Danas kada se svjetske vijesti vrte oko nogometa i rata u Ukrajini biti će zanimljivo baciti pogled na jednu temu koja je goruća, a ne plijeni pozornost sukladnu njenoj važnosti. Riječ je o demografiji, a promatrat ćemo je iz perspektive ekonomije.
Uzmimo za primjer Maroko, osim Hrvatske definitivnu senzaciju prošlogodišnjeg svjetskog prvenstva u nogometu.Maroko kao zemlja koja ima 37 milijuna stanovnika, gotovo kao Poljska, duplo je manja od, naprimjer, Njemačke i 50% manja od Italije ako uzimamo u obzir broj stanovnika.Ali ono što Maroko ima, a ove europske zemlje nemaju jest mladost ili točnije njegovo mlado stanovništvo. Djeca do 14 godina čine u Maroku 26% stanovništva, dok u Njemačkoj udio djece do 14 godina iznosi 14% , a u Italiji djece do četrnaest godina nema ni 12 %.

Ali, europske zemlje zato uvjerljivo prednjače u udjelu veterana. Udio starijeg stanovništva, onog preko 65 godina u Njemačkoj iznosi 22%, u Italiji 23 i pol posto, dok u Maroku ti stariji stanovnici čine 7 % ukupne populacije. Tolika razlika u prosječnoj starosti mogla se je na svjetskom nogometnom prvenstvu primijetiti i golim okom, prvenstveno na tribinama. Maroko, iako s duplo manje stanovnika od Njemačke, ima više mladih ljudi od Njemačke u najzanimljivijoj i najaktivnijoj mlađoj dobnoj skupini koja je ujedno i ekonomski i sportski kud i kamo aktivnija od starijih, veteranskih dobnih skupina.
Osim nogometa, demografija i ekonomija su ključne u još jednom međunarodnom nadmetanju, a to su ratovi i vojni sukobi. Pa pogledajmo drugi svjetski rat i savezničku zemlju koja je najviše direktno doprinijela pobjedi, bivši sovjetski Savez s tadašnjih 170 milijuna stanovnika, uglavnom mlade ruralne populacije, koja je mogla nadomjestiti ratne gubitke. Sama mladost ne bi bila dovoljna pa je neprestana obilna pomoć u materijalu, sirovinama i opremi bila nužna za vojni uspjeh. U drugom svjetskom ratu Amerika je bila Kina onog vremena. Većina toga što se proizvodilo – proizvodilo se u Americi. A oni su izdašno pomagali Sovjetski savez. Krajem rata, 1944. Sovjeti su već imali premoć na frontu nad trećim rajhom i to takvu da je na svaki njemački teški top išlo 6 , a na svaki avion luftwafe išlo je 5 sovjetskih. Premoć u ljudstvu bila je trostruka u korist sovjeta – iz tog vremena nam je ostala ona uzrečica „ima ih ko Rusa”.

Bilo je to doba kad je Sovjetski savez po stanovništvu bio u svjetskom vrhu. SSSR je imao stanovnika kao Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države zajedno. Ali, od četrdesetih na ovamo demografija se značajno promijenila. Sovjeti su prvi dostigli demografsku tranziciju, prvi liberalizirali kontrolu reprodukcije, ozakonili abortuse i općenito su uvijek bili avangarda i rekorderi na tom polju. I dan danas su na prvom mjestu u tim statistikama. Tako da je u Sovjetskom savezu u 70-im godinama skoro 80% trudnoća bilo medicinski prekinuto. Dodamo li tome iseljavanje dobit ćemo sadašnju sliku ruskog stanovništva koje je sada više nego duplo manje od američkog. Ruse su na tablici broja stanovnika osim Amerike pretekli i Indonezija ,Brazil, Pakistan i Bangladeš. Ali, osim broja stanovnika, vrlo važan je njegov sastav koji je u ruskom slučaju u uobičajenom europskom prosjeku, a to znači da je već pomalo u starijim godinama – sa 16 % djece i ipak nešto manje od 20 % populacije treće dobi.
Kao što smo već rekli, osim za za sport i ekonomiju mlado stanovništvo je poprilično važno i za ratovanje. Pa tako možemo reći da je jedino oko čega se svi, i istočni i zapadni analitičari slažu oko rata u Ukrajini jest da se on vodi s kroničnim nedostatkom vojnika. Tako da prvi put u ratovanju imamo višak oružja a manjak vojnika, koje i jedna i druga stranapokušava nadomjestiti na različite načine. Ruska federacija tako ljudsku sili dobrim dijelom crpi iz svojih republika kao što su Čečenija i Dagestan koje zbog svojih kulturnih obrazaca ipak imaju mlađe stanovništvo dok se ukrajinska strana snalazi s općim mobilizacijama i s uvozom međunarodnih boraca.
Ako ova bijela kuga koja desetkuje zapadni svijet može imati dobru stranu onda bi to jedino mogla biti činjenica da uskoro više neće bit dovoljno mladosti nit za ozbiljna ratovanja.











