U Subotici je u nedjelju ujutro svečano i dostojanstveno završeno najveće te najznačajnije godišnje pokladno okupljanje Hrvata u Republici Srbiji, u javnosti poznato i prepoznatljivo pod nazivom Veliko prelo. Ova tradicionalna manifestacija u narodnom i kulturnom kalendaru smatra se iznimno važnim, središnjim događajem godine, čija je temeljna i primarna svrha beskompromisno očuvanje, njegovanje te prenošenje na mlađe naraštaje autentičnih bunjevačko-hrvatskih običaja, zavičajnih pjesama, narodnih kola te iznimno raskošnih i vrijednih narodnih nošnji. Proslava je po tko zna koji put potvrdila svoju nezamjenjivu ulogu ključnog mjesta okupljanja, neraskidivog zajedništva, kulture i ponosa cjelokupne hrvatske zajednice u Vojvodini.
Predstavnici zajednice, kulturni djelatnici, mladi u narodnim nošnjama i brojni gosti iz Vojvodine i Hrvatske okupili su se kako bi kroz pjesmu, ples i ugodno druženje poslali snažnu poruku o vitalnosti i opstojnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima. Veliko prelo nije samo zabavna manifestacija, već duboko ukorijenjeni simbol otpora zaboravu i potvrda bogatstva tradicije koju bački Hrvati skrbno čuvaju od zaborava i raznih povijesnih pritisaka.
Tradicija siječanjskih prela i neumorna borba za očuvanje kulturnog identiteta
Ovogodišnji svečani skup okupio je oko 400 uzvanika, mještana i uvaženih gostiju, uglavnom bačkih Hrvata, koji ovim tradicijskim okupljanjem u siječnju ili početkom veljače čuvaju žive uspomene na nekadašnja zimska seoska prela. Na tim su se autentičnim obiteljskim i seoskim druženjima stari bunjevački Hrvati u dugim zimskim mjesecima redovito skupljali uz pjesmu, toplu riječ, razgovor, ručni rad i zajedništvo. Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić pohvalila je organizatore na besprijekornoj izvedbi, posebno istaknuvši kako Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo” i njihovo Veliko prelo imaju neprocjenjivu, povijesnu ulogu u očuvanju i promociji kulturnog identiteta Hrvata na ovim prostorima.
Tom je prigodom predsjednica Vijeća pred okupljenim medijima i gostima najavila i intenzivne, konkretne napore u pronalasku novog, adekvatnog i primjerenog prostora za tu najveću i najstariju hrvatsku kulturnu udrugu u Srbiji. Naime, HKC „Bunjevačko kolo” već desetljećima djeluje u starom, iznimno derutnom i funkcionalno neuvjetnom zdanju koje zahtijeva cjelovitu obnovu ili preseljenje u prostor koji doliči njezinu ugledu i značaju.
Počasni gost ove svečanosti, izaslanik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, ocijenio je u svom obraćanju da je očuvanje bogate tradicije bunjevačkih Hrvata posebno vrijedno i hvalevrijedno, pogotovo s obzirom na brojne izazove, prepreke i specifične okolnosti s kojima se ta zajednica neprekidno suočava na lokalnoj i državnoj razini. U svojoj se službenoj izjavi Bošnjak osvrnuo i na iznimno važno pitanje budućnosti hrvatskog vrtića u Tavankutu. Istaknuo je kako će Republika Hrvatska to ključno pitanje predškolskog odgoja i obrazovanja na materinskom jeziku i dalje čvrsto držati u samom vrhu prioriteta te otvorenih pitanja u političkim i diplomatskim odnosima sa Republikom Srbijom.
Od skromnih salašarskih ognjišta do reprezentativne manifestacije od velikog značaja
Povijest ove reprezentativne manifestacije iznimno je bogata i seže duboko u prošlost. Prvo Veliko prelo bunjevačkih Hrvata organizirano je još daleke 1879. godine u Subotici te je, unatoč burnim povijesnim previranjima, ratovima, promjenama državnih režima i povremenim zabranama te prekidima, tradicija njegovog održavanja uspješno sačuvana i obnovljena sve do današnjih dana.
Sama manifestacija prvotno je izrasla iz spontanih, skromnih i obiteljskih zimskih okupljanja na salašima diljem prostrane sjeverne Bačke. Krajem 19. stoljeća, skupina vizionarskih, nacionalno osviještenih bunjevačkih intelektualaca, književnika i narodnih svećenika odlučila je te privatne i obiteljske običaje prenijeti iz skrovitih obiteljskih domova u široj javnosti dostupan, javni gradski prostor. Time su tradicionalnom prelu dali organizirani, kulturni i reprezentativni karakter. Ta vizija i dalje živi na najljepši mogući način, pa je Veliko prelo i danas ponosni čuvar bunjevačko-hrvatske rečenice, kola, tambure i prepoznatljive bjelilom protkane nošnje.
Djevojka iz Argentine ponijela titulu na 13. Reviji tradicijske odjeće
Drevna Bokeljska mornarica preuzela vlast u Kotoru i zaplesala slavna figura-kola
