Slovenija bi mogla postati još jedna europska zemlja koja zakonom uređuje koje se zastave smiju, a koje ne smiju vijoriti na pročeljima državnih institucija. Stranka Resni.ca uoči Dana državnosti predala je u parlamentarnu proceduru prijedlog izmjene Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Slovenije, čiji je cilj jasno definirati institucionalnu i političku neutralnost javnih ustanova.
Prijedlogu su podršku već izrazile koalicijske stranke SDS i NSi, a podržao ga je i premijer Janez Janša.
Povod: dvije godine palestinske zastave na Vladi
Povod raspravi bila je praksa prethodne Golobove vlade, koja je na zgradi Vlade gotovo dvije godine izlagala palestinsku zastavu, nakon što je Slovenija 2024. odlučila priznati Palestinu kao suverenu državu.
Predsjednik slovenskog parlamenta i čelnik Resni.ce Zoran Stevanović argumentira da državne institucije moraju ostati neutralne prema dnevno-političkim i ideološkim stajalištima, te da postojeća pravna nedorečenost dopušta da pojedini dužnosnici nameću institucijama svoju osobnu političku ili ideološku poziciju, što po njegovim riječima “jednostavno nije u redu”.
Što prijedlog donosi
Konkretno, prijedlog bi izrijekom zabranio izlaganje zastava, natpisa, transparenta, grbova i slogana na javnim zgradama bez pravne osnove. Ta bi mjesta ostala rezervirana za zastave Slovenije, Slovenske vojske, Europske unije i zastave zemalja stranih državnika koji dolaze u službeni posjet Sloveniji. Nadzor bi provodile inspekcijske službe, s mogućnošću naloga za uklanjanje u roku 24 sata i novčanim kaznama koje bi za javne ustanove mogle iznositi od 1.500 do 5.000 eura.
Slovenija nije iznimka
Vrijedi naglasiti da slično rješenje nije nikakva slovenska novost – usporediva pravila o neutralnosti javnih zgrada već postoje u Italiji, Austriji, Njemačkoj i Francuskoj, gdje se državne institucije tretiraju kao predstavnice cijele zajednice, a ne kao pozornica za izražavanje pojedinačnih političkih ili ideoloških preferencija.
Upravo je to i temeljni argument zagovornika prijedloga: državna zgrada ne predstavlja stranku, pokret ili trenutnu vladajuću koaliciju, nego sve građane bez razlike, te bi stoga trebala ostati simbolički “neutralan teren”.
Kritike ljevice
Kritike, dakako, nisu izostale. Levica je prijedlog ocijenila pokušajem skretanja pažnje javnosti i najavila da ga doživljava kao novo ograničavanje prava, dok u Svobodi ističu da o prijedlogu još nisu raspravljali.
Zagovornici zakona, međutim, odgovaraju da se nijednim segmentom prijedloga ne dotiču postojeća ustavna prava nijedne skupine – jednakost pred zakonom ostaje zagarantirana neovisno o tome vijori li se neka zastava na pročelju ministarstva ili ne. Riječ je, ističu, o razdvajanju dviju stvari koje se prečesto miješaju: poštivanja prava svih građana i simboličkog identiteta državnih institucija.
Ako prijedlog prođe parlamentarnu proceduru, Slovenija bi se time pridružila krugu zemalja koje su pitanje zastava na javnim zgradama odlučile riješiti jasnim zakonskim okvirom, umjesto da ga ostave proizvoljnoj procjeni aktualne vlasti.
Podržavaš neovisno novinarstvo? Ako cijeniš naš rad i držiš da su ovaj i drugi naši tekstovi korisni za tebe i hrvatsko društvo u cjelini doniraj:
Primatelj: Dijalog
IBAN: HR5923400091111245038
Opis plaćanja: Donacija za Dijalog.hr
Model: 00
Poziv na broj: (upisati datum)
