Posljednjih se dana u srednjostrujaškim medijima i iz usta vladajućih moglo čuti kako je subotnji prosvjed u Zagrebu plod djelovanja anacionalne ljevičarske oporbe. Prosvjed je sazvan zbog afere s odlaganjem opasnog otpada u Lici, koje je ugrozilo zdravlje okolnog stanovništva. Proglas objavljen na blogu Sapere aude govori suprotno. Potpisali su ga istaknuti novinar Marin Vlahović te filozof i publicist Luka Goleš Babić, a njihov tekst iz domoljubne perspektive upućuje ozbiljne kritike sustavu upravljanja javnim poslovima, pa tako i gospodarenju otpadom.
Aferu su otkrili i u javni prostor uveli Zvonimir Troskot i Mostovci, a prigrlili su je radikalni ljevičari iz Možemo i njima bliska kulturna scena. Njihovi koalicijski partneri iz SDP-a pritom su ostali rezervirani. To ne čudi uzme li se u obzir da su i njihovi lokalni čelnici s otpadom navodno postupali na isti ili sličan način u sredinama kojima upravljaju, što bi tek trebalo isplivati u javnost idućih dana.
U javnosti se stvorio dojam da se Most iz nekog razloga povukao i prepustio ljevici ulogu nositelja teme. Iz izvora bliskih Mostu doznajemo da je riječ o svjesnom prepuštanju glavne uloge lokalnom stanovništvu okupljenom u udrugama i građanskim inicijativama koje djeluju na tom području. U Mostu smatraju da političari koji se lokalnom stanovništvu pokušavaju nametnuti kao lideri prosvjeda mogu samo razjediniti ljude koji napokon imaju priliku progledati i vidjeti kome su poklanjali povjerenje, a riječ je pretežito o HDZ-ovim glasačima. Njihova vjernost, koju su potvrđivali na svim dosadašnjim izborima, nagrađena je trovanjem vode koju piju i zemlje koju obrađuju, ističu iz Mosta.
U prostor koji su Mostovci ostavili praznim uletjeli su zeleni, LGBT, proabortivni i drugi aktivisti u lovu na svojih pet minuta slave. Ostaje otvoreno pitanje kako protumačiti taj nastup. Jedno je objašnjenje manjak kapaciteta za strateško promišljanje, zbog kojega bezobzirnu pohlepu upravljača sustava izvlače na ideološku bojišnicu i tako najveću aferu u eri premijera Plenkovića lišavaju šanse da donese konkretnu političku promjenu. Drugo je da u svjetonazorski desnom društvu kakvo je hrvatsko smišljeno čuvaju opciju koja će njihove kulturološke politike provoditi jednako kao što bi ih provodili i oni sami. Ostankom HDZ-a na vlasti njima dominantna pitanja pobačaja te zelenih, migrantskih i rodnih politika ostaju neugrožena.
Dio desnice uhvatio se na tu udicu i počeo minirati prosvjed, a s njime i cijelu aferu. Vlahović i Goleš Babić prozreli su komunikacijsku podvalu i pozvali na potpisivanje proglasa, koji su podržala značajna imena s desne aktivističke scene. Poziv su uputili i široj javnosti. U nastavku donosimo cijeli tekst proglasa:
Proglas povodom „Afere Lika“
Tijekom zadnjih nekoliko tjedana postali smo svjedoci medijske, društvene i političke kakofonije oko kriminalno-korupcijske afere i ekološke krize u Gospiću, koja se manifestira ogromnom bukom, velikom količinom informacija i diskursom koji se oslanja na teške riječi, prozivke i moralne ucjene. Ono što bi trebala biti privatna i osobna odluka svakog pojedinca, postaje razlog za međusobne svađe, difamacije i prijetnje.
Nesporazume i sukobe, dodatno potenciraju i pojedini ideološki pristrani mediji koji u svemu imaju i tržišni interes, ali i sama vlast, koja je politički, kadrovski i socijalno odgovorna za pretvaranje Like i drugih dijelova Hrvatske u odlagalište opasnog otpada za talijanske i druge kriminalne organizacije. Spoznaja da su tlo, zrak i pitka voda, postali ugroženi u Hrvatskoj i to ne zbog klimatskih promjena, nego radi beskrupulozne ljudske pohlepe, izaziva gorčinu i bijes u svakom hrvatskom čovjeku. U demokratskom društvu, u kojem borba za nacionalne interese neće početi, niti završiti 5. rujna u Zagrebu, bespredmetno je ikome govoriti kako da se postavi i što da čini, ali je neupitno da se zakopavanjem i skrivanjem opasnog otpada po Hrvatskoj i trovanjem hrvatskog tla, prešla ona granica koju hrvatski ljudi mogu dalje trpjeti.
