove za izradu nuklearne bombe. Iranske vlasti tvrde da je njihov nuklearni program isključivo mirnodopske, civilne namjene.
Upravo pitanje povjerenja oko tih tvrdnji ostaje jedan od glavnih kamenova spoticanja. Memorandum o razumijevanju za sada nudi tek privremni predah. U sljedećih 60 dana pokazat će se može li se taj okvir pretvoriti u trajniji dogovor. Ili će sukob ponovno eskalirati pod pritiskom politike i ulice.