Ovim putem pozivamo Vas, da neovisno o najavljenom prosvjedu koji ima svoje organizatore, svojim potpisom podržite naš proglas domoljubne i konzervativne Hrvatske kojim jasno definiramo hrvatske vrijednosti i nacionalne interese na području zaštite okoliša. Također, ako sudjelujete na prosvjedu, molimo vas da sa sobom ponesete hrvatske zastave.
Marin Vlahović
U Zagrebu, 30. kolovoza 2026.
Afera Lika jedna je od najjezivijih afera hrvatske povijesti i možda najveća ekološka katastrofa kojoj smo kao narod svjedočili. Kao takva, ona je još jednom objelodanila svu trulež prisutnu u aktualnom hrvatskom društveno-političkom poretku; poretku koji nije samo svakim danom sve otuđeniji od naroda, već i koji, kako predmetna afera pokazuje, hrvatsku državu teži pretvoriti u instrument u službi različitih interesnih skupina. Pitanje koje si, s tim na umu, moramo postaviti jest što naša domovina za nas zapravo predstavlja.
Dio današnje Hrvatske svoju zemlju očigledno prvenstveno promatra kao resurs za eksploataciju, bilo za nametanje raznih ideoloških novotvorina u njezino tkivo, bilo kroz doslovno uništenje njezinih prirodnih bogatstava. Hrvatska u tom smislu nije tretirana na način na koji zaslužuje; na način za kakav su se borili hrvatski branitelji krajem prošloga stoljeća te na način dostojan bogate hrvatske kulture, povijesti i baštine.
Mi, naime, na ovom tlu nismo od jučer. Hrvatska je zajednica koja nadživljuje pojedinca; svojevrsna neprekinuta nit koja povezuje one koji su ovom zemljom hodali prije nas, nas koji njome hodamo danas i one koji će njome hodati nakon nas. Ona stoga ne može biti tek politički projekt jednoga trenutka, niti prostor kojim se upravlja prema potrebama pojedine vlasti ili interesne skupine. Upravo u toj svijesti o kontinuitetu narodne zajednice počiva i naše shvaćanje domovine.
Etimološki korijen pojma domovina jest, naravno, dom (lat. domus, grč. domos). Čini se kako su naizgled suprotstavljeni kraci današnjih upravljačkih struktura zaboravili na osnovnu maksimu koja kaže da dom nije samo nešto čime upravljamo, već i nešto čemu pripadamo. Pripadnost pak podrazumijeva ukorijenjenost, poštovanje prema raznim povijesnim silnicama koje su oblikovale naš današnji dom i, prije svega, odgovornost prema onome što je sada ispred nas.
Ta svijest nužno sa sobom povlači i određeno poimanje čovjekova odnosa prema samome tlu i krajobrazu svoje domovine. Ako je Hrvatska zajednica koja nadživljuje pojedinca, onda ni njezina priroda ne može biti shvaćena kao puka materijalna podloga za ostvarivanje partikularnih interesa, ali niti kao bezlična masa koju valja što više obuhvatiti raznim birokratsko-tehnološkim zahvatima kako bi funkcionirala sukladno onome što današnje doba, u svim svojim zabludama, smatra učinkovitim ili ispravnim.
Paradoks današnjice u tome je što s raznih globalnih i globalističkih instanci dobivamo servirane poruke o tobožnjoj brizi za okoliš i o nužnosti raznoraznih nameta kao posljedica te brige. Istovremeno, vidimo da ta rastuća odnarođena hiperstruktura ne uspijeva zaustaviti masovna odlagališta štetnoga otpada. Kako i bi, kad „problem Like“ njima ne predstavlja narušavanje njihova osobnog doma, već samo devijaciju unutar birokratskog sustava koju isti taj sustav može i mora poravnati. Dom je, međutim, više nego skup brojeva u nečijoj tablici, spremljenoj u birokratskom uredu tisućama kilometara udaljenom od Gospića, Otočca, pa i Zagreba.
Zbog svega toga, valja zajedničkim glasom zatražiti od onih kojima je dana mogućnost upravljanja našom državom da to čine na način koji Hrvatska zaslužuje. To prije svega znači prestanak bahatog bježanja od odgovornosti kada je riječ o ovoj aferi, ali i prestanak šutnje o drugim „Likama“ diljem Hrvatske. Znači i procesuiranje odgovornih za ovo masovno trovanje s kojime će se, nažalost, morati nositi i generacije koje dolaze. Kako to ne bi bila vaša jedina ostavština, apeliramo i na to da se konačno počnu zaustavljati nasrtaji raznih domaćih i stranih interesnih čvorišta na našu državu. Naša Hrvatska, naglašavamo, nije i neće odustati od vlastite suverenosti.
Naposljetku, zahtijevamo prestanak reduciranja naše domovine; doma naših djedova, nas i naše djece, na teren za upražnjavanje nečijih hirova. Hrvatska nije vaša, već vam je dano da privremeno njome upravljate. Mi vas pritom imamo pravo pozvati na odgovornost za to kako izvršavate danu vam ulogu. To sada i činimo.
Na nama je ostalima, kao sugrađanima jednog ponosnog narodnog bića, da svojim svakodnevnim odlukama uprizorujemo ono ophođenje kakvo očekujemo i od vladajućih; ophođenje dostojno Hrvatske kakvu i dalje sanjamo. Pokažimo se, dakle, pravom djecom hrvatske domovine.
Luka Goleš Babić
U Zagrebu, 30. kolovoza 2026.
Pridružite svoj potpis Proglasu na: POTPIŠI
POTPISNICI
Ime i prezime Institucija / Područje stručnosti / Sfera javnog djelovanja
- Iva Alilović Magistar
- Mirko Alilović Sportaš
- dr. sc. Ivor Altaras Penda Sveučilišni profesor
- Ivana Bandov Državna službenica
- dr. sc. Vice John Batarelo Zaklada Vigilare
- Grgur Belina FFZG
- prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander Klinički psiholog, psihoterapeut
- Željko Cvrtila Kriminalistika
- Zvonimir Ćurković Branitelj, istaknuti pripadnik HOS-a
- Josip Deur Poduzetnik
- Davor Dijanović HKV, doktorand
- Luka Drnić Povjesničar
- dr. sc. Lea Dujić Rodić Podatkovna znanstvenica
- Kristina Đolo Profesorica
- Valentino Findrik Institut za kulturu mišljenja, doktorand
- Alen Fućak Novinar
- Luka Goleš Babić IT inženjer, kolumnist
- Zdravko Gojanović Poduzetnik
- dr. sc. Danijel Grgičin Biofizika
- Dijana Kartelo Zeman Zdravstvo
- dr. sc. Marina Katinić Pleić Novinarstvo, nastava, filozofija
- Miho Katičić Društvene djelatnosti/udruge skrbi o osobama s invaliditetom
- Andrija Klarić slobodnipodcast.hr
- Filip Kuštro Glavni urednik narodno.hr
- Kristina Leko Miočević Ekonomist
- Mate Lukić Nezavisni političar
- Gabrijel Lukić Udruga Mladi za Domovinu
- Klara Lučić Privatno
- Marko Martinjak Sportaš
- Mateja Matanić Magistra edukacije engleskog i francuskog jezika
- dr. sc. Ivana Pavić Liječnik
- dr. sc. Bruno Petrušić Docat centar Split
- Ivan Pokupec Profesor katehetike
- Velimir Ponoš Društveni kroničar
- dr. sc. Luka Popov Fizičar, publicist
- Dubravka Rojc Mediji i izdavaštvo
- Krešimir Rotim Povjesničar
- Ivica Srakočić Poduzetnik
- Luka Šarić Povijest/Mediji
- Petar Šarić Sveučilište u Ljubljani, interdisciplinarno područje mediji i komunikacije, doktorand
- Mario Šiško Lokalni vijećnik
- Igor Štimac Sport
- Igor Stiskalov Likovna umjetnost
- dr. med. Borna Škibola Doktor medicine
- dr. sc. Stjepan Štivić Bioetika
- Matija Štahan Kultura i mediji
- dr. sc. Tomislav Sunić Publicist
- prof. dr. sc. Majda Tafra-Vlahović Certificirani konzultant održivog poslovanja
- dr. med. Slobodan Varezić Liječnik
- Ivan Vidović Magistar ekonomije / Predsjednik istarskog Mosta
- Marin Vlahović Novinarstvo
- dr. med. Herman Vukušić Liječnik/KBC Zagreb
Most oštro o izvanrednoj sjednici: Nedolazak Plenkovića i Milanovića je pljuska građanima Like
